DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Ciste cjepanice služe za pravljenje vitla, od čega su napravljeni svi stropovi ovdašnjih kuća. Gradnje od vrbovog drveta vani, koje su izložene uplivu sunca i vlage, mogu da traju 3—6 godina, a u suhome i do 20—30 godina. Ostali dijelovi, koji nisu za tehničko drvo sposobni, izrađuju se u gorivo drvo. Suha vrbovina gori dobro i brzo, ostavlja puno pepela. Vrba ima 0.60 relativne gorive snage bukve, a ako je bila u vodi, onda još i manje. Ovdje se upotrebljava za grijanje i kuhanje. Najveću upotrebu dobiva vrbovo gorivo kod paljenja kreča, cigle i crijepa, panjevi kod vršenja. Pekari također vole vrbovo gorivo drvo i ugalj. Kako je ovaj lagan i mekan, upotrebljava se za crtanje, za pravljenje baruta i glačanje rublja. Kora se vrbe na nekim mjestima upotrebljava za učinjanje, inače — osušena — dobra je za potpaljivanje. Ako drvo stoji vani preko 1—2 god., tada kora sama opada, pogotovo ako je drvo još bilo u vodi. Jedan kubni metar drva daje 0.10 ms ili 35 kg kore. List vrbe može se upotrijebiti i kao zelena hrana. U pepelu vrbovog drveta nalazi se od mineralnih supstanca najviše kreča 23%, ugljične kiseline 23%, kalija 22´/<, fosforne kiseline 16%, gorke zemlje 7%, sumporne kiseline 3%, a ostalo su drugi spojevi u malim količinama. Vrba ima prema pokusima na mladim kulturama mnogo nitrogenija u lišću, manje u kori i najmanje u drvetu (2.6 : 1.30 : 0.40), isto tako kreča (2.40 : 1.20 : 0.30) i kalija (1.40 : 0.90 : 0.37), dok fosforne kiseline ima najviše u lišću, manje u drvetu, a najmanje u kori (0.10 : 0.05 : 0.04). Odnos je vode prema organskim spojevima i prema mineralnim spojevima 54 : 45.5 : 7.5. U lišću ima vode oko 62%, u kori oko 50% i u drvetu oko 35%. Kako svaka vrst vrbe, tako i Salix alba ima dosta hibrida kao Salix alba var. vitellina, argentea, coerulea, ovalis i t. d., od kojih se nekoje upotrebljavaju i u košaračke svrhe. Težina 1 ms sirove vrbe iznosi 800 kg, polusirove 500 kg. Vrba se više puta sadi i u druge svrhe, kao za osiguranje obala rijeka kod regulacije, za osiguranje kanala i kosina nasipa. Vrba se upotrebljava i sadi za odgoj mladih nježnih biljaka ili voća, kao hrasta, kanadske topole, egzotičnog drveća i svakovrsnog voća. Oko biljaka ili voća se kopa. Vrba daje u početku zaštitu biljkama i voću, a kasnije ih sili na uspravnije i ljepše rašćenje, a uz to daje i sama neku korist kao košaračko pruće. U oba slučaja sadi se vrba nešto gušće, da tlo brže poveže, zasjeni i dade nužnu zaštitu. U niskim i močvarnim predjelima, ako su pošumljena vrbom, nema ni malarije. Dapače narod vjeruje, da se griskanjem vrbovoga lista dade malarija i liječiti, valjda zbog salicila, koga sadržava. Krhka vrba, čatraljuga (Salix fra g ili s) manje je važna sa šumsko-gospodarskog gledišta, no dosta česta. Dolazi pomiješana s običnom vrbom, gdje su vrbaci prirodno pošumljeni iz sjemena. Krhka vrba postigne obično visinu od 6—10 m, više je grmlje ili malo drvo. Ima karakteristično svojstvo, da cvate sve do polovice augusta, osobito kad je velika voda, pa je vole pčelari. U malatima se vide više puta uski pojasi obrasli samo čatraljugom, što znači, da je sjeme vrbe i jagnjeda pospadalo. dok je u toj visini bila 110 |