DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 33     <-- 33 -->        PDF

santno je, da dok na jednim dijelovima zečevi ne diraju sadnice, na
drugim se mjestima ne može to zapriječiti.


Miševi, hrčci i vodeni parcovi prave nekada i znatniju štetu posredno
ili neposredno u mladim kulturama odgrizavajući žilje ili guleći
koru. Miševi se znaju više puta vrlo mnogo namnožiti, tako da ima slučajeva,
da sagrizu sve žilje malata.


Od kukaca pravi štetu na vrbi hrušt, jedući lišće vrbe u vrbovima
mladićima. Phratoria vittellina, Phratoria vulgatissima, Lina tremulae,
Lina populi, Adimonia capreae, Galeruca lineola, Curculio lapathi, Cecidomia
salicis i Cecidomia saliciperda nesu jaja u mlade ljetoraste, te se
ondje stvore kvržice, gdje se vrba lako krši i tjera više grana. U zemlji
kadšto grize mladicu ličinka Tipula oleracea i Pachirhina pratensis. Od
leptira ličinka Tortrix chlorana znade vrbovo lišće i ljetoraste zamotati


SI. 11. Tridesetpetgodišnja zdrava miješana meka sastojina na višem položaju u šumama
grofa 1. Draškovića pored Drave. Drveće: Kanadska topola s malo bijele topole i hrasta,
po gdiekoja stabla vrbe, johe, jasena i platana.


i zgužvati. ... su ove sve štete više manje lokalnoga značaja, dotle
ogromne štete na cijelim vrbovim sastojinama i šumama, poglavito u
odvodnjenom području, pravi gusjenica gubara. Ova znade obrstiti sve
lišće, tako da cijela vrbova šuma u ljetu ostane bez ijednoga lista. God.
1921. i 1922. bilo je mnogo gubarovih i četnjakovih gusjenica. Ove su u
odvodnjenom području pojele sve lišće osim jagnjedovog. no najviše
hrast i vrbu, ali šume u poplavljenom području ostale su pošteđene, jer
gusjenice od vode ne mogu da putuju dalje i moraju uginuti. U samom
se drvetu pojavljuju i buše hodnike, te time tehnički i fiziološki prave
štetu ličinke Saperda carcharias, Saperda populnea i Cossus ligniperda.


115