DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Sastojina čiste kanadske topole od 25 godina može imati oko 250 m3 po 1 k. j., a od 40 godina oko 300 m3 i do 80% tvorivoga drveta. Jedan se m3 vrlo lijepog tvoriva plaćao i 500 Din, dakle 2—4 puta više nego 1 m3 jagnjeda. Kanadsku topolu naći ćemo i u vrtovima, drvoredima i uz prosjeke, no ona ima budućnosti i kod pošumljavanja u ovdašnjim mekim šumama. Sličan crnoj topoli ili jagnjedu jest jablan (P o p u 1 u s pyramida l i s), pa ga neki i drže za hibrid crne topole. Jablan se ponajviše nalazi u drvoredima i parkovima. U šumi se nalazi tu i tamo umjetno posađen, obično uz prosjeke. Značajno je za jablan, da se može dalje razmnožavati samo s ključicama, jer u Evropi nema ženskoga oblika jablana. Vrlo ga vole kod izradbe pokućtva, pošto od njega izrađuju čvoravo kvržljave furnire. U svemu je mnogo nalika bijeloj topoli siva topola (IP´ o p u 1 u s canesce n s), koja se katkad isto nađe među mekim drvećem, a inače oko puteva, u drvoredima i parkovima. Nije od osobitog značaja sa šumarskoga gledišta, O vanjskim utjecajima i neprijateljima topole vrijede iste napomene kao i kod vrbe, u koliko nijesu istaknute posebne osobine pojedine vrste kod istoga drveta. Štete od mraza trpi jagnjed i to poglavito rani, dok kod drugih vrsta topole nema štete od mraza, jer kasnije listavaju i time izbjegnu mrazovima. Prema suši je više osjetljiva kanadska topola i jagnjed, dok druge manje. Prema suvišnoj vodi topole su već osjetljive, kako je o tome kod svake vrste govoreno, zato na takova mjesta ne mećimo pri umjetnom pošumljivanju nikada ni jedne topole. Štete od snijega, leđa, tuče i vjetra trpe i topole, no ipak ne u tolikoj mjeri kao vrba. Veoma veliku štetu, još veću nego kod vrbe, čini grmlje gloga, svibovine, bazge, rakite, ive, zatim kupina, penjalice, hmelj, slak, pavit i t. d. Nezgodno je i to kod topola, što se one nalaze samo na gredama i višim mjestima, gdje se baš i ovo nesnosno grmlje nalazi i najbolje razvija. Kod se mlado drveće otelo, onda mu već neće ništa škoditi. Od gljiva prave na listu topole štete Taphrina aurea, Uncinulla adunca, Cladosporium fumago i Melampsora populnea, na drveću Polvporus sulfureus, P. igniarius i Nectria ditissima. Jeleni ne vole da gule jagnjedovo i topolovo drvo, a i od domaćih životinja bivaju napadane manje nego vrba . Kukci najradije napadaju bijelu topolu. Spomena bi bile vrijedne nekoje vrste, kao Melolonthe, Chrysomela (Lina) populi, Ch. tremulae, Agrilus sexgutatus, Aspidiotus Salicis, Dorytomus vorax, Saperda carcharias, S. populnea i dr. Od mekoga drveća još se može spomenuti joha crna (Alnus g 1 u t i n o s a), koja se isto nalazi na nekim mjestima. Nije vrijedna preporuke, makar jošikovo drvo bolje gori, pa se može upotrijebiti i za gradnje u vodi, jer joha ovdje raste dosta sporo, budući da nema sviju preduslova, potrebnih za razvitak. Joha voli vlažno tlo, ali koje je uvijek vlažno. K tome ona traži, da voda po mogućnosti teče, što ovdje nije slučaj, jer jedared ima vode i previše, a drugi put ništa. Joha ne voli 122 |