DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Nalaženje dubeće zaraze u početku je išlo teže, pošto se ona jedino mogla primetiti prema opaloj crvotočini na donjem delu stabla, a najviše na panju. Tek kroz par dana iza toga pojavilo se nenadano opadanje iglica i postupno žutenje, da se stabla u vremenu od mesec dana lagano pretvore u sušike. .Pored ovih znakova napadnuta stabla su istovremeno gubila svežinu i izgled njihov bio je rđav, skoro spuren. To se moglo izdaleka primetiti, jer su takova stabla već proređena ,i jasno se primećuje, kako kunjaju. Opadanje iglica bilo je mestimično u tolikoj meri, da su se mogle lopatama ispod stabla okupljati. ,lnače za stabla, koja su bila sumnjiva, obično se tek udarima sekire moglo videti, da li iglice lagano otpadaju ili ne. Najveći rad padao je u .mesec juli i august, kada su istovremeno guljena lovna i obarana napadnuta dubeća stabla. Zadatak lovnih stabala, da se privuče napad potkornjaka. uspeo je iznad očekivanja. Sve lovnice, naročito one, koje su postavljene pravilno u otvorenijim sklopovima pokraj puteva i naselja, iskorišćene su do maksimuma. Tako je naprimer bilo lovnica, gde se potkornjak uhvatio u tolikoj količini, ´da je slika kukčevih hodnika izgubila svoj normalan izgled i hodnici od jednog preplićali su hodnike drugog kukca. Obično u takovim slučajevima ako su lovna stabla guljena u stanju larve, slika je interesantna, jer je cela površina stabla totalno bela od posutih larvi, kao da je stablo nalepljcno zrncima pirinča. Lovna stabla su iskorišćena negde i u sasvim gustim sklopovima, što je odavalo intenzivan napad potkornjaka. Obično su takovi slučajevi postojali na južnim i istočnim ekspozicijama. Postojalo je opet mnogo lovnih stabala, naravno u gustom sklopu, gde su lovnice ostale sasvim neiskorišćene, a ti su slučajevi opet najviše dolazili na severnim i zapadnim ekspozicijama. U takovim je slučajevima napad potkornjaka isto tako minimalan na dubećim stablima. S obzirom na ovakav detalj pravili smo jednu naročitu probu. U gustom sklopu kod zdravih stabala, gde su ležale neskorišćene lovnice, podgulili bismo nekoliko dubećih stabala. Posle izvesnog vremena lovna stabla u ovim ranjenim partijama počela su nadolaziti i najzad su i ona potpuno iskorišćena. Podguljena dubeća stabla u ovom primeru služila su kao mamak-stabla .(lovna stabla u dubećem stanju). Namamljeni, potkornjaci su dolazili i u ove partije, gde inače nisu običavali napadati. Time smo uspeli, da se iskoristi priličan broj lovnih stabala. Ipak pored svih ovih iznimnih osobina ,s obzirom na položaj i mesto pravilo je, da su sve lovnice naintenzivnije iskorištene na sunčanim mestima i kod otvorenih sklopova. Važno je spomenuti, da se kod lovnih stabala (kad su u potpunosti iskorišćena) površina kukčeva napada obično proteže na ćelo stablo od panja do vrha, što kod dubeće zaraze nikada nije slučaj. Kod dubeće zaraze uvek ostaje donji deo stabla, pro- sečno od 3 metra dužine, potpuno nenapadnut. To jsvedoči, da je jaka cirkulacija sokova u donjim partijama dubećeg stabla najbolji lek protiv potkornjaka. Naravno da su lovna stabla izgubila tu jačinu cirkulacije u dovoljnoj meri, te nije bilo zapreke, da potkornjaci počnu napadati i ove donje delove lovnica. Što se tiče dubeće ,zaraze, pojava je bila vrlo velika, te se koncem juna, kako sam već spomenuo, počelo raditi na obaranju takovih stabala. Stanje razvoja Ips Tvpographusa u to vreme pretežno je postojalo kod dubeće zaraze u larvenom stadijumu, što vremenski potpuno odgovara 4 sedmičnim etapama (2 nedelje za razvoj jaja, a 2 za razvoj ličinke) 87 |