DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Knjiga se završava četvrtim odsjekom drugog dijela, u kom su prikazani gospodarski
oblici šume. Pisac počinje sa niskom šumom kao istorijski najstarijim i ujedno
najjednostavnijim gospodarskim oblikom, prelazi zatim na srednju šumu kao već mnogo
komplikovaniji gospodarski oblik i konačno završava sa obradom najvažnijih gospodarskih
oblika visoke šume. Vrst visoke šume karakteriše on načinom sječe i oblikom
sječine. Pri tom oštro kritikuje pojedine načine gospodarenja, ali ujedno i nastoji, da
u toj kritici bude objektivan, priznavajući u svakom pojedinom slučaju i dobre strane
dotičnog gospodarenja. Ipak upotrebljuje katkad i preoštre riječi, kad na primjer za
Mayrovo gospodarenje sa malim sastojinama razne vrsti drva na malim površinama
kaže, da bi takova šuma bila vrhunac nepreglednosti i nereda. Odlučno se protivi
isključenju čiste sječe iz šumskog gospodarenja, kako to predlaže Möller, jer da uopće
nijesu za Njemačku dokazane loše posljedice čiste sječe. Konačno završava sa kritikom
najnovijeg pokreta za »trajnu šumu« (»Dauerwaldbewegung«), što ga zastupa Möller.
Temeljna je naime Möllerova misao, da smatra šumu organizmom, koji se ne smije
naglim zahvatima rastrgati, već se iskorištenje šume ima voditi tako, da to šuma kao
organizam i ne osjeti. Pisac ovu temeljnu Möllerovu predodžbu šume pobija, jer šuma,
kako je on to već u početku ovog djela istakao, nije organizam, već samo jedna
životna .zajednica, u kojoj je međusobna veza svih njezinih članova mnogo labavija,
nego što je to kod organizama, pa je ovaj temeljni Möllerov nazor pretjeran i prema
tome neispravan.


Konačno pisac ipak priznaje idealnu stranu pokreta za »trajnu šumu«, kad kaže:
»Trajna šuma« može biti samo ideal, kojemu (gospodarenjem) možemo nastojati,
da se više ili manje približimo. Tom je idealu najbliže preborna šuma, a najdalje
gospodarenje s čistom sječom.« A i samom pokretu za trajnu šumu priznaje pisac
objektivno, da je svojim snažnim nastupom i ubjedljivim naglasivanjem svih mjera za
zaštitu tla i njegu sastojina donio mnogo dobra. Veli, da se taj pokret pojavio kao
istorijska potreba, a svaka reformacija u svojim zahtjevima prelazi u početku uvijek
preko granica mogućnosti, da konačno privede u djelo ono, što je zaista dostiživo.
Šumu pak uporeduje pisac sa zgradom, pa je umjetnost uzgoja šuma, da toj zgradi
dade onakav oblik, kakav joj prema vrsti drva, svrsi gospodarenja i staništu pripada.


Tim mislima završuje pisac ovo odlično djelo, koje je istina u prvom redu pisano
za specijalne njemačke prilike, ali se zbog mnogih odlično i kritički obrađenih općenitih
pitanja na polju uzgoja šuma toplo preporuča.


lug. Zlatko Vajda.


>
Dr. Mladen Josifović: Biljna patologija za studente šumarstva i šumarske stručnjake.
Beograd 1931.
Upravo pri završetku redakcije ovoga broja primili smo knjigu g. Dr. Josifovića,
docenta na poljoprivredno-šumarskom fakultetu univerziteta u Beogradu. Detaljniji
prikaz izašle knjige donijeti ćemo u kojem od narednih brojeva. Knjiga (autografija)
obasiže I204 stranice. Naručuje se kod g. Stevana Šerbana, Beograd, Oarašaninova 18,
Botanički institut. Cijena joj je 70.— din, za studente 60.—.


Prof. Dr. A. Petračić: Uzgajanje šuma, II. dio. Naskoro će izaći iz štampe i drugi
dio ove knjige, u kojem je obrađeno gradivo o pomlađivanju, podizanju i njegovanju
šuma. Obuhvatati će otprilike 280 stranica, a stajat će oko 100—120 Din (preporučena
pošiljka s pouzećem 10 Din više). Narudžbe neka se šalju na autora, Zagreb, Vukotinovićeva
ulica 2.


L´Alpe 1930. No 11. — Merendi: 11 congresso forestale di Anversa (Šumarski
kongres u Anversu). — P. Rovesti: Per la valorizzazione erboristica della nostra


133