DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 57     <-- 57 -->        PDF

.... ...... .. 1928/29. ...... ........., ......... ce, ... je .......... .......
........, y .... 1930., 1929. . 1928. y ....... .. . . .. 100%, y .... 1927. .. 90%, y ....
192G. .. 80%, y .... 1925. .. 70%, y .... 1924. .. 60%, y .... 1923. .. 50%, y .... 1922.
.. 40%, y .... 1921. .. 30%, y .... 1920. .. 20%, y .... 1919. .. 10% .......... ......,
..... ce .. ....... ...... ........ ..... .... ...... ............


§ 2.


........ ....... ..... ce ........... . ... ....... .. ...... ....... y ........
......, .......... ......... .. .... . ............. .......


....... ....... .. ...... ....... y ...... ............ .... (.........
...., ....... ......., ......... ......... . ...) ...... ce no ..... ...........
y ... 1. .... ......, ... no .......... ........ ......... ............ ........
............ .....


§ 3.


. ....... ............. ............ ...... ..... . ......., ........ .. .....
......... y ... 1. . 2. .... ......, .... ........... ...... ....... ..... .
....... .......... y ....... ..., .... he ce ...... y ....... ........ . ......,


a. .. ....., .... .. ........ ...... ........
... ....... ....... ..... . ....... ........ ce .. ..... ..... ... 30 .......
§ 4.


Onaj ..... ..... y ..... . ...... ........ ..... ... ce .......... y „.........
........".


8. ........ 1931. ....
D . . . . a .
REZOLUCIJA


. rješavanju šumarsko-gospodarskog problema u kraškom području Savske banovine.


Kr. banska uprava Savske banovine, svijesna težine prilika u kraškom području,
koje su prilike posljedica loših klimatskih i edafskih faktora, kulturnog i privrednog
stanja, te gotovo stalne pasivnosti u privredi naroda toga područja, uzela je za zadaću,
da te prilike popravi.


U tom smjeru odredila je kr. banska uprava održanje konferencije, na kojoj bi
se imale utvrditi smjernice rada u cilj´U unapređenja oblasti krša u Savskoj banovini
s naročitim pogledom na pošumljavanje krša i goljeti.


Ova konferenecija održana je na dane 14. i 15. oktobra 1930. u banskim dvorima
u Zagrebu, a pod predsjedanjem Bana Savske banovine g. Dra Josipa Šilovića.


Kao stručnjaci prisustvovali su ovoj konferenciji gg. Dr Josip Balen, profesor
univerziteta poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Beogradu; prof. Alfons Kauders,
šef Inspektorata za pošumljenje krša i goljeti, te uređenje bujica u Senju, nadalje od
kr. banske uprave šef odsjeka za šumarstvo Ing. Aleksandar Havliček, kr. viši šumarski
savjetnik; Ing. Josip Grünwald, kr. viši šumarski savjetnik, referent za pošumljavanje
krša, goljeti i živih pijeskova; od odsjeka za poljoprivredu i stočarstvo Ing. Dragan
Tomić, kr. poljoprivredni savjetnik; od odsjeka za agrarno-pravne poslove šef istog
odsjeka Juraj Kučić, inspektor; od Upravnog odjeljenja, opšteg upravnog odsjeka Josip


139




ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Margetić, kr. banski savjetnik i od Higijenskog zavoda u Zagrebu Dr. Josip Rasuhin,
šef istog Zavoda.


Područje krasa Savske banovine sačinjavaju teritorij gradova Sušak, Bakar i
Senj, nadalje teritorij srezova Kastav, Sušak, Crikvenica, Novi, Senj, Krk, Rab, Gračac,
Korenica, Udbina, Donji Lapac, Gospić, Perušić, Brinje, Otočac, Ogulin, Slunj, Vrbovsko,
Delnice i Črnomelj sa ukupnom površinom od 1,154.0|I2 hektara.


Poslije detaljnog pretresa ovog pitanja došlo se je do jednodušnog zaključka,
da je unapređenje oblasti krša a napose pošumljavanja kraških goljeti Savske banovine
u najvećem svojem dijelu vezano i na unapređivanje poljske privrede u toj oblasti.


U vezi toga konferencija je došla do rezolucije, koje se odnosi u prvom redu:


A. Na provedbu Zakona o šumama od 21. decembra 1929.
B. Na provedbu Zakona o unapređivanju poljoprivrede od 6. septembra 1929.
i na provedbu Zakona o unapređivanju stočarstva od 21. decembra 1929.
C. Na provedbu drugih zakona, koji su s ovim pitanjem u vezi kao Zakona o
uređenju zemljišnih zajednica, Zakona o komasaciji zemljišta, Zakona o uređenju
bujica, zdravstveni zakon, Zakona o narodnim školama i t. d.
Ad A.


I. Da bi se moglo provesti odredbe Zakona o šumama u opće, a napose odredbe
§§ 6., 11., 13., te §§ 92.—106. potrebno je u koliko to do sada nije učinjeno na čitavom
području krša postaviti potreban broj šumarskih referenata kod sreskih načelstava.
Tako je potrebno još postaviti šumarske referente kod sreskog načelstva u
Novom Vinodolu, Krku, Rabu, Koreuici, Udbini, Perušiću, Otočcu, Briuju, Slunju i
Črnomlju. Dok se to zbudne treba povjeriti vođenje agenada šumarskog referenta kod
sreza senjskog i za grad Senj šefu spomenutog Inspektorata u Senju. Šefa šumske
uprave u Karlobagu povjeriti poslove kod Sekcije za pošumljavanje u Karlobagu;
šefu Šumske uprave u Donjem Lapcu šumarsku referadu kod sreskog načelstva u
Donjem Lapcu, a isto tako šefovima šumskih uprava u Otočcu, Korenici i t. d. za odnosne
srezove.


Poljoprivrednom referentu sreza senjskog treba povjeriti istu referadu i kod
sreza brinjskog, dok su za ostale srezove i gradove u kraškom području poljoprivredni
referenti već svuda postavljeni.


Komisije za pošumljavanje treba postepeno postavljati u prvom redu za pošumljavanje
na primorskim i ličkim goljetima.


U. Odredbe § 13. Zakona o šumama treba primijeniti u prvom redu na površinama,
na kojima se još nalaze elementi vegetacije i gdje će prema tome provedenje
rezurekcione sječe dovesti do brzih i uspješnih rezultata naravnog pošumljenja. Gdje
se provede rezurekcija, treba zavesti tip niske i srednje šume, odnosno niske šume
sa pričuvcima.
Pri izdvajanju zemljišta za pošumljavanje, gdje nema ostataka vegetacije, treba
voditi računa o potrebama poljoprivrede i o koristi šuma u pogledu poboljšanja općih,
a naročito klimatskih prilika. Za pošumljavanje treba izdvojiti u prvom redu ono
zemljište, gdje će šuma imati izraziti zaštitni karakter, t. j . kao zaštita naselja, poljoprivrednih
zemljišta, izvora, prometila i t. d.


U kojem će se opsegu podizati ove zaštitne šume odlučuje komisija za izdvajanje
zemljišta u svrhu pošumljenja po §-u 92. Zakona o šumama.
Bolje terene treba prama stvarnoj potrebi ostaviti za zajedničke pašnjake i
pospješim ih ameliorirati u sporazumu sa poljoprivrednim referentom.


140




ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 59     <-- 59 -->        PDF

MI. Zakonitim odredbama treba što prije omogućiti individualnu diobu zajedničkih
pustih zemljišta, pašnjaka i s drvljem obraslih pašnjaka u smislu §-a 106. Zakona


o šumama, a u vezi sa izmjenom §-a 42. Zakona o uređenju zemljišnih zajednica od
25. aprila 1894., jer bi i diobu ovih zemljišta trebalo provesti što prije.
Pri diobi potonjih zemljišta valjalo bi ostaviti izvjesna površinu za zajedničku
ispašu stoke, a pri toj diobi treba da uzme učešća i šumarski stručnjak.


IV. Za vještačko (ručno) pošumljavanje, treba sa osobitom parijom izdvojiti
terene oko primorski´h kupališta i lječilišta. Na tim površinama treba upotrebiti gdje
god to stanišne prilike omogućuju u prvom rdeu zimzelene vrste naročito: crnika
(Quercus ilex), uljika (Olea europea), lovorika (Laurus nobiles), čempres (Cupressus),
borovi vrsti (Pinus maritima, brutia i halepensis), cedrovi vrsti (Cedrus Deodara, Libani,
atlantica), a onda akacije vrsti (Acacia lophanta), planika (Arbutus unedo) itd.
tako, da Primorje dobije što više tipični južnjački karakter.
Na ostalim površinama upotrebiti u prvom redu domaće i udomljene vrsti (liščare),
koji će dati brze rezultate i koristi kao topola vrsti (Populus canadensis, alba,
nigra), jasen (Fraxnvus ornus i excelsior), javor (Acer pseudoplatanus, monspessulana),
brijest (Ulmus montana), crni grab (Carpinus ostrinifolia), bagrem (Pseudo-acacija.
robinia) itd.


Na mjestima gdje je zemljište rastresito i gdje će podignuta šuma imati zaštitni
karakter, poslužit će i pajasen (Ailanthus glanduloza). U blizini morske obale i gdje
će na drveće vjetar donositi morsku vodu i sol, upotrebljavat će se za pošumljenje
i Tamarix te crna i bijela topola (Populus nigra i alba).


Cetinjare treba upotrebljavati u prvom redu kao popunu liščarima i u sastojinama,
koje su podignute rezurekcijom, a tek onda za pošumljavanje čistina i na mjestima
na kojima druge vrsti ne bi mogle uspijevati.


V. Kod izgrađivanja generalne osnove za pošumljavanje u pojedinoj općini, imade
se uzeti u obzir i izgradnja prilaznih puteva, cisterna, kanala, te napajališta za stoku
naročito na pašnjačkim površinama.
VI. Od prijeke je potrebe, da se naročito u Lici i Krbavi zavede što veća štednja
na potrošnji ogrjevnog drva, izgradnjom štednjaka umjesto današnjih otvorenih ognjišta,
koja nepotrebno troše ogromne količine ogrjevnih drva.
Uporedo treba provesti uređenje postojećih izvora na cijelom kraškom području,
te shodnim istraživanjima pronaći pitke vode.


VII. Provedenju odredaba §-a 52. Zakona o šumama u pogledu opskrbe ogrjevnim
i građevnim drvom iz državnih šuma treba obratiti naročitu pažnju na čitavom
kraškom području u koliko za to postoje svi zakonski uslovi.
VIII. Za provedenje radova na kršu, na osnovu Zakona o šumama, potrebno je,
da se kr. banskoj upravi stave uvijek na vrijeme na raspolaganje u tu svrhu potrebni
krediti u vezi odredaba §§ 12(21 i 123. Zakona o šumama.
IX. Pitanje šumskih čistina obzirom na vlasnost, a naročito u gorju Velebitu
treba uzeti u proučavanje i riješiti ga što prije.
X. U branjevinama na kršu, koje su odrasle, treba zavesti redovno gospodarenje,
koje će odgovarati prilikama u pojedinim branjevinama.
XI. Gospodarenje u državnim šumama treba prilagoditi1 prilikama na kršu i nastojati,
da se dade zarade stanovništvu, te da se domaća mala šumska industrija unapredi.
Pri državnom šumskom gospodarstvu trebalo bi imati pred očima ne samo fiskalne
interese, nego više opće interese krša.
141




ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 60     <-- 60 -->        PDF

XII. Pitanje uprave pasivnih Imovnih općina u kraškom području treba uzeti što
prije u raspravu radi sniženja upravnih troškova.
XIII. Proizvodnja sadnica za pošumljavanje u banovinskim rasadnicima ravnat
će se prema potrebama za pošumljenje krasa.
XIV. Treba potaknuti i omogućiti što intenzivniji naučni rad na kršu, specijalno
treba istraživati najrentabilniji način pošumljavanja goljeti raznoga tipa, te način
iskorištavanja na kršu podignutih šuma.
Ad B.


I. U vezi odredaba §-a 94. Zakona o šumama uspostavit će se na kraškom području
čim tješnja saradnja stručnjaka šumara i agronoma, koja će se očitovati ne samo
u izdvajanju i obilježavanju zemljišta, nego i u zajedničkom nastojanju da se privode
što višoj kulturi izdvojene površine.
II. Prigodom izdvajanja zemljišta u punoj će se mjeri obezbijediti površine za
biljnu proizvodnju, čija se potreba danas cijeni od prilike na 75O.0OO katastralnih jutara
(431.257 ha) za žiteljstvo i stoku u kraškom području.
III. Uvažujući sadanji način gospodarenja na tom području izdvajanju će se
pašnjačke i travničke površine posvetiti puna pažnja.
IV. Za uređenje izdvojenih pašnjačkih površina provest će se svom energijom
odredbe §-a 29. Zakona o unapređivanju poljoprivrede.
V. U pojedinim dijelovima kraškog područja, blagodareći povoljnim klimatskim
prilikama intenzivirat će se stočarstvo, te nastojati na usavršavanju stočnih proizvoda,
da ista postanu i izvoznim artiklima (sir, maslac, med itd,).
VI. Konferencija podvlači, da će se naročito na ovo područje moći primijeniti
odredbe §-a 34. Zakona o unapređivanju poljoprivrede, koji određuje postupak pri poboljšanju
zemlje krčenjem od panjeva i kamena, ograđivanjem kamenjem i živim ogradama
i terasiranjem, pa upućuje na opću primjenu tih odredaba.
VII. U cilju unapređivanja ostalih grana poljske privrede jasne su odredbe Zakona
o unapređivanju poljoprivrede § 25. unapređivanje vrtlarstva (rano povrće); § 26.
unapređivanje vinogradarstva (rano stolno grožđe); § 27. unapređivanje voćarstva
(naročito u kršu na državnom zemljištu), pa će se energično pristupiti primjeni i izvršivanju
tih odredaba.
VIII. U pitanju zadrugarstva valja, imajući na umu mentalitet pučanstva, energično
pristupiti osnivanju proizvadačkog i kreditnog, a potom i potrošačkog zadrugarstva;
jer će se javna pomoć u prvom redu pružati organizovanim cjelinama, a manje
pojedincima.
IX. Detaljni program unapređivanja biljne proizvodnje za kraško područje donet
će se na zasebnoj konferenciji agronomnih stručnjaka, koja će se održati u mjesecu
novembru ove godine u Gospiću.
Ad C.


I. Provedbi Zakona o uređenju bujica od 20. februara 1930. treba obratiti naročitu
pažnju u području krša.
II. Prema §-u 52. Zakona o narodnim školama od 5. decembra 1929. treba da
postoji najtješnja saradnja između škola na jednoj strani, te poljoprivrednog i šumarskog
referenta na drugoj strani.
142