DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 7     <-- 7 -->        PDF

proletnog napada. Tako je na primer na velikom broju stabala zaraza
uzela tolike razmere, da je žuna okljuvala koru u dužini od 3 pa
i više metara, ali krošnja je bila sasvim sveza i bez ijedne požutele iglice.
Toga je radi najveća pažnja obraćena crvotočini (u koliko je kiša nije
sprala) i iznalaženjem iste ustanovili bismo broj zaraze na dubećim
smrčama.


Ovamo treba dodati slučajeve zakašnjenja u razvoju kukca, pošto
bi ovaj fakat mogao brkati vremensku klasifikaciju razvoja potkornjaka.
U mnogo slučajeva nalazilo se stabala, gde razvoj potkornjaka nije odgovarao
vremenu, u kojemu se momentano nalazi. Primerice postoji
pojava razvoja kukuljice ili larve, a faktično treba da egzistira s obzirom
na vreme pojava savršenog imaga. Da su to slučajevi zakašnjenja u
razvoju zbog rđavog vremena i drugih okolnosti, svedoče široki i nepravilni
larveni hodnici, koji su obično pri završetku nenormalnih dimenzija
(naročito proširenje) za redovitu i uobičajenu sliku matičnih
odnosno larvenih hodnika Ips Typographusa.


Od drugih potkornjaka napadao je smrčeva stabla još i P i t y o genes
chalcographus, ali u mnogo manjoj meri nego I. ....graphus.


Dok je.Typographus napadao većinom na deblje i donje delove
stabla, pa čak i panjeve, dotle je Chalcographus dolazio u glavnom na
tanjim delovima, najviše na granama i vršikama. To je uočljiva razlika,
što se tiče napada ovih potkornjaka na smrčevim stablima i taj fakat od
fatalne je važnosti za život zaraženih stabala. .1er obično napad i razvoj
obaju potkornjaka ide saobrazno i jednovremeno, da pošteđene delove
stabla od I. Typographusa napadne i zauzme P. chalcographus, čime se
ćelo stabla u isto vreme obuhvati i zarazi. Obično je Chalcographus
dolazio na lovnim stablima, gde se mogao naći i na debljim delovima
vrlo često u zasenčanim mestima. 1 tu je, izgleda, ovaj potkornjak zamenio
Typographusa, koji je izbegavao senke i sklopove, da bi takva
mesta prepustio Chalcographusu.


Naravno da je Chalcographus uvek dolazio kod dubeće zaraze na


granama, nekad u manjoj a nekad u većoj meri, čime je uvek sledio po


javu Typographusa, da smo redovito morali kresati i paliti grane.


Najveći odnosno glavni napad Chalcographusa dolazi u mesecu


maju, od kojega vremena ovaj napad popušta, da se još jedanput pojavi


koncem augusta odnosno početkom septembra, ali u mnogo manjoj meri


nego prvi puta. Ovo slabljenje još u prvom napadu Chalcographusa


shvaća se izvesnim defektima, koji su nastupili u razvoju, a što se obično


dešavalo na stablima, gde je I. Typograwhus uzeo velikog maha. (Napad


P. Chalcographusa na području Šumske Uprave u Olovu bio je u mnogo
jačoj meri naročito u predelima, gde su vršene ranije seče bez palenja
granja).
Sam rad oko suzbijanja potkornjaka vrši se dosta prosto. Posle
obaranja zaraženih stabala granje se okreše i spali, a onda se pristupi
guljenju kore. Guljenje se vršilo nad prostrtim vrećama ispod stabla, da
se ne bi kora odnosno kukac (u ma kojem stadijumu) rasipao. Najzad su
ove vreće na vatru istresane, gde se je kora sa kukcima pržila. Isto tako
je rađeno i sa lovnim stablima, čime se postigao odličan uspeh u borbi
protiv ovog kalamiteta.


89