DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Prije iPrelaza na dnevni red izvještava podpredsjednik Dr. P e t r a č i ć, kako su
Njihova Veličanstva Kralj i Kraljica izvoljeli nedavno počastiti Zagreb svojim Visokim
posjetom. Jugoslovensko šumarsko udruženje sudjelovalo je kod dočeka i kod manifestacija
odanosti prigodom boravka Visokog Pokrovitelja u Zagrebu, t. j . u sjedištu društva.
Udruženje su zaistupcli podpredsjednik, tajnik i blagajnik.


Prelazi se na dnevni red:


I. Tajnik čita zapisnik sjednice cd 22. i 23. novembra 1930.
Zapisniku se prigovara, što u njemu nije spomenuto:
a) da je predsjednik na istoj sjednici kvijestio, kako je odmah prigodom imenovanja
g- ing. D. Srneća za Ministra: šuma odaslao brzojavni pozdrav novome Ministru
u ime Udruženja. Na pozdravu se je g. Ministar pismeno zahvalio;
b) da je odbor na istoj sjednici zaključio, da se osobno predstavi novom Ministru
šuma i rudnika.
Zaključuje se naknadno time nadopuniti zapisnik.


II. Blagajnik čita blagajnički izvještaj. Prima se u cijelosti.
Zaključuje se zamoliti podružnicu u Ljubljani za obračun.
III. Tajnik čita slijedeći predlog g. ing. Ružica :
»Godina 1929/30. velika i dosad najveća je godina u našem narodnom šumarstvu
zbog toga, što nam je dala veličanstvenu zgradu novog Zakona o šumama. Velika i
odlučna je to tečevina za unapređenje šumarstva i šumarske politike u celoj državi,
a šumskog zakonodavstva uopće. To sam naročito naglasio na ovogodišnjoj skupštini


Udruženja u Ljubljani, a to se je sa mnogo zavisti priznalo i u upućenom a nepristranom
inostraiistvu.


No tada sam naglasio također, da ima i ovaj naš zakon, kako su imali i svi veliki
šumski zakoni i kod drugih kulturnih naroda Europe, mnogo poteškoća da svlada
kod provođenja u život, te sami naročito istaknuo, da je to privredni zakon par excellence
i kao takav tek ideal budućnosti a nikako realnost sadašnjice; potcrtao sam pri
tome da ima i nekoje mane, neznatne ali osetljive, ako ne bude uvođenje u život vanredno
......, smišljeno i trezveno. Nažalost, prvi ueo pohvala, zapasilo se, a opomena
je ostala nezapažena. Sledili su pravilnici i naredbe po vrsti i kao za utakmicu,
mnogo puta i nepromišljeni, baš u najosetljivijim točkama, a bez potrebne prethodne
priprave. I to je narod u nekim krajevima teško osetio, naročito u ovoj sveopćoj
gospodarskoj krizi, te je potužio svoje poteškoće gospodi Kraljevskim Ministrima, kad
su ga posetili.


Treba da napomenem, da sam imao već desetak dvo- do trosatnih predavanja o
novom šumskom zakonu ne/posredno narodu i narod je svukud bez iznimke iskreno
pozdravio taj zakon, naročito´ njegov duh i njegove ciljeve. Prirodno je, da sam upozorio
i na njegove glavne teškoće a i na način, kriko mogu bez revizije zakona da se
ublaže odnosna makar i eliminišu, dok se ne pripravi ti© za njegovo provadanje.


Za reviziju jednog tako zamafinog zakona treba temeljitih priprava a naročito
duže prakse i primenjivanja. PoEnato je, da se na pr. glasoviti Austrijski šumski zakon
Od 1852. pak do 1871. god. .nije mogao provoditi i tada je iskrsla, misao, da ga
treba revidirati. Otvorena je bila višegodišnja anketa i sazvan glasof/iti kongres
stručnjaka, koji je po svestranoj raspravi doneo zaključak, da se vladi preporuči, da
zakon ne menja, nego da izda provedbenu naredbu, da dozvoli donašanje iposebmh
zakona i da stvori aparat, koji će zakon provadati. I šumarstvo je stalno napredovalo


— dok je u drugim zemljama, gde je «Mazilo do revizije zakona »po volji naroda«
šumarstvo staäno propadalo.
Duboko sam utveren, da se može i s našim zakonom, koji je mnogo bolji od bivšeg
austrijskog, jednako tako i još bolje proći i bez opasnih revizija i popravaka. A uveren
sam i ci tome, dal je tog istog mišljenja velika većina, praktičnih šumarskih političara


192