DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 30 <-- 30 --> PDF |
rabiji 0,07 ha). Prema zasadama šumarske nauke ubrajaju se, kako je poznato, u zemlje bogate na drvu one, u kojima na svakog stanovnika otpada preko 0,3 šuma — naravno uz pretpostavku, da se u šumama gospodari po principima nauke. Sudeći već po tom kriteriju, spada Rumunjska u drvno-eksportne zemlje. Mimogredce se spominje, da u Finskoj otpada na svakog stanovnika 7,4 ha, a u Švedskoj 3,8 ha šuma. Važno je međutim istaknuti, da pored spomenutog kriterija Rumunjska danas predstavlja važno mjesto medu drvno-eksportnim zemljama. Razlog je tome s jedne strane, što se domaće potrebe na drvu ne podmiruju zasad u onoj proporciji, kako to predviđa nauka, a s druge strane, što se eksploatacijom presižu dozvoljene količine. U rumunjskim šumama odlično uspijevaju sve vrste drveća, kojima prija umjerena evropska klima. Prema statističkim podacima ima u Rumunjskoj crnogoričnih šuma 25%, hrastovih 24%, bukovih 38%, ostalih listača (brijest, grab, lipa, jasen, javor, breza i t. d.) 13% od ukupne površine šuma. Vrste drveća, kojima odgovara mediteranska klima, rijetko se zapažaju u rum. šumama. Od tih vrsta mogu se tek mjestimično naći Castanea vesca, Juglans regia, Corylus tubulosa, Syringa vulgaris, Ficus carica i t. d. Klimatski i edafski faktori dijele rum. šume u slijedeće zone: l.kladna alpska zona iznad 1800 m nadmorske visine, gdje dolaze Pinus montana, Juniperus vrste, Taxus, Rhododendron i dr. ; 2. zona crnogoričnih šuma stere se po sjevernom dijelu Karpata počevši od 500 m visine. U ovoj zoni rastu uglavnom smreka i jela. Smreka pokriva preko 1,14 mil. ha odnosno ca 17,5% od ukupne površine šuma. Najljepše i najvrednije smrekove sastojine steru se u sjeveroistočnom dijelu, a osobito u Bukovini, gdje smrekove šume sačinjavaju 69% tamošnjih šuma. Osobito se lijepe smrekove šume nalaze i po Moldavskim Karkatima, te sjevernom i istočnom dijelu Erdelja. Jelove šume pokrivaju površinu od 422.000 ha, t. j . 6,5% od ukupne površine šuma. Prostrane jelove čiste i mješovite sastojine (sa bukvom) steru se osobito u Moldaviji i Vlaškoj. Bijeli bor i ariš nalazi se u malim količinama; 3. zona bukovih šuma sačinjava glavni dio šuma, jer površina pokrivena bukvom iznosi oko 2,5 mil. ha. Ogromni se masivi bukovih sastojina nalaze uglavnom u sjev. dijelu države. U Erdelju sačinjava bukva polovinu šuma. U Besarabiji, a pogotovu u Dobrudži bukva je vrlo slabo zastupana. U ovoj se zoni javlja po gdjegdje hrast kitnjak. jasen, gorski javor, brijest, grab i breza; 4. zona hrastovih šuma prostire se po brežuljcima i ravnicama. Ovu zonu sačinjavaju hrastovi: lužnjak, kitnjak, medunac (Qu. pubescens), sladun (Qu. conferta-hungarica) i cer, Prve dvije vrste hrastova zauzimaju površinu od 785.000 ha (12%), dok sve hrastove šume zajedno pokrivaju površinu od 1,4 mil. ha. U ovoj se zoni javlja zajedno sa hrastom u većim količinama grab (230.000 ha). Rjeđe se javljaju brestovi, javori i jaseni. Dolinom Dunava stere se s t e p s k a zona, na kojoj od prirode nema šuma. Tu se danas vrše pošumljavanja hrastom i akacijom. Uzduž svih glavnih voda stere se područje topola i vrba, koje zauzima površinu od 587.000 ha. 232 |