DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Po starost i rumunjske se šume mogu razvrstati ovako: U dobi od: 1—20 g. 21—40 g. 41—60 g. 61—80 g. 81—100 g. preko 100 g. ima šuma mil. ha: 0,15 1,22 0,90 0,73 0,70 0,90 Prevladavaju, kako se vidi iz ovoga prikaza, mlade šume. Uzrok su tome velike poslijeratne sječe. Šume stare preko 100 god. nalaze se u Moldavskim Karpatima, Bukovini i Erdelju, dok na području stare Rumunjske nema više takovih šuma. Po kategoriji vlasništva dijele se rum. šume na d r ž a v- n e, koje zapremaju površinu od oko 1,9 mil. ha, na k o m u n a 1 n e, f o rido v s k e i ostale javne šume, koje zapremaju površinu od 1,98 mil. ha, te na p r iv a t n e š u m e, koje zauzimaju površinu od 2,67 mil. ha. Državn e šum e zauzimlju 30% od sveukupne površine šuma. Prema statistici u »Raportul general« od 1928. pag. 105. iznosi površina drž šuma zajedno sa čistinama, koje zauzimaju površinu od ca 150.000 ha. oko 2,05 mil. ha. Dominantne vrste drveća u drž. šumama su bukva (33.5%), hrastovi (23,6%) pa smreka i jela. Ud crnogoričnih šuma drži se, da država posjeduje smrekovine sposobne za resonacijsko drvo ca 340.000 ha. U staroj Rumunjskoj, koja je na površini od 42% pokrita šumom, ima drž. šuma preko 1 mil. ha. U Erdelju, koji je sa 27.7% pokrit šumom, ima drž. šuma 0,75 mil. ha. U Besarabiji, ima drž. šuma 0.2 mil. ha, a u Bukovini 0.1 mil. ha. Po starosti mogu se državne šume razvrstati ovako: U dobi od: 1—120 g. 21—40g. 41— 60 g. 61—80 g. 81—UK) g. preko 1O0 g. ima šuma: 29,7% 18,3% 11,2% 10,9% 11,8% 18,1% Šumarstvo potpada pod ministarstvo poljoprivrede i državnih domena. Svi poslovi u pitanju šumarstva vršeni su do 25. aprila 1930´. na osnovu zakona o vrhovnoj šumarskoj upravi (Casa padurilor) od 1910, te na osnovi zakonika o šumama (Codul silvic) iz iste godine. Pod norme tih zakona spadale su sve šume bez razlike vlasništva. God, 1923. protegnuti su ti zakoni i na novo dobivene pokrajine. Do tog su vremena važili u pojedinim tim pokrajinama propisi prvašnjih država. U smislu gornih zakona stavljene su pod državni nadzor sve državne i komunalne šume, šume javnih ustanova, raznih društava, zajedničke seljačke šume i privatne zaštitne šume. Oko 95% cjelokupnog šumskog posjeda potpada pod državni nadzor. Gospodarenje u svim spomenutim šumama ima se udešavati prema unaprijed sastavljenom gospodarskom planu, koga mogu sastavljati samo šumarski stručnjaci sa najvišom naobrazbom. Sve šume, koje leže na strmim obroncima i na području vododerina, imaju se proglasiti zaštitnima. U privatnim šumama, koje nisu uzete pod državni nadzor, smije vlasnik po volji gospodariti. U slučaju pretvaranja šume u drugu vrst kulture moraju i vlasnici privatnih šuma tražiti naročitu dozvolu. Pašarenje se u državnim i komunalnim šumama kaosvim ostalim šumama, koje stoje pod državnim nadzorom, ograničuje. U zaštitnim se šumama dozvoljava paša — i to u visokim šumama, ako su starije od 30 godina, a u niskim šumama, ako su starije od 15 godina. 233 |