DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Vrhovni upravni i nadzorni organ za šumarstvo — Gasa padurilor,
komu je na čelu stajao generalni direktor i 7 članova upravnog vijeća


— dijelio se na centralnu i vanjsku upravu. Centralne urede sačinjavalo
je 6 odjeljenja (personalno odjelenje, odjeljenje za uređivanje šuma, odjeljenje
za pošumljivanje, eksploataciono odjeljenje, tehničko odjeljenje, računarsko
odjeljenje). Vanjsku upravu vode šumarske direkcije, pod koje
je podređeno po 15—30 manjih šumskih uprava sa površinama od 5.000
do 15.000 ha. U cijeloj Rumunjskoj ima 15 direkcija šuma i preko 300
šumskih uprava. Šumarske direkcije su u mjestima: Cernautzi, Kichinau,
Jassv, Bacau, Buzau, Constantza, Pitesti, Orsova, Arad, Sebes, Cluj,
Brasov, Sighet, Bistritza, Beius.
Novim zakonom o upravi šuma, koji je izdan 25. aprila 1930., razlučeno
je upravljanje i gospodarenje državnih šuma od upravljanja i gospodarenja
ostalih šuma. Po tome zakonu državne šume potpadaju pod
autonomnu vrhovnu upravu državni h šum a (C. A. P. S.), kojom
upravlja generalni direktor sa posebnim administrativnim savjetom. Sve
druge šume podređene su zasebnoj direkciji, kao vrhovnoj instanciji za
sve šume, koje stoje pod državnim nadzorom, osim državnih šuma. —
Novim je zakonom osnovan vrhovni šumarski savjet, koga sačinjavaju
pored šumarskih stručnjaka predstavnici svih gospodarskih grana, koje
imaju veze sa šumskim gospodarstvom. Podjelom vrhovne administracije
državnih i nedržavnih šuma očekuje se znatan napredak rumunjskog
šumarstva. Obje će vrhovne ustanove bez dvojbe time poskočiti u svojoj
aktivnosti.


Šumarsk a je nastav a visokoškolska i srednješkolska. Visokoškolska
se nastava danas vrši u šumarskom odjelu politehnike u Bukareštu.
Visoka je škola za šumarstvo osnovana god. 1894., a prije rata
prenesena je iz Branestia u Bukarest, gdje je 1923. pripojena ondješnjoj
politehnici. Uređena je po uzoru visokih šumarskih škola u Beču, Chemmtzu
i Lenjingradu. Osim visoke škole u Bukareštu postoji u zemlji više
srednjih šumarskih škola. Za čuvarsko osoblje drže se specijalni kurzevi.


Eksploatacij a šuma vrši se na osnovi odobrenih gospodarskih
planova. Eksploatacija privatnih šuma, koje stoje pod državnim
nadzorom, dozvoljava se na temelju propisa izdanih po stručnom tehničkom
savjetu. U ime garancije, da će se posječene površine na vrijeme
pošumiti, dužan je svaki posjednik takovih šuma položiti u ministarstvu
poljoprivrede i drž. domena još prije sječe šume svotu novca, koja odgovara
po ha niske šume svoti od 600 leja, a po ha visoke šume svoti od


1.000 leja. Ova kaucija ostaje u ministarstvu sve dotle, dok pošumljenje
posve ne uspije.
U državnim se šumama praktikovala do novog zakona o upravi
šuma slobodna prodaja na panju, prodaja putem licitacija i eksploatisanje
šluma u vlastitoj režiji. Novi je zakon međutim stao na gledište, da je
eksploatisanje šuma u vlastitoj režiji najbolji način, kako u pogledu podizanja
šuma tako i u pogledu materijalnih dobitaka, pa je zbog toga njime
zavedena vlastita režija kao osnovica svakog eksploatisanja državnih
šuma.


Prema podacima Dr. Sburlana (»Centralblatt f. d. g. Forstwesen«,
1929... 2.) vršena je u vremenu od 1920—1926. eksploatacija državnih
šuma preko raznih šumskih poduzeća na površini od ca 0,5 mil. ha, a
polučena je novčana vrijednost od preko 180 mil. leja. U tom rajzdoblju


234