DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 34 <-- 34 --> PDF |
(Fundul, Bisericesz), gdje se smreka sposobna za resonanc-drvo nalazi zastupana sa 20—.%. Drvna je industrijja (pilane, industrije pokućtva, bačvarska i kolarska industrija i t. d.) bila 1925. god. zastupana sa 848 tvornica i sa snagom od 75.000 K. S., a kapital koji je bio u nju uložen, predstavljao je 11,5% od ukupno investiranog kapitala. Tom je industrijom bilo uposleno preko 4.000 tehničkog osoblja i oko 58.000 radnika. Većih pilana bilo je oko 350 sa snagom od oko 45.000 K. S. Kksplcatisanje rumunjskih šuma započeto je u velikom stilu 1927/28. preko velikih akcionarskih društava sa kapitalom od preko 1,8 milijarda leja. Osim toga danas postoji oko 500 manjih društava za eksploatisanje šuma. Veliki potrošači drveta su fabrike celuloze i papira. Ova je grana industrije reprezentovana u Rumunjskoj sa 8 velikih tvornica (preko 20.000 K. S.), koje godišnje produciraju oko 65.000 tona papira i kartona. Prema statističkim podacima velika drvna industrija uopće predstavlja kapital od približno 98 mil. zlatnih leja. Trgovin a drvetom bila je u Rumunjskoj razvita još pred procvat turske moći u istočnoj Evropi. Ta je trgovina bila usmjerena na Levant i Sredozemno more. Turskom prevlasti skučena je ona samo na područje turskog carstva. Tek u 19. stoljeću pridigla se ta trgovina na prvotni položaj. Danas se od ukupnog izvoza rumunjskog drva izvaža 60% u Mađarsku, 14% u države zap. Azije, 10% u balkanske države, 67° u države Sredozemnog mora i ostatak od 10% u druge države. Od god. 1926. do uključivo 1929. izvezeno je iz Rumunjske šumskih proizvoda u tonama ovoliko: u 1926 g. 1927 g. 1928 g. 1929 g. 1. ogrijevnog drveta 1,033.018 703.436 648.277 580.000 2. crnogor. grad. drveta 1,071.798 992.682 1,087.754 941.950 3. hrastovog građev. drveta 10.321 15.074 18.291 27.000 4. grad. drveta bukovog i ostalih listača 64.215 69.249 85.283 73.000 Ako se uzme prema navodima Dr. Sburlana u obzir godišnji prirast rumunjskih crnogoričnih šuma sa 3 m3 po ha, to znači da se godišnje proizvodi u tim šumama masa od 1,6 mil. ha X 3 = 4,8 mil. m3 sirovine. Ako se za godišnji potrošak na domaćim potrebama uzme prama prilikama u predratnoj Rumunjskoj 2 m3 sirovine po stanovniku, to bi značilo, da bi domaće potrebe današnje Rumunjske iznosile 3,4 mil. m8 sirovine. Prema tome mogla bi se izvažati jedino razlika od 1,4 mil. m3 odnosno oko 840.000 tona. Poslijeratni je međutim izvoz prekoračivao ovaj iznos i trostruko, dok ga zadnjih godina prekoračava dvostruko. Kako se iz gornjeg prikaza vidi, šume su Rumunjske od osobite važnosti u ekonomskom životu ondješnjeg naroda. Kao u drugim zemljama tako su i u Rumunjskoj nanesene u teškim ratnim i poratnim prilikama znatne štete šumskom gospodarstvu. Prilike se međutim iz godine u godinu poboljšavaju. Uspjesi su rada na polju rumunjskoj šumarstva opsežni. Primjenom novog zakona o šumama očito se očekuje ozbiljno i energično pristupanje k sređivanju šumarskih prilika. «o» 236 |