DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 35 <-- 35 --> PDF |
JUGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA MARCHÉ AU BOIS YOUGOSLAVE ZAGREB, 29. APRILA 1931. — ZAGREB, LE 29 AVRIL 1931. TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE. (Les cours officiels de la Bourse de Zagreb.) Vidi stranu 186. — Voir p. 186 de cette Revue. MANJA SAOPĆENJA ANKETA O KRIZI DRVNE INDUSTRIJE. Dne 2. i 3. marta o. g. držala se u ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu anketa o krizi drvne industrije. Anketu je sazvao ministar šuma i rudnika gosp. D. Srnec u namjeri, da se javno raspravi današnje stanje ove važne industrijske grane, te da se na osnovu toga uzmognu prosuditi one mjere, koje bi trebale da se poduzmu, kako bi se tim omogućio i u današnje doba svjetske privredne krize prosperitet naše drvarske industrije. Mjere, o kojima se imalo raspravljati na ovoj anketi, razdijeljene su u postavljenom programu na tri dijela: 1. mjere, koje bi imala da preduzme sama drvarska industrija; 2. mjere, koje bi imalo da preduzme ministarstvo šuma i rudnika; 3. mjere, koje bi imala da preduzmu ostala ministarstva. Na anketu su pozvani pored predstavnika velike drvne industrije predstavnici ministarstva financija, saobraćaja, trgovine i industrije, soc. politike i nar. zdravlja, te predstavnici radničkih komora i komora za obrt i trgovinu. Anketa je imala biti informativnog karaktera. Svi predloži odnosno referati, o kojima se raspravljalo na anketi, predani su i pismeno ministarstvu šuma. Na temelju njih će ono proučiti predložene predstavke u pojedinim pitanjima i odatle povući svoje zaključke o potrebnim mjerama. Anketu je otvorio g. ministar šuma i rudnika dužim govorom, u kom je izložio značenje i zadaću ove ankete, koja ima da ispita sva pitanja o krizi i mjerama oko njenog suzbijanja. Pored postojeće svjetske privredne krize, istakao je g. ministar, izazvala je teško stanje u drvnoj industriji pojava ruskog dumpinga. Opća svjetska kriza je izbila prvenstveno zbor hiperprodukcije živežnih namirnica, čija se prirodna posljedica očitovala u katastrofalnom padu njihovih cijena. Uslijed toga oslabljena je kupovna snaga poljoprivrednog stanovništva, a posljedica toga bila je opet hiperprodukcija i nemogućnost unovčenja industrijskih proizvoda. U tako nezgodnim prilikama zauzela je Rusija svjetska tržišta svojom robom, čija se konkurencija vidno osjetilau našoj drvnoj industriji. Zbog opasnosti, kojima i u buduće prijeti ruska »pjatiletka«, potrebno je da se — prema predlogu g. ministra — sva drvna industrija koncentriše u jednu cjelinu. Samo takova jaka i sposobna organizacija može da izdrži borbu. Pored organizacije potrebna je međutim i provedba skrajnje racionalizacije poslovanja u drvnoj industriji. Na govor g. ministra šuma i rudnika odgovorio je u ime predstavnika drvne industrije g. A. Deutsch. U tom je odgovoru skrenuta pažnja na sve važnije zahtjeve, koje 237 |