DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 37 <-- 37 --> PDF |
industrije i traže, da drvna industrija pristupi boljoj racionalizaciji svojih poslovanja. Utjecaj krize treba da se osjeti i na sniženju ogromnih plaća vodećih lica, a ne samo na i onako neznatnim radničkim nadnicama. U diskusiji o svim pitanjima navedenim u spomenutim referatima naglasio je g. Dr. M. Ulmansky kao jedini izlazak u rješavanju današnjeg teškog stanja potrebu koncentracije sve drvne industrije. Iznio je predlog, da se drvna industrija organizuje i da kao takva pokuša da pregovara sa rumunjskom drvnom industrijom, koja je već organizovana. U tu je svrhu potrebno, da se što prije obrazuje jedan odbor, koji će imati da stupi u vezu sa organima ministarstva šuma i rudnika i tim otpočne rad na donošenju potrebnih mjera, a ujedno da pokuša voditi pregovore s rumunjskom drvnom industrijom glede zajedničke prodaje mekog drva. Obrazlaganje g. Ulmanskog primljeno je, ako i ne uz potpuno odobrenje industrijalaca. Predstavnici naše drvne industrije već vode u Beču pregovore sa predstavnicima drvne industrije u Rumunjskoj. Daljnji rad ankete bavio se saobraćajnim pitanjima, pitanjem osiguranja radnika, te raznim fiskalnim teretima drvne industrije. G. Dr. I. Mohorić govorio je o situaciji drvne industrije na teritoriju Dravske banovine, naglašujući pri tom, kako je tamošnja trgovina drvom izgubila svaki rentabilitet time, što je renta konsumovana brojnim taksama i teretima. Pojeftinjenje produkcije moglo bi uslijediti participovanjem drvne industrije u kreditima kod Narodne banke. Opsežnim referatom koga je održao g. Dr. L. Karmanski, tajnik trg. komore u Zagrebu, obuhvaćena su sva aktuelna saobraćajna pitanja, koja su od interesa za drvnu industriju. Snižavanjem vozarinskih opterećenja može se jedino omogućiti plasiranje robe na tržištima. U postojećim prilikama trebala bi država da odustane od vođenja normalne tarifske politike. G. M. Mautner govorio je po tom o konkurenciji koksa, koji se uvozi na štetu domaćeg ogrijevnog drveta, te o mjerama oko zabrane njegovog uvoza. Nakon toga raspravljalo se o snižavanju raznih poreskih, taksenih i drugih fiskalnih tereta drvne industrije, željez. povlasticama i t. d. U referatu g. Mautnera o pitanju osiguravanja radnika zaposlenih u drvnoj industriji naglašena je potreba, da se osiguravanje šumskih radnika izdvoji iz općeg osiguranja. Taj je međutim predlog naišao na otpor od strane predstavnika radništva, koji su istakli potrebu koncentracije i unifikacije svih grana radničkih osiguranja. G. Dr. Topalović završio je raspravu u ovom pitanja tražeći, da kod organizovanja drvne industrije ima i predstavništvo radništva utjecaja na određivanje prodajnih cijena i na uređivanje radnih odnosa. Na kraju ankete zahvalio se u ime šumskih industrijalaca g. A. Deutsch g. ministru šuma i radnika i načelniku odelenja za šumarstvo g. Ing. V. Koprivniku na pažnji prigodom izlaganja njihovih referata i predloga. Uslijed opsežnog materijala iznesenog na anketi nisu se mogli svi predloži obuhvatiti odmah u jednoj rezoluciji, nego je 20. marta o. g. podnesena ministarstvu šuma opširna rezolucija sa svim predlozima drvne industrije. Pojedini referati šum. industrijalaca, održani na ovoj anketi, donašaju se štampani u cjelosti u pojedinim stručnim listovima. Kako se iz gornjeg prikaza vidi, rad drvnih industrijalaca na spomenutoj anketi kretao se uglavnom oko zahtjeva za olakšice, koje bi im se imale pružiti od strane države. O mjerama međutim, koje bi imala preduzeti sama drvna industrija, malo se na anketi govorilo. Te su mjere uglavnom tek dotaknute i to s jedne strane u govoru g. ministra šuma i rudnika i s druge strane u govorima predstavnika radničkih ustanova. Pored brojnih referata održanih na anketi "nisu ipak šumski industrijalci posve dovoljno pružili mogućnosti o pravom uvidu u faktično stanje ove industrije. Specijalno naime o 239 |