DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 38 <-- 38 --> PDF |
financijskoj strani drvnih preduzeća, gdje bi moglo biti računski pravo utvrđeno stanje, nije se na anketi govorilo, što je uostalom u javnoj štampi već naglašeno. Mnogi od zahtjeva drvne industrije na drž. nadleštva, pa makar da se momen tano i nalazi u položaju posjednika većih količina robe, koja je nabavljena uz relativno skuplje cijene i mora se silom prilika dati uz jaftinice cijene, ne mogu se ipak smatrati opravdanim. Današnjem naime zastoju trgove drvom prethodila je sve do nedavna odlična konjuktura . Svaka međutim industrija, koja racionalno radi, mora da u dobroj konjukturi stvara rezerve za slučajeve zastoja, koji mogu nastupiti posve ne nadano i u svako doba. Naročito nisu na mjestu traženja za smanjivanje onih tereta, koje šumska industrija snosi kao i ostale privredne grane, kao što su saobraćajne tarife, porezi i t. d. U odličnoj konjukturi posljednjih godina privikla se drvna industrija na ogromne dobitke. Nastupom svjetske privredne krize ponestalo je tih velikih dobitaka i drvna se industrija našla u položaju, na koji nije navikla i koji je naravno sad za nju težak. Međutim drvni industrijalci moraju voditi računa o tom, da su gledom na prilike u našem šumskom gospodarstvu minula vremena kolosalnih dobitaka. Intervencijom drvne industrije nestalo je naime u velikoj mjeri prostranih naših starih i srednjedobnih šuma, koje su kod polaganijeg tempa sječe mogle da još kroz dugo i dugo vremena služe kao eksploatacioni objekti odnosno kao stalna vrela za alimentaciju industrijskih postrojenja. Eksploatisanjem naših šuma prešle su se odavna granice produkcije. Prekomjerna dosadanja sječa osjetit će se bez dvojbe kao težak udarac ne samo na buduću drvnu industriju, nego i na cjelokupni život našega naroda. Od važnosti je spomenuti, da je na prošloj anketi uvidjela drvna industrija potrebu, da se gledom na regulisanje svojih odnosa spram vanjskih drvnih tržišta organizuje u jednu cjelinu. Ovakova drvna industrija trebat će međutim da i u načinu svog poslovanja krene novim putevima. Organizovana drvna industrija vodeći računa o svom prosperitetu u budućnosti doći će — nadamo se — i sama do uvjerenja, da se odvijanje trajnog i pravilnog poslovanja drv. industrije nikako ne podudara sa bržom eksploatacijom šuma. Drvna industrija trebat će da osudi dosadanji svoj rad, kojeg se tendenca očitovala u tom, kako će se brzom sječom šuma što prije obogatiti i amortizirati investicije ne vodeći pri tom ni o čem drugom računa. Ona će trebati da uvidi, da se eksploatacija šuma trajnog karaktera mora ravnati prema mogućnosti proizvodnje šuma. Kao što je proizvodnja šuma polagana i ustaljena, tako bi morala biti polagana i ustaljena i eksploatacija šuma. Drvna industrija morat će se prema tome u prvom redu priviknuti na manji kapacitet, te uslijed toga usmjeriti svoj rad drugim pravcima, zadovoljavajući se pri tom umjerenijim zaradama nego prijašnjih godina. Uslijed ograničenja sječe, koja treba da se što prije provede, trebat će naša drvna industrija da obavi temeljnu racionalizaciju svog poslovanja. Ovdje se naime mora spomenuti, da je dosad drvna industrija malo učinila gledom na racionalno vođenje svojih pogona kako u tehničkom tako i u financijskom pogledu. Proizvodnja odnosno plasiranje šumskih produkata u onoj formi, kako je to dosad rađeno, moralo bi se napustiti. Glavni naime dio našeg izvoza sačinjavaju polufabrikati. Njih bi trebalo zamijeniti produkcijom gotovih fabrikata. Radeći u ovom smislu dobit će naša drvna industrija zaista obilježje prave industrije, dok se ona, promatrana prema dosadaiijem svom radu, može smatrati tek kao poluindustrija. Obraćanjem kapitala odnosno razvitkom rada u ovom pravcu kao i pružanjem mogućnosti oko što boljeg usavršenja industrije, dobit će se bez dvojbe znatne koristi. Pripominje se, da se kod nas uvozi izvana pokućtvo, terpentin, smola, šper-ploče, i t. d., što bi se sve moglo i kod kuće proizvađati. U ovom će smjeru imati drvna industrija da u budućnosti razvije svoju djelatnost. 240 |