DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Napadnuta su mlada oštećena stabla, izvale i vjetrolomi, koji se odmah gule, granje i
kora pali, dok je ličinka još pred zakukuljenjem, a ujedno se ostavljaju u dovoljnom
broju lovna i reviziona stabla, jer nije isključeno, da ova zaraza ne će u ovoj godini
uzeti veće razmjere.


Da bi se smanjila općenita borba protiv potkornjaka, koji su u znatnom opadanju
(30%—40% prema prošlogodišnjoj pojavi), te da bi se zaražene sastojine i pojedinačna
stabla pronašla i privela svrsi predobrane i obrane, nužno je i vrlo praktično uspostaviti
t. zv. leteće kolone od 5—10 radnika i jednog predradnika, koji imaju dovoljno
iskustva iz prošlogodišnjih radova na suzbijanju potkornjaka. Ove bi kolone imale
zadaću, da tačno po odjelima i pododjelima pregledaju sastojine i da odmah poduzmu
nužne mjere predobrane i obrane.


Naročito treba imati na umu, da se prema gornjem u načinu suzbijanja zaraze od
potkornjaka ne smije stati na pol puta i stvoriti zaključak, da je zaraze u nekim sastojinama
sasma nestalo. .1er prema sadašnjim opažanjima moglo toi biti iznenađenja,
čemu se apsolutno mora predusresti, da ne bi bile uzaludne sve dosadanje moralne
i materijalne žrtve. Ing. S. Omanović.


POLJACI O NAŠIM ŠUMAMA.


Od 18. juna do .. jula 1929. god. boravila je u našoj zemlji ekskurzija šumarskog
fakulteta poljoprivredno-šumarske visoke škole u Varšavi. Ekskurziji su prisustvovala
u svemu 33 učesnika, 23 studenta, te profesori sa asistentima. Voda ekskurzije bio
je profesor W. .ledlinski.


Ekskurzija je prošla našom državom smjerom Subotica—Beograd—Deliblato—
Vinkovci—Kostajnica (Majur)—Delnice—Sušak—Senj (Sv. Mihovil)—Otočac—Plitvička
jezera—Split—Dubrovnik—Mostar—Sarajevo—Drvar—Prijedor—Zagreb—Maribor. Na
tom su se putu učesnici ekskurzije upoznali sa svim glavnim osobinama našeg šumarstva.
Tako su pregledali Deliblatske pijeske, slavonske hrastike, krš i njegovo zašumljavanje,
šume visokog krša, eksploatisanje šuma u velikom stilu, te gospodarenje
u malom šumskom posjedu u Sloveniji.


Prolazeći našim krajevima braća Poljaci živo su se interesovali i s naročitom
pažnjom promatrali sve prilike kod nas. Dokazom te pažnje služi nam činjenica, da
su učesnici ekskurzije opisali potanko svoje utiske i objelodanili ih u prošlogodišnjem


6. broju šumarskog poljskog organa, zvanog »Las polski«, koji izlazi u Varšavi. Čitav
taj broj posvećen je opisivanju šumarskih prilika kod nas. Taj opis iznosi punih 77
strana, sa 20 što većih što malih slika u tekstu, a sačinjavaju ga ovi članci:
1. Predgovor napisan od redakcije lista;
2. Prof. W. Jedlinski: Slowo wstepne (Uvod);
3. .1. Grochowski : Kronika wycieczki (Hronološki opis ekskurzije);
4. W. N i e d z i a 1 k o w s k i: Z lasow Jugoslawij (O šumama u Jugoslaviji.
1. Jugoslavija, njezine šume i šumarstvo; 2. Deliblatski pijesci i njihovo zašumljavanje;
3. Slavonske hrastove šume; 4. Šume dobra Thuru-Taxis; 5. Krš i njegovo
zašumljivanje; 6. Bosanske šume);
5. Inž. E. Chodzicki : Warunki glebowe jako podstawy hodowlane w lasach
niektorych okolic Jugoslawji (Odnosi tla s obzirom na uzgajanje šuma u nekim predjelima
Jugoslavije);
6. Inž. K. Pietkiewicz : Przemyl lesny i uzitkowanie lasu w Jugoslawji
(Industrija i eksploatacija šuma u Jugoslaviji).
Ovi članci, kojima je posvećen čitav jedan broj poljskog šumarskog organa,
služe kao dokaz lijepe i prijatne pažnje braće Poljaka spram našeg šumarstva.


Ing. Milan Anić.


242