DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 41 <-- 41 --> PDF |
IZVJEŠTAJ O DRAŽBI KOŽA OD DIVLAČI DNE 13. i 14. APRILA 1931. U LJUBLJANI. Radi posve nejasne situacije na svjetskom tržištu bila je aukcija dne 23. i 24. marta ove god. otkazana. Prenapunjena sjeveroamerička tržišta i konkurencija Rusije onemogućili su svaku kalkulaciju. Trgovci kožama divljači bili su zato sa kupom vrlo rezervirani, te su kupovali samo, ako su cijene bile skrajnje povoljne. Dobre lisice nijesu se plaćale bolje od dva dolara. Položaj je i danas još nepovoljan, ipak barem jasan i cijene ustaljene. Lisice su pale u tri mjeseca gotovo za polovinu, traže se samo one sa crvenom dlakom, dok za smeđe nema zanimanja. Nešto su popustile kune zlatice, kune bjelice drže se, vjeverice su porasle, jednako i jazavci, bijele i žute lasice i divlje mačke. Za malenkost pale su vidre, tvorići, kunići. Divlji zečevi nemaju više prave vrijednosti, jer ima na tržištu previše ove robe. Za gamse, srne, šakale, vukove, puhe i domaće mačke nema zanimanja. Na dražbi je bilo vrlo mnogo robe, 35% iz dravske banovine i 65% iz ostalih pokrajina Jugoslavije. Kupci su bili većinom iz inostranstva. Prodane su bile bijele i zlatne kuniće, vjererice, jazavci, tvorići, bijele i žute lasice, vidre, divlje mačke, domaći i divlji zečevi. Neprodanih ostalo je polovina lisica, svi gamsovi, puhovi, krtovi, šakali, domaći zečevi. Polučene cijene odgovaraju cijenama na svjetskim tržištima, djelomice su pače i više. Velikom, opće padu cijena prvo svega kriva je Sovjetska Rusija, koja nuda svoje kože na evropskim i američkim tržištima pod svaku cijenu. Kože notirale su na aukciji ovako: Kune zlatice Din 600—750 Kune bjelice « 6001—710 Vjeverice « 5.30 Lisice poljske « 140—180 Lisice gorske « 150—220 Jazavci « 102 Tvorići « 80—120 Lasice bijele « 48.— Lasice žute » 5.20 Mačke divlje » 130 Vidre » 550´—620 Zečevi divlji » 5.40 Zečevi domaći » 1.— (miješani) Srne » 7.— Oamsi » 10.— Novčani zavodi, koji još nijesu prodavali legitimacije za posjetu dosadašnjih velesajmova, pak ih žele primiti u rasprodavanje za XI. ljubljanski velesajam od 30. maja do 8. juna ove godine, neka ovo najave uredu velesajma u Ljubljani. Uprava velesajma. LITERATURA Dr. Mladen JosiSović: Biljna patologija za studente šumarstva i šumarske stručnjake. Kako je javljeno u jednom od zadnjih brojeva ovoga lista, izašla je prije kratkog vremena u Beogradu gornja knjiga u obliku autografijske edicije. Knjiga sadrži 206 strana i 67 slika u tekstu. Tekst joj je pisan pisaćim strojem. 243 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Posljednjeg; pola stoljeća zauzimlju biljne bolesti veoma opsežne razmjere, od čega narodna privreda trpi ogromne gubitke: Prema navodima, koje autor spominje u uvodu knjige, podbacuje prihod gajenog bilja radi invazije bolesti u raznim zemljama prosječno godišnje za 10´—15%. Kod nas taj procenat nije sigurno manji od 15%, što predstavlja iznos od oko 2 milijarde dinara. To je svakako velik udarac, koji pogađa našu narodnu ekonomiju. Nauka o biljnoj patologiji zaslužuje prema tome naročitu pažnju. Mogućnost suzbijanja biljnih bolesti odnosno šteta, što ih one uzrokuju, uvjetovana je posvemašnjim poznavanjem njihovih uzroka. Kod suzbijanja takvih šteta treba naravski u prvom redu pomišljati na pronalaženje i primjenjivanje onih mjera, koje su kadre da omoguće prirodnu obranu. Medu te mjere spada pripremanje uslova za povoljno uspijevanje kultura, t. j . njihovo podizanje u pravoj sredini kao i pravilno njegovanje, forsiranje prirodnih neprijatelja uzročnika bolesti, upotreba otpornih vrsta i t. d. Ne dostaju li takove mjere obrane, laća se nauka o biljnoj patologiji raznih drugih sredstava za suzbijanje zaraze, kao što je odstranjivanje bolesnih organa ili pojedinih individua, upotreba raznih kemijskih sredstava, koja nepovoljno djeluju na razvoj bolesti i si. Medu brojnim spoljašnim faktorima organske i anorganske prirode, koji izazivlju poremećaje kod biljnih organizama, dolaze do vrlo vidnog izražaja parasiti biljnog podrijetla. Oni na razne načine sprječavaju normalan tok bioloških funkcija. Medu tim parasitima zaslužuju naročitu pažnju bakterij e i gljive , koje uzrokuju mnogobrojne bolesti drveća. Baš to važn o područj e biljn e patologij e nalazimo evo u gore spomenutoj knjizi. U početku knjige prikazana je važnost parasita u biljnoj patologiji. Iza općenitih karakteristika pojedinih skupina parasita prikazane su najvažnije porodice odnosno rodovi sa pojedinim predstavnicima, koji dolaze u obzir kao uzročnici bolesti na šumskom i drugom drveću. Glavna se međutim obradba odnosi na g 1 j i v e, koje čine među biljnim parasitima najznatniju grupu kako po svom broju tako i po opsegu šteta, što ih nanose poljoprivredi i šumarstvu. Opisivanje bolesti, što ih uzrokuju gljive, provedeno je prema prirodnoj klasifikaciji gljiva. Razdioba materijala provedena je naime s obzirom na razdiobu gljiva. Kod svake je skupine iznesena njezina osnovna karakteristika. Kod pojedinih individua istaknute su njihove specijalne o sebi ne, vrste drveća, na kojima parasituju, način prodiranja u organizam, znakovi oboljenja i prepoznavanja, opseg štete, razmnažanje, ta na koncu mjere s u- z b i j a n j a. Podrobnije su opisane skupine gljiva Phycomycetes i naročito Mycomycetes. Od grupa Basidiomycetes, Ascomycetes i Fungi imperfecti, koje sačinjavaju skupinu Mycomycetes, napose su opisane one porodice i rodovi, koji dolaze u obzir kao parasiti na šumskom drveću. Njihovi opisi obuhvataju prežan dio njige. Gljive Hymenomycetes u grupi Basidiomycetes poznate su kao parasiti na ranjenim površinama drveća, odakle se šire kroz sržne trakove, gdje provode encimatskim putem svoje razorno djelovanje, uzrokujući razne vrste truleža destrukcionog i korozionog karaktera. Od Ascomyceta podrobnije su opisane gljive skupa Carpoasceae, koji sadrži mnogobrojne parasite na drveću iz porodica Discomycctes, Pyrcnomycetes i Perisporiaceae. U slikama, donesenim u ovoj knjizi prema najboljim stručnim djelima ove vrste, predočeni su razni oblici bolesti, važniji detalji, rasplodni organi i si. Kako je u početku rečeno, knjiga je izdana u obliku autografijske edicije. Naravno da se njome kao takovom nije mogao s obzirom na vanjsku formu posve jasno izraziti onakav sistematski pregled materijala, kako je to moguće u štampanoj knjizi. 244 |