DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Međutim, knjiga će vrlo dobro doći i kao udžbenik studentima šumarstva i kao priručnik šumarima u praksi, pa se stoga preporuča. Ing. Milan Anić. Dr. Mih. Gradojević: Metode za biološko ispitivanje sredstava protiv šljivine štitaste vaši (Eulecanium corni) i drugih predstavnika porodice Coccidae-a, Beograd g. 1930. U ovom posebnom otisku svoje istoimene publikacije štampane u Glasniku ministarstva poljoprivrede za godinu 1930. prikazuje autor svoje dvije metode za ispitivanje uspješnosti raznih tekućih preparata, stavljenih u promet za tamanjenje šljivine štitaste uši. Ispitivanja su imala svrhu, da se utvrdi, koji je od tih preparata najbolji, te se osnivaju na dvjema karakterističnim biološkim svojstvima spomenute uši. Prva metoda (»metoda medne rose«) osniva se na činjenici, da žive ličinke te uši pričvršćene tečajem ljeta na naličju šljivinog lista, a u proljeću na grančicama izbacuju iz sebe sićušne medne kapljice u formi rose. To svojstvo iskorišćuje autor za ispitivanje ubojnosti pojedinih preparata ovako: Na čistu staklenu ploču 50/50 cm veliku postavi autor čašu vode, a u nju zatakne svježu grančicu zaraženu ličinkama spomenute uši i ostavi sve to na ploči kroz 12 sati. Kroz to vrijeme žive ličinke izbacuju mednu rosu, koja pada na ploču i prekrije ju u formi sumaglice. Nakon toga poprska autor grančicu isvjesnim preparatom, postavi je na drugu jednu, isto tako čistu ploču i ostavi na njoj također kroz 12 sati. Ako su od preparata uginule sve uši, ostane ploča čista — bez ikakova traga rose. Nisu li pak uginule sve, onda i ona pokazuje više ili manje rose. Sravnjujući tu količinu rose sa količinom na prvoj ploči dolazi se lako do koeficijenta ubojnosti dotičnog preparata. Druga metoda (»metoda ljepivih pojaseva«) osniva se na činjenici, da ličinke prezimuju na prizemnim partijama voćke, a u proljeće puze po deblu prema krošnji. Ovu činjenicu iskorišćuje autor za ispitivanje preparata na taj način, da odmah ispod krošnje na glatkoj kori mlade šljive dobro pričvrsti oširok pojas od bijelog, čistog papira i namaze sredinu toga pojasa gusjeničnim ljepivom. Istodobno zaštrca preparatom, koji ima da se ispita, sve ličinke, koje se nalaze na deblu ispod pojasa. Ako od preparata uginu sve ličinke, onda pojas od papira ostane sasvim čist — bez ijedne ličinke. Inače veći ili manji broj dospije do pojasa, ali ga ne prede, jer se polijepi na njemu. Prema tome ocjenjuje se uspjeh preparata. Obje metode — veli autor — mogu se s uspjehom upotrijebiti i u šumarstvu. L. Šumsko-poljoprivredni kalendar za godinu 1931. Početkom ove godine pojavila se u Sarajevu jedna mala knjižica pod gornjim naslovom, a u redakciji gosp. Riste Delića. Knjiga sadrži pored ostaloga, što spada u ovakove kalendare, još pet članaka. Prvi članak »Šumska industrija Jugoslavije« sadrži u glavnom izlaganje prilika i razvića industrije u Bosni. Pisac članka ističe jedan važan momenat, unapređenje i organizaciju nacionalne industrije, čiji bi napredak uvelike koristio našem narodu ne samo nacionalno nego i ekonomski. Drugi članak »Razvitak drvne industrije kod nas u Bosni« donosi dosta zbijen i površan sadržaj o prilikama prvih dana drvne industrije u istočnoj Bosni, koja je pod tuđim vodstvom uništila naše najbolje hrastove šume. Svu vrijednost ovoga kalendara čine dva članka iz pera Dra. Ace Despića, sekretara trgovačke i obrtničke komore u Sarajevu »Naša drvarska industrija i ruski dumping« i »Uzanse za trgovanje drvetom«. U drugom od ova 2 članka iznosi autor izradu i nacrt uzansa za trgovanje drvetom na području trgovačke i obrtničke komore u Sarajevu. Ove sarajevske uzanse sadrže tri dijela sa 90´ članova. Prvi dio sadrži opšta pravila (prodaja i dobava), drugi klasificiranje po kvaliteti jelovog, omorovog i borovog drveta, a treći mjerenje i sortiranje jelovog, omorovog i borovog drveta. 245 |