DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Vilim, Novska´; Ebenhoch Adolf, Vukovar; Franješ Juraj, Koprivnica; Grozdanić
Milan, Ogulin; Jekić Jovan, Beograd; Jovković Branislav, Beograd i 20 Din. upisnine;
Kojić Radisav, Kragujevac i upis Din. 20.—; Mareš Karlo, Sisak; Marković Trifun, Niš
i 20 Din. upisninu; Miodragović Bogoljub, Surčin; Metz Albert, Bugojno; Nedeljković
Petar, Boljevac; Lang Franc, Brezice; Piršić Vilim, Zagreb; Rožman Viljem, Maribor;
Slović Zvonimir, Nova Gradiška; Saćcr Ivan, Vrhovine; Šimić Petar, Raška; Smiljanič
Konstantin, Bajina-Bašta; Savić Djordje, Kladanj; Tintar S. Branko, Niš; Tihanov
Origorije, Cetinje (upis Din. (20.—); Trumić Danilo, Našice; Tomašević Vladimir, B. Bašta;
Tanasijević Miilenko, Kraljevo; Vlahović Ilija, Vinkovci; Ivić Franjo, Varaždin,
Din. 50.— za I. polg. 1931.; Janša Hinko, Boh. Bistrica, Din. 25.— za . god. 1931.; Mazanko
Konstantin, Niš, Din. 60.— za I. polg. 1931.; Franješ Eugen, Bjelovar, Din. 50 —
za I. polg. 1931.; Hofman Josip, Podgorica, Din. 150.— za god. 1928. i 1929.; Kraljević
Jovan, Beograd Din. 200.— za g. 1929. i 1930.; Milić Gajo, Delnice Din. 100.— za god.
1930.; Res-Koritić Vladimir, Glina, Din. 100.— za god. 1930.


Članova pomagača: Vanek Viktor, Mitrovica Din. 1O0.— za god. 1929. i 1930.;
Gavranić Branislav, Zagreb, Din 50.— za god. 1930.; Gaić Matija, Zagreb, Din. 60.— za
god. 1931. i upisnina; Godek Ivan, Zagreb, Din. 50.— za god. 1931.; Bertić Stjepan,
Zagreb, Din. 50.— za god. 1931.; Vujić Pavle, Zagreb, Din. 60.— za god. 1931. i upisnina;
Bastijančić Ivica, Zagreb, Din. 50.— za god. 1931.; Djapić Dragutin, Zagreb, Din. 50.—
za god. 1931.; Car Zvonko, Zagreb, Din. 50.— za god. 1930.; Varović Ivan, Daruvar,
Din. 50— za god. 1931.; Padalj Marko, Pelješac, Din. 50.— za god. 1931.; Petrović Dimitrije,
Zagreb, Din. 25.— za II. polg. 1931.


Pretplata za Šumarski List: Stanić S. Radovan, Vrnjačka Banja, Din. 60.— za I
polg. 1931.; Trgovačka obrtnička komora, Sarajevo, Din. 10O.— za god. 1931.; Staree
Šaša, Mengeš, Din. 100.— za god. 1931.


PERSONALIA


t GUSTAV PEXIDER-SRICA


umro je dana 12. aprila 1931. u Novom u Hrvatskom Primorju u 71. godini života.


Ime pokojnog Pexidra-Srice usko je vezano sa našim šumarstvom, jer je on djelovao
kroz niz godina kao profesor, a kasnije i kao ravnatelj višeg gospodarskog i
šumarskog učilišta u Križevcima. Stoga će se njegova smrt bolno dojmiti mnogih njegovih
đaka, koji ga se zahvalno sjećaju.


Gustav Pexider-Srica rodio se u Osijeku u Slavoniji dne 18. februara 1859. od
oca profesora, koji je bio jedan od prvih profesora na hrvatskoj gimnaziji u Zagrebu,
a kasnije u Osijeku. Srednje škole polazio je u Osijeku i Zagrebu, te je nakon položene
mature pošao u Beč, a kasnije u Prag, gdje je studirao kemiju. Nakon svršenih
studija imenovan je god. 1881 profesorom kemijske struke na višem gospodarskom i
šumarskom učilištu u Križevcima, jedinom za ono vrijeme šumarskom učilištu na slavenskom
jugu.


God. 1890. bio je imenovan upraviteljem, a god. 1892. definitivnim ravnateljem
toga zavoda, na kojem je mjestu ostao do god. 1898., t. j . do ukinuća toga zavoda, kada
je otvorena šumarska akademija u Zagrebu.


Kao profesor i ravnatelj predavao je kemiju i tloznanstvo. Tu dužnost vršio je
s velikom naučnom spremom i vrlo velikom marljivošću, te su njegova predavanja


250




ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 49     <-- 49 -->        PDF

ostala u lijepoj i trajnoj uspomeni kod mnogobrojnih njegovih đaka, od kojih danas
mnogi zauzimaju ugledne položaje. Mislim, da nije potrebno napose isticati važnost
kemije i tloznanstva za šumara, koji je zvan, da i te nauke primjenjuje u svojoj struci,
jer se od svestrano naobraženog šumara bezuvjetno zahtijeva poznavanje i kemije i
tloznanstva.


Pod njegovom upravom i brigom za odgoj budućih mladih šumara stajalo je
tada gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima na visokom nivou.
Pokojnik sam bio je gentleman u najplemenitijem smislu riječi i uvijek je nastojao,
da to budu i đaci zavoda, kojem je on bio na čelu.
Po njegovoj inicijativi osnovan je i agrikulturno-kemijski zavod u Križevcima.


Pokojnik je dosta radio na književno-naučnom polju, te je izdao više knjiga kemijske
struke kako za više gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, tako i za
ratarnicu i ostale srednje škole.


Prigodom zagrebačkog velikog potresa napisao je i izdao na njemačkom jeziku
raspravu »Die Erdspalten von Pesnik und Drenje«. Mnogi njegovi stručni članci nalaze
se u Gospodarskom Listu, pa i u Šumarskom Listu. »


Pokojnik bio je član upravnog Odbora Gospodarskog Društva, pa je kao porotnik
u raznim izložbama (u zagrebačkoj 1891. i bečkoj međunarodnoj 1894.) dobivao
počasne diplome »za unapređivanje gospodarskih probitaka hrvatskog naroda«.


Po ukinuću višeg gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima bio je pokojni
Pexider-Srica premješten za ravnatelja više realne gimnazije u Osijeku, a kasnije (god.
1904.) u istom svojstvu u Zagreb, gdje je službovao sve do penzije.


251