DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 34 <-- 34 --> PDF |
i t. d. imali bi i opet stalni rezervoar za svoje potrebe i tražbine, dok bi taj strahovito skupi cio agrarni aparat bio sveden na najnižu mjeru. Možda nigdje nije strančarstvo naših ranijih političkih stranaka nanijelo toliku štetu-državi i narodu, kao baš na polju naše agrarne politike. Radikalan preokret u tom smjeru nastupio je baš i po tome pitanju tek sa 6. januarom 1929. god. Nastupilo je primirje i tiho smirivanje napose i na terenu agrarne reforme. Iz velike hrpe onih akata, koji su se nagomilali za vremena najburnijega doba, mogli su agrarni uredi konačno mirno da sređuju materijal onoliko koliko se dade. Sada dolazi zakon, kojim se ima da provede konačna likvidacija toga za cijeli naš gospodarski i privredni život tako važnog pitanja. Ili bolje, dolazi zakon, koji treba da sankcioniše ono stanje kakvo je u glavnome zatečeno danas. Hl još bolje, kakovo je nastalo i kakovo je ostalo nakon mnogih i mnogih peripetija. Drugačije i ne može da bude, jer bi svako drugo riješenje opet uzbibalo iz dna onu već smirenu površinu toga mora svih mogućih pitanja a na štetu inače dobro zamišljene stvari. To stanovište usvajaju i svi interesiram veleposjedi. Sporno je tek pitanje veličine odštete, koja imade da se dade. To je u glavnome poljsko gospodarska strana toga zakonskoga projekta o konačnoj likvidaciji agrarnih odnosa. Nas šumare taj projekat zakona interesira i u tom svom dijelu kao građane, privredne radnike a napose i kao ljude, koji svoj život posvetiše zelenoj struci, našim šumama jer taj zakonski projekat hoće djelomice da riješi i to pitanje. Udruženi u Jugoslovensko šumarsko udruženje mi smo šumari kao lica koja stoje u neprekidnom kontaktu baš i sa tim radnim narodom — napose i sa zemljoradnim — bili gotovo automatski svjedoci svega onoga, što se odigravalo na terenu naše agrarne reforme. Uvidili smo nedostatke i štetne posljedice, koje nastaju na tom polju naročito uplitanjem nestručnih lica, imenito i partizana, te smo svom pažnjom posvetili svoju pozornost terenu, koji je domena naših šuma, kako i naše šumarstvo ne bi postalo najprije poprištem partizanskoga natezanja a možda i žrtvom poput poljoprivrednoga zemljišta i gospodarstva. J. Š. U. stoji stoga cijelo to vreme na braniku naših šuma najnesebičnijim i najobjektivnijim gledanjem na sve probleme, koji se tiču istih, čini to po pozivu viših vlasti, a i mimo toga po svojoj dužnosti, uvijek napose i onda, kada bi ta viša vlast zaboravila da upita i za stručni savjet i za stručno mišljenje toga u našoj državi za naše šumarstvo najstručnijega a po tome i najmjerodavnijeg foruma. Već godine 1922. na poziv tadanje Generalne direkcije šuma i rudnika od 24. II. 1929. broj 31201 iznosi cio niz naših stručnjaka članova J. Š. U. svoje subjektivno mišljenje po pitanju eksproprijacije privatnih velikih šumskih posjeda. Glavna skupština J. Š. U., koja je održana iste godine u Sarajevu donosi rezoluciju po istom pitanju, koja nije drugo nego srčika svih onih mišljenja datih Generalnoj direkciji šuma. Na zahtjev Ministarstva šuma i ruda donosi u vezi sa istom tom rezolucijom na slijedećoj svojoj skupštini koju je J. Š. U. održalo u Ljubljani 1923. god.; svoj nacrt o eksproprijaciji privatnoga velikog šumskog posjeda. Glavna skupština J. Š. U. podnosi opsežnu rezoluciju povodom naredbe Gospodina Ministra za Š. i R. i Gospodina Ministra za A. R., koja je izdana 8. IV. 1925. godine pod brojem 12449, a kojom se određuje izlučivanje šumskih površina iz objekata velikih šumskih privatnih posjeda u svrhu snabdjevanja zemljoradnika drvom i pašom. Povodom ove rezolucije Gospodin Ministar 5. R. faktično obustavlja svako daljnje postupanje po toj naredbi, uvaživ razloge i predloge naše zato, jer se to pitanje može riješiti i drugim jednostavnijim mjerama. Povodom glasina o namjeravanome podnošenju zakonskoga prijedloga bivšoj narodnoj skupštini o djelomičnoj ekspropriaciji onakvih manjih šumskih dijelova iz pri 288 |