DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 41     <-- 41 -->        PDF

III. Gospodin Ing. B. D u j i ć predlaže, da se Ministarstvu šuma pošalje rezolucija
u predmetu deputat a državni h šumarskih službenika, a u vezi člana 29. novog
zakona o činovnicima.
Zaključuje se zamoliti g. Ministra šuma, da bi uložio svoj ugledan upliv, kako bi
se pitanje riješilo u korist šumarske službe i državnih šum. službenika. Nemoguće Je
gotovo zamisliti, da bi šum. službenici morali kupovati drvo, kada su im povjerene
šume na upravljanje i gazdovanje. Eventualno da bi morali kupovati i drvo u šumi,
koja im je povjerena na gazdovanje. Jednako bi tako dovelo oduzimanje deputatnog
zemljišta do znatnih teškoća po vršenje službe i i po državne službenike. Oduzeti na pr.
čuvarima šuma deputat zemlje, znači učiniti ih ovisnima o okolišnom seljačkom pučanstvu,
nad kojim treba da vrše kontrolnu službu.


Zaključuje se dopisom zamoliti g. Ministra šuma po predmetu i priložiti slijedeću
predstavku, predloženu po g. savjetniku ing. Dujiću.


PREDSTAVKA


Jugoslavenskog Šumarskog Udruženja u predmetu deputatnog ogrijeva i zemljišta
državnih šum. službenika.


Već po nekoliko puta od oslobođenja na ovamo, a naročito kada god se radilo o
sanaciji finansijskih prilika zemlje, bili su prvi na udaru šumari sa svojim deputatima,
pa se je to desilo i prilikom donošenja novog zakona o činovnicima od 31. III. 1931.


Tač. 3. § 29. z. o. č. ne kaže doduše, da se ini kakovi dodaci činovnika u naturi
ili u novcu dokidaju, ali jasno podcrtava mogućnost, da se ovi odbiju od ličnog dodatka
na skupoću, što bi zapravo značilo dokidanje ovih dodataka, ako Ministar finansija
svojom uredbom drugačije ne odredi. Do danas nije g. Ministar finansija ništa propisao
u vezi § 29. z. o. č. ali je prt. 4. v. lanjskog budžeta u ovogodišnjem budžetu šumarstva
izostavljena po svoj prilici u vezi sa ovim § z. o. č. Počam od 1. aprila o. g. drž. šumari
ne dobivaju deputate, dok ga neke ostale državne struke, monopol, carina, željeznica
i oficiri uživaju nesmetano i dalje bez obzira na to, u kome ga vidu primaju.


Kada je pred donošenje sadašnjega pravilnika o deputatima, obnarodovanog u
Službenim Novinama od 03. VII. 1926. god. bilo opravdane bojazni, da bi se isti mogli
i sasvim dokinuti, Jugoslavensko šumarsko udruženje obratilo se na nadležne u svrhu
zaštite staliških interesa, a za sprečavanje takove nepravde. Neki članovi obratili su
se i na pojedine tadanje parlamentarne klubove moleći ih, da se zauzmu za opravdane
zahtjeve državnih šumarskih službenika. U jednom klubu rečeno im je ovo: »Kako se
državnim šum. činovnicima mogu dokinuti deputati; ta oduzimati njima deputatno drvo
znači isto toliko, koliko i nekome dozvoliti da vadi med iz košnice, a zabraniti mu da
liže prste.«


Po našem mišljenju jedan od razloga koji uvijek dovodi u pitanje deputate šum.
osoblja leži u tome, što od svih struka predratne Srbije, a koje i danas uživaju neke
naročite dodatke u naturi ili novcu, jedino šumari nisu imali nikakovih dodataka, pa se
prema tome misli, da su ovakovi dodaci nepotrebni. Teže bi bilo pretpostaviti, da se
vrednost deputata šum. osoblja obzirom na objam i težinu a u poredenju sa na pr. 1000
cigareta monopolskog činovnika smatra odviše velikim. Ukoliko bi ovaj razlog i ostao
zašto se ovakav argumenat ne upotrebi i za drvo, koje primaju na pr. oficiri. Nabavna
cena oficirskog metra drva nije ni u jednom slučaju manja od šumarskog metra.


Isto tako i srazmjerno visoke dažbine car. činovnika nisu osporene. One doduše
direktno ne terete drž. budžet, no zapravo ga terete isto onako, kako ga je svojedobno
teretio i uzgojni prinos, koji je ovakovom argumentacijom a na predlog Glavne Kontrole
i dokinut.


295




ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Razloga, koji opravdavaju šum. deputate imade mnogo, a kad ovih i ne bi bilo
dovoljno jakih, oni su barem toliko opravdani, koliko i kod ostalih struka, koje ih bilo
u kom vidu primaju.


Deputati šumara sastoje se iz drva i zemljišta, a razlozi koji opravdavaju i jedno
1 drugo jesu slijedeći:


1. Naročito naporna i često sa opasnostima po zdravlje i život skopčana služba.
2. Naprama ostalim strukama izuzetan i delikatan položaj šumara, kojima su milijuni
narodnog i drž. imetka povjereni na čuvanje i upravljanje.
3. Naročita potreba šumara na odjelu, obući i rublju, a u vezi sa troškom i napornom
službom.
4. Školovanje djece većim dijelom izvan mjesta službovanja.
5. Svi ovi razlozi uvaženi su u raznim zemljama, te danas imaju i historijsku
potvrdu.


ad 1. Šumari vrše službu u glavnom na terenu pod najtežim uslovima.


Duševni rad njihov skopčan je sa teškim i fizičkim naporima, usled kojih retko
koji da nije već i prije 10 godina službe prisiljen tražiti lekara i banje bilo zbog lečenja
već zadobivene bolesti, bilo zbog preventivnog suzbijanja bolesti, koja je na pomolu.
Uza sve ovo česti su obzirom na narav službe i lični sukobi skopčani sa životnim opasnostima.
Stari zakon o činovnicima uzimao je u obzir struke i krajeve u kojima se vrši
služba sa naročitim naporom ili sa opasnostima po život (čl. 40.).


ad 2. Šuma je uvek u očima laika a inteligencije smatrana objektom za ličnu
spekulaciju pa nije ni čudo, što se u takim prilikama vrši pokatkad i atak na savest šumara.
Da li će svaki pojedinac, koji je prisiljen da čak i drvo kupuje u
šum i sa kojom upravlja, a opterećen još k tome i brojnom porodicom, moći da izdrži
ovakav atak?


ad. 3. Rad na terenu vrši se pod takovim terenskim i vremenskim nepogodama,
da je šumaru potrebno gotovo za svako godišnje doba naročito odelo, obuća i rublje za
rad, što kod ostalih struka nije potrebno. Osim toga mora šumar i van terenskog rada
biti odeven dostojno položaju drž. činovnika.


ad 4. Komentar suvišan.


ad 5. Šumarsko osoblje je i ranije, kad su životni uslovi bili kud i kamo povoljniji,
kada socijalne i kulturne potrebe nijhove nisu bile tolike kao sada, uživalo već obzirom
na narav same službe naročite dodatke u drvu i zemljištu


Ovi dodaci nisu u nijednoj državi bili smatrani nepotrebnima i nepravednima,
pa njihova isplata nije sve do danas nikad bila osporavana.
Iz ovih razloga potpuno je opravdano, da se deputati i u drvu i u zemljištu i
nadalje isplaćuju bez ikakvih odbitaka.
Slobodni smo predložiti, da bi dosadanji pravilnik br. 87000 od 3. jula 1926., koji
je još uvijek na snazi ostao sa slijedećim izmjenama:
u čl. 2. al. 3., 4. i 5. da se izostavi i nadomesti sledećim:


činovnici II gr. 60 prm
III » 52 »
IV » 44 »
V » 40 »
VI » 36 »
VII » 32 »
VIII » 28 »
IX » 24 »
X » 20 »
pripravnici I » 24 »


296