DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 11     <-- 11 -->        PDF

pošto se redovito radi na velikim kompleksima, traži ovakovo suzbijanje
uvijek razmjerno velike izdatke.


Što se tiče načina suzbijanja, tu stvar stoji sasvim drugačije. Kad
dođe do veće zaraze od strane nekog štetnika, ili kad znamo, da će do
nje doći, kaošto je to slučaj kod pojave gubara, koji se periodički javlja,
moramo imati u prvom redu temeljito izrađen plan o suzbijanju štetnika.
U takovom slučaju mora se dakle provesti organizacija suzbijanja i to
jednoobrazna, ukoliko se radi o jednom te istom štetniku i o jednakom
terenu, kaošto je to slučaj kod naših posavskih šuma. Kad bi primjerice
od gubara stradavale jednako šume u brdima kao i u nizinama, jednako
monokulturne kao i polikulturne, onda bi organizacija bila svakako mnogo
teža, jer bi imali u tom slučaju stanovit utjecaj na raširenje gubara i neki
drugi biološki ili terenski momenti. Pošto gubar počinja štete u nizinskim
šumama, a naročito u Posavini i to redovito najjače u čistim hrastovim
šumama, to se tu mora konstantno provađati suzbijanje gubara i sprječavanje
takove pojave. Ako se pojavi gubar samo u jednom srezu, prijeti
opasnost i za ostale srezove, naročito ako razni šumski srezovi čine jedan
kompleks šuma. U ovom slučaju prijeti u prvom redu opasnost, da će se
gubar iz jedne šume preseliti u drugu. Osim toga postoji u ovom slučaju
i neka biocenotička veza između pojedinih šuma i na velikim razmacima.
Kad se gubar pojavio u istočnom dijelu Posavine, možemo ga očekivati
sa priličnom sigurnošću i u zapadnim dijelovima, jer je on raširen i redovito
se javlja na čitavom terenu Posavine, pa je njegova pojava na tom
čitavom terenu uvjetovana u većini slučajeva istim biocenotičkim momentima.


Kod suzbijanja gubara služimo se u prvom redu mehaničkom metodom.
Za danas je ona ujedno možda i najjeftinija, ali baš kod mehaničkog
suzbijanja gubara treba da imamo u vidu vrijeme, kada je najpod*ésnije
provoditi suzbijanje mehaničkim načinom, što se kod nas obično provodi
struganjem ili premazivanjem gnjezda. Tako će primjerice dati struganje
i premazivanje gnjezda pod konac jeseni mnogo bolje rezultate, nego
ako to provodimo u proljeće. Isto tako bit će rezultati takovog suzbijanja
mnogo sigurniji, ako se premazivanje ili struganje gnjezda provodi u prvoj
i drugoj godini zaraze, nego ako to provodimo u trećoj i četvrtoj, kada
je zaraza postigla kulminaciju. Međutim ima slučajeva, da se gubar pojavi
i u samim branjevinama, dakle u mladim sastojinama, gdje još nije provedena
proreda, a mladi hrastići tek su koji metar visoki. U takovom
slučaju premazivanje odnosno struganje gnjezda nije uopće provedivo.
Osim toga lakše ćemo provesti ovaj način suzbijanja na kori graba, nego
na kori hrasta. To su sve momenti, koje treba imati u ovom slučaju pred
očima.


S obzirom na to, prateći godinama ovaj način suzbijanja, držim, da
se posao struganja i premazivanja ima da provede svakako s jeseni i u
prvoj polovici zime, jer u tom slučaju, ako jaja padnu na zemlju, ona na
zemlji moraju do proljeća propasti, jer će u vlagi, koja je na zemlji redovito
uvijek veća, nego na kori drveta, redovito nezaštićena jaja istrunuti.
Provede li se struganje u proljeće, onda će uz iole povoljne klimatske
prilike iz jaja, koja padnu na zemlju i ostanu neozlijeđena, izaći gusjenice.
Premazivanje daje po mom mišljenju bolje rezultate, nego struganje. Jer
ako je tekućina, kao što je katran, dobro rastopljena ili ako se uzme koje
drugo sredstvo, kao što je karbolineum, razići će se ta tekućina po čitavom


313