DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 13 <-- 13 --> PDF |
suzbijanje gubara na toj površini oko 24,000.000 dinara. To nikako nije tako mala suma, na koju bi se mogli odlučiti bez predomišljanja, pogotovo sada, kad je cijena drvetu znatno pala, pa je prema tome i prodaja šuma oteščana i bilanca u šumskom gospodarstvu pokazuje znatnu pasivu. Suzbijanje gusjenica u šumama pomoću aeroplana traži pogodne vremenske prilike. Kod prašenja šuma iz aeroplana mora biti posve mirno vrijeme, nesmije biti vjetra, kroz nekoliko dana ne smije biti kiše, jer u protivnom slučaju ne možemo postići dobre rezultate. Dakako da se sa vremenskim prilikama mora uvijek računati kod suzbijanja štetnika ili bolesti na kulturnim biljkama. Kad uzmemo sve to u obzir, onda nam treba pristupiti izračunavanju rentabiliteta ovakovog posla uporedivši njegove troškove sa gubicima radi sušenja. No u ovom slučaju moramo uzeti u račun i to, da sa jednim suzbijanjem, koje bi dalo i najbolje rezultate, nijesmo spriječili pojavu gubara u slijedećem periodu, pa kad uzmemo u obzir periodično pojavljivanje gubara i uzgoj hrasta do pune starosti, nastaje pitanje, da li troškovi, koje imamo sa suzbijanjem gubara iz aeroplana, stoje u skladu sa koristi, koju nam jedno drvo može odbaciti, ako ga čuvamo od najezde gusjenica kroz samo 70 godina. Kakogod bi bilo potrebno, da se suzbijanje gusjenica u hrastovim šumama što radikalnije provede, ipak će se na to u današnjim prilikama odgovorni faktori teško odlučiti, naročito na pobijanje kemijskom metodom. Kemijska metoda mogla bi pri suzbijanju gusjenica dati najbolje rezultate, ali danas ona spada još uvijek u najskuplje, naročito kad se radi o tako velikim kompleksima, kao što su kompleksi hrastovih šuma, pa stoga se obrana šuma služi danas još uvijek najviše mehaničkom i kulturnom metodom. Konstantna periodička pojava gubara povlači za sobom polagano, ali sigurno kulturnu metodu sprječavanja širenja gubara. Bude li gubar u vezi sa hrastovom medljikom i dalje uzrokovao sušenje hrastova, naročito srednjedobnih, doći će u pitanje uopće uzgoj hrastova u budućnosti. Pojava sušenja hrastovih šuma dovodi pomalo do toga, da se kod nas čiste hrastove sastojine zamjenjuju s mješovitima, te se naročito radi na uzeoju jasena. Prema tome periodička pojava gubara mijenja pravac u kulturi naših šuma, jer se na taj način ide za stvaranjem prilika nepogodnih širenju gubara, a to je prava svrha kulturne metode. Zasebno mjesto u kulturnoj metodi zauzima biološki način suzbijanja štetnika. Ova metoda suzbijanja, premda izgleda u prvi mah skroz naučna, ima i praktičnu vrijednost. Rad na biološkom suzbijanju ima osobitog značaja radi pojave gubara u takovoj množini, kao što to biva kod nas. Možemo ustvrditi, da gubar stradava u našim šumama samo na biološki način, a tek djelomično na druge načine, samo što biološki način suzbijanja gubara i zlatokraja stoji predbježno potpuno u rukama prirode, a ne u rukama stručnjaka. Nama je poznato, da se gubar javlja periodički, da redovito takova zaraza traje tri do četiri godine i da ima svoj stalan tok, t. j . gubar se širi iz godine u godinu, u trećoj ili četvrtoj godini postizava kulminaciju, a iza toga obično naglo opada. Radeći na proučavanju biocenoze u hrastovim šumama, a naročito na proučavanju pojave parasita i bolesti kod gubarevih i zlatokrajevih gusjenica, opazio sam, da svaku zarazu prati pojava parasita i bolesti na gusjenicama. U početku zaraze, t. j. u prvoj i drugoj godini, nailazimo na parasite (najeznice i muhe gusjeničarke) rijetko, ali u trećoj godini opaža se redovito, da su se parasiti S15 |