DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 17     <-- 17 -->        PDF

SAOPĆENJA


O PROREĐIVANJU ŠUMA U ŠUMSKOJ UPRAVI DRAGANEC.


Odlična konjunktura šumskih proizvoda u posljednjem deceniju izazvala je prekomjernu
sječu šuma kod nas. Intervencijom drvne industrije nestalo je u znatnoj mjeri
naših starih i srednjedobnih šuma, koje bi pri polaganijem tempu sječe mogle da još
kroz dugo vremena služe kao stalno vrelo narodne privrede. Prebrzim tempom sječe
starih šuma narušen je naravno u mnogim šumskim gospodarstvima pravilan odnos
između pojedinih dobnih razreda, a tim je ujedno nanesen težak udarac ne samo šumarskoj
struci nego i općoj narodnoj privredi. Šumarstvo, ta dosadanja važna privredna
grana, morat će radi toga da podbacujc u prihodima sve dotle, dok se iz sadanjih
mladih šuma ne dignu šume zrele za sječu. Potrebe na drvu ostaju međutim i dalje,
a sjecivih je sastojina, t. j . vrela za njihovo namirenje, nestalo odnosno zamijenile su
ih mlade sastojine.


Da bi se pitanje namirivanja potreba na drvu, koje spada medu najvažnija životna
pitanja naroda, moglo u buduće bar donekle povoljno riješiti, upućeni su šumovlasnici,
da prebace težište rada na njegovanje mladih sastojina. Mladu šumarsku generaciju
čeka prema tome jedno otvoreno i opsežno polje rada. Taj će se rad kretati u prvom
redu oko uzgajanja što vrednijih šuma u roku po mogućnosti što kraćem, a uz to oko
podmirivanja narodnih potreba na drvu, ma bilo to drvo i tanjih dimenzija.


Do pred kratko vrijeme prepuštane su u glavnom mlade naše kulture u svom
rastenju same sebi i to sve do one dobi, kad se iz njih moglo dobivati tek vrjednije drvo.
Naročito se mladim sastojinama, koje su bile udaljenije od komunikacija, nije posvećivala
nikakova pažnja. Tek se u novije vrijeme pristupa u naprednijim našim šumskim
gospodarstvima njegovanju mladih sastojina. Tako se danas u njegovanje sastojina ulaže
mnogo truda na području Kr. direkcija šuma u Zagrebu i Vinkovcima, u šumama Brodske,
Pctrovaradinske, Gradiške, Križevačke, Đurđevačke i drugih imovnih općina, te
u vlastelinskim šumama, a od tih radova ima do danas uspješnih rezultata-


Jedan od vrlo uspjelih radova oko njegovanja mladih šuma vidjeli smo nedavno
u šumama Kr. šumske uprave Draganec. To je bilo prigodom ekskurzije zagrebačkih
slušača šumarstva u te šume, koju je vodio gosp. prof. Dr. D. Nenadić. Rad ondješnjeg
šefa šumske uprave gosp. Ing. V. Bestala, poduprtog od strane taksatora zagrebačke
direkcije gosp. nadsavjetnika Ing. I. Lončara, zaslužuje u ovom pogledu naročitu pažnju.


Šumski predjeli Novakuša, Bukovac i Brezik, u koje je učinjena spomenuta ekskurzija,
zauzimlju površinu od ukupno 1391,51 ha. Sve su to mlade šume u dobi od
ca 40 god. Radom gg. Dr. 2- Miletića i Ing. A. Jošovca oko čišćenja i proređivanja tih
šuma nakon našeg narodnog oslobođenja postigle su´one vrlo lijep izgled. Važno je
spomenuti, da je lanjske godine (1930./31.) vršena u tim predjelima proreda na ukupnoj
površini od ca 220 ha, a izvađena je masa od 4.606 kub. met. drva. Drvo je prodano
okolišnom pučanstvu, te je za nj postignuto 125.360 Din.


Proredivanje spomenutih šuma obavlja se s naročitim marom i oprezom. Osobito
lijep izgled pružaju mlade sastojine. U starijim sastojinama oteščan je rad oko proređivanja
u toliko, što se u njima radi zanemarenja njihova za vrijeme bivše mađarske
uprave razvio u znatnoj mjeri predrast i ostalo nepoželjno drveće, koje svojom velikom
krošnjom znatno priječi uzrast stabala buduće glavne sastojine. Štetan upliv tih
nepoželjnih stabala na njihovu okolinu nastoji se ukloniti njihovim vađenjem. Da bi
se međutim pri njihovu vađenju spriječilo naglq i prejako prekidanje sklopa, te da bi
se time uklonilo štetno djelovanje svjetla na tlo, obavlja se sječa tih stabala s naročitim
oprezom. Stabla se ne vade iz sastojine odjednom, nego se postepeno kroz dvije
do tri godine — prema veličini krošnje — obavlja njihovo kresanje. Podstojno zakrž


319