DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 17 <-- 17 --> PDF |
SAOPĆENJA O PROREĐIVANJU ŠUMA U ŠUMSKOJ UPRAVI DRAGANEC. Odlična konjunktura šumskih proizvoda u posljednjem deceniju izazvala je prekomjernu sječu šuma kod nas. Intervencijom drvne industrije nestalo je u znatnoj mjeri naših starih i srednjedobnih šuma, koje bi pri polaganijem tempu sječe mogle da još kroz dugo vremena služe kao stalno vrelo narodne privrede. Prebrzim tempom sječe starih šuma narušen je naravno u mnogim šumskim gospodarstvima pravilan odnos između pojedinih dobnih razreda, a tim je ujedno nanesen težak udarac ne samo šumarskoj struci nego i općoj narodnoj privredi. Šumarstvo, ta dosadanja važna privredna grana, morat će radi toga da podbacujc u prihodima sve dotle, dok se iz sadanjih mladih šuma ne dignu šume zrele za sječu. Potrebe na drvu ostaju međutim i dalje, a sjecivih je sastojina, t. j . vrela za njihovo namirenje, nestalo odnosno zamijenile su ih mlade sastojine. Da bi se pitanje namirivanja potreba na drvu, koje spada medu najvažnija životna pitanja naroda, moglo u buduće bar donekle povoljno riješiti, upućeni su šumovlasnici, da prebace težište rada na njegovanje mladih sastojina. Mladu šumarsku generaciju čeka prema tome jedno otvoreno i opsežno polje rada. Taj će se rad kretati u prvom redu oko uzgajanja što vrednijih šuma u roku po mogućnosti što kraćem, a uz to oko podmirivanja narodnih potreba na drvu, ma bilo to drvo i tanjih dimenzija. Do pred kratko vrijeme prepuštane su u glavnom mlade naše kulture u svom rastenju same sebi i to sve do one dobi, kad se iz njih moglo dobivati tek vrjednije drvo. Naročito se mladim sastojinama, koje su bile udaljenije od komunikacija, nije posvećivala nikakova pažnja. Tek se u novije vrijeme pristupa u naprednijim našim šumskim gospodarstvima njegovanju mladih sastojina. Tako se danas u njegovanje sastojina ulaže mnogo truda na području Kr. direkcija šuma u Zagrebu i Vinkovcima, u šumama Brodske, Pctrovaradinske, Gradiške, Križevačke, Đurđevačke i drugih imovnih općina, te u vlastelinskim šumama, a od tih radova ima do danas uspješnih rezultata- Jedan od vrlo uspjelih radova oko njegovanja mladih šuma vidjeli smo nedavno u šumama Kr. šumske uprave Draganec. To je bilo prigodom ekskurzije zagrebačkih slušača šumarstva u te šume, koju je vodio gosp. prof. Dr. D. Nenadić. Rad ondješnjeg šefa šumske uprave gosp. Ing. V. Bestala, poduprtog od strane taksatora zagrebačke direkcije gosp. nadsavjetnika Ing. I. Lončara, zaslužuje u ovom pogledu naročitu pažnju. Šumski predjeli Novakuša, Bukovac i Brezik, u koje je učinjena spomenuta ekskurzija, zauzimlju površinu od ukupno 1391,51 ha. Sve su to mlade šume u dobi od ca 40 god. Radom gg. Dr. 2- Miletića i Ing. A. Jošovca oko čišćenja i proređivanja tih šuma nakon našeg narodnog oslobođenja postigle su´one vrlo lijep izgled. Važno je spomenuti, da je lanjske godine (1930./31.) vršena u tim predjelima proreda na ukupnoj površini od ca 220 ha, a izvađena je masa od 4.606 kub. met. drva. Drvo je prodano okolišnom pučanstvu, te je za nj postignuto 125.360 Din. Proredivanje spomenutih šuma obavlja se s naročitim marom i oprezom. Osobito lijep izgled pružaju mlade sastojine. U starijim sastojinama oteščan je rad oko proređivanja u toliko, što se u njima radi zanemarenja njihova za vrijeme bivše mađarske uprave razvio u znatnoj mjeri predrast i ostalo nepoželjno drveće, koje svojom velikom krošnjom znatno priječi uzrast stabala buduće glavne sastojine. Štetan upliv tih nepoželjnih stabala na njihovu okolinu nastoji se ukloniti njihovim vađenjem. Da bi se međutim pri njihovu vađenju spriječilo naglq i prejako prekidanje sklopa, te da bi se time uklonilo štetno djelovanje svjetla na tlo, obavlja se sječa tih stabala s naročitim oprezom. Stabla se ne vade iz sastojine odjednom, nego se postepeno kroz dvije do tri godine — prema veličini krošnje — obavlja njihovo kresanje. Podstojno zakrž 319 |