DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 18     <-- 18 -->        PDF

ljalo drveće ojača kroz to vrijeme povećanim pristupom svjetla, pa ono u času, kad


se takovo stablo izvadi, preuzima funkciju zaštite tla- U odraslijim sastojinama inten


zivno se spašava sve ono, što je još moguće da se spasi. Prorede se provode po principu


»umjereno i često«. Osobita se pažnja posvećuje valjanom formisanju buduće glavne


sastojine kao i zaštiti tla.


U ondješnjem gospodarenju upalo nam je u oči, da se ne obraća pažnja samo
na šumsko-uzgojne, već i na socijalne momente. Okolišnom stanovništvu daje se ogrijevni
.materijal uz primjerene cijene. Na taj je način osigurano seljaštvu podmirivanje
potreba na drvu, a s druge strane olakšano je šumsko gospodarstvo u toliko, što se
šumske krade svode na minimum.


U.novčivanjem prorednog materijala polučuje šumska uprava Draganec vrlo
lijepe prihode, iz kojih lako može da pokrije režijske izdatke, a ostatak da doprinese
u drž. kasu. Ne će biti na odmet, ako se usput spomene, da je u cijeloj šumskoj upravi
Draganec ubrano od 1. aprila 1930. do 31. marta 1931. na međutimnim užicima 598.474
Din, što svakako predstavlja lijepu svotu. Bilo bi poželjno, da i druge šumske uprave
udese svoje gospodarenje tako, da se iz prihoda proreda kao i iz nuzgrednih prihoda
podmire barem redovni upravni troškovi.


Mimogredce naglašujem, da bi se i kod nas prihodima od proreda trebala u
šumsko-statičkom pogledu da pridaje ona važnost, koju oni kao takovi zaista i zaslužuju.
U stručnoj literaturi ističe se danas, da na pr. prihodi od proreda u smrekovoj
sastojim prolongirani na kraj ophodnje iznose 50—60% sječivog prihoda. Sigurno je,
da bi se i kod nas intenzivnim proređivanjem hrastovih šuma postigao isti, ako ne
možda i povoljniji odnos između prihoda od proreda prolongiranih na kraj ophodnje
i glavnog sječivog prihoda- Usput pripominjem, da bi svakako bilo potrebno, da se i
kod nas započne odabiranje pokusnih ploha u mladim našim šumama, u kojima bi se
vodila ispitivanja proreda i promatrao utjecaj njihovih prihoda na ukupni sječivi prihod.
Po mojem sudu bile bi sastojine šumske uprave Draganec vrlo podesni objekti za te
svrhe.


Uspjesi rada oko njegovanja šuma u napomenutoj šumskoj upravi vrlo su interesantni
i zaslužuju naročitu pažnju. Učesnici spomenute ekskurzije vidjeli su ovom
zgodom vrlo podesan objekat ove vrste, koji će im u budućem radu moći zaista da
posluži kao lijep uzorak. Ing. Anić Milan


EKSKURZIJA STUDENATA ŠUMARSTVA U ZAGREBU GOD. 1930.


Ekskurzija studenata šumarstva zagrebačkog univerziteta, povedena prošle godine
pod vodstvom gg. profesora Petračića i Nenadića, imala je za cilj, da upozna
studente s bosanskim, dalmatinskim i ličkim Kršem. Put je vodio iz Zagreba preko
Dobrljina i Drvara na Knin i Šibenik, a odatle preko Splita na Plitvička jezera i natrag
u Zagreb. Dio puta od Prijedora do Knina prijeđen je uskotračnom željezničkom prugom
državnog poduzeća »Šipad«.


Budući da je svrha ekskurzije u Bosni bila, da se razgledaju šume, koje eksploatiše
državno poduzeće »Šipad«, izložit ću u glavnim crtama organizaciju rada toga
poduzeća. Preko istorije postanka ovog velikog poduzeća prelazim, jer držim, da je
ona poznata čitaocima Šumarskog Lista.


Centralna uprava društva nalazi se u Sarajevu. Njoj je podređena direkcija željeznica
u Drvaru, direkcija šumskih radova u Oštrelju i pilane Dobrljin—Drvar.


Direkcija u Drvaru upravlja željezničkim prugama Prijedor—Knin, Srnetica—
Jajce i Sanski most—Sunaca. Sve su te pruge obvezane za javni saobraćaj.


Direkcija u Oštrelju obavlja svu šumsku manipulaciju, sječu, iznošenje, utovarivanje
i dovoz vagonetima do vode odnosno do glavne pruge. Dijeli se na pet odjeljenja:


320