DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 22 <-- 22 --> PDF |
dovoze na vagonetima i bacaju u vodom napunjeni kanal. Radnici ih guraju najprije do cirkularne pile, koja ih u vodi prepili, a onda do jednoga beskonačnog lanca, koji ima na vanjskoj strani kuke za zahvatanje trupaca. Taj se lanac pokreće u dugačkom koritu. Kad je trupac kukom zahvaćen, klizi polagano u koritu, dok ga radnici na određenom mjestu ne izvade. Trupčići se tu sjekirama ogule i slože kraj tvornice u vitlove. Nakon izvjesnog vremena odvažaju se u tvornicu, gdje se posebnim strojevima cijepaju usitne. Sitniš se odmah u specijalnim strojevima sortira pomoću serija sita. Ventila torom se sada diže sortirani sitniš u velike kotlove, sadržaja od 147 m3, u kojima će se kuhati sa sulfitnim lugom. Sulfitni lug priređuje sama tvornica. U tu svrhu izgara u posebnim pećima sumpor u sumporni dioksid i pušta se u visoki drveni toranj, koji je do vrha napunjen vapnencem. U taj toranj ozdo ulazi sumporni dioksid, a ozgo kaplje voda, kod čega riastaje kemijsko vezanje kalcija u kalcijev hidroksid. Ta lužina odlazi sad u spomenute kotlove za raščinjanje usitnjenog drva. Nakon 24 sata kuhanja ispušta se iz kotlova celuloza i paternosterom prenosi u razne naprave za čišćenje i sortiranje celuloze. Grubi komadi talože se u velikim plitkim posudama s rebrastim dnom, a pročišćena celuloza ide plavljena vodom kroz strojeve, gdje se još jednom presortira i kao čista prolazi između raznih cilindara za sušenje, pa se suha i isprešana reže u komade od 40 X 60 cm i takova slaže u bale od 120 kg težine. Zadivljeni tehničkim postrojenjima u Drvaru ostavili smo to napredno mjesto, koje je prije bilo pusto, te smo krenuli isti dan u Knin, a odatle državnom željeznicom u Šibenik. U Kninu oprostili smo se s našim vođom puta g. ing. Kosom, koji nas je pratio na cijelom putu kroz eksploataciono područje »Šipada« i od koga smo naučili mnogo dobra i korisna. Veliko ovo poduzeće, kojemu je temelje udario Otto Steinbeis, jedno je od najvećih poduzeća te vrste u Evropi- Steinbeis se dao na čistu eksploataciju bosanskih šuma, nastojeći uz to, da uvađanjem strojeva što više eliminira ljudsku snagu, no ide ga zasluga, da je mnogo našeg naroda već pred toliko godina našlo zaradu u domovini, iz koje bi inače morao seliti u strani svijet, da se nekako prehrani. Osim toga otvorila su se tako produktima bosanskih šuma već mnogo godina pred svjetskim ratom vrata stranih tržišta, pa je na taj način omogućeno, da današnje poduzeće velikim dijelom sudjeluje u podržavanju aktiviteta naše trgovačke bilance. Poduzeće »Šipad«, sazidano na solidnim temeljima, ima samo još tu zadaću, da trajno uzdrži strana tržišta, na kojima se bosanska čamovina do sada dobro plasirala. Ostavljajući Bosnu kod Drvara zalazimo pomalo u regije gologa Krša. Iza Klekovače nijesmo imali više prilike da vidimo spomenutih prašuma. Na regije prašume nadovezuju se mlade 20-godišnje kulture bukve i jele. Na tim je mjestima eksploatirao bosanske prašume Otto Steinbeis. Pomalo nestaje jele, a preostaje rijetka, okresana bukova šuma u smjesi graba, javorca (Acer optusatum), crnog jasena, cera, trna i orehovca (Rhamnus carniolica). Mjestimice nastaje i šikara, te slijede dugačke zatvorene krške doline, obrasle rijetkom travom, u kojima pasu i brste stada ovaca i koza. Ovdje se već opažaju ljudska naselja i nasadi slabog kukuruza i krumpira. Na tom dijelu pruge primjetili smo više sastojina crnog bora. Tako se u blizini željezničke stanice Hrnjadi nalazi mlada borova sastojina s promjerima stabala oko 25 cm. Vjerojatno je ondje crni bor rasprostranjen od prirode. Jednako su i klisure podno Tiškovca obrasle pojedinačno stablima crnog bora. Podno Tiškovca izvire potok, kojemu su obale obrasle vrbom, topolom i johom. S obronaka njegovih ruše se mnoge bujice i vododerine. Na stanici Strgačina zasađeno je nekoliko stabala brusonecije. Prolazeći Kninskim poljem opažamo na obroncima prve tragove umjetnog prodiranja borovih kultura- Cijelim putem od Knina do Šibenika redaju nam se pred očima slike gologa Krša sa svim svojim karakterističnim fenomenima. Sjetivši se golih glavica, što smo ih vidjeli u bosanskim 324 |