DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 23     <-- 23 -->        PDF

paljevinama, jasan nam je bio tok ogoljivanja tih brjegova. Ti ogromni kompleksi gologa
Krša nastali su stoljetnim prodiranjem čovjeka s plodnijih nizina u šume planina,
iz. kojih je nestajalo šume nerazumnom sječom, krčenjem, paleženj i brstom. K ovom
se razornom djelovanju čovjeka pridružila i sama priroda sa svojim nepovoljnim klimatskim
odnosima. Tanki sloj krške zemlje, lišen šumskog pokrova, osušio se, raspucao
i postao sipka masa, koju je vjetar raznio ostavljajući za sobom goli Krš. Mnoštvo
bujica i vododerina dovršilo je napokon taj razorni proces odnoseći zadnje ostatke
sipke zemlje.


Pred veće došli smo u Šibenik. Na stanici su nas dočekala gg. ing. Mozetić i
Pavličević. Drugi dan pošli smo najprije na poluotok Klobučac, na kojem se nalazi
veliko skladište »Šipada«. Poluotok zaprema površinu od 70.000 m2. Vlasništvo je »Šipada
«, ali prima i robu od tvornice celuloze, pa time ujedno obavlja i jedan čisto spediterski
posao. Poduzeće tu ima odlično uređenu obalu za pristajanje velikih brodova
i vlastiti kolosjek za vagone državne željeznice. U vrijeme naše ekskurzije bilo je na
skladištu oko 4.000 vagona razne drvene robe i 200 vagona celuloze. Poduzeće odatle
otprema robu u glavnom u sjevernu Afriku, Italiju, Spaniju i Francusku.


Vrativši se u Šibenik na čamcima, što nam ih je dala uprava toga poduzeća,
popeli smo se na brdo Šubićevac, koje se nalazi nedaleko grada- Brdo se počelo pošumljavati
prije 35 godina alepskim borom. Svake se godine pošumi izvjestan dio. Prvi
se radovi sastoje u tom, da se kompleks, koji se ima privesti šumskoj kulturi, ogradi
suhozidom, čime se priječi pristup stoke i ljudi, a ujedno umanjuje i opasnost požara.
Mjestimice se nalazi kao podstojna sastojina pajasen (Ailanthus), koji uopće mnogo dolazi
na primorskom Kršu. Osim pajasena raste tu Paliurus, Phylirea, Juniperus oxycedrus
i phoenicea, Pistacia terebinthus i lentiscus. Sadnja jednogodišnjih biljaka alepskoga
bora obavlja se u jame ojco 30 cm duboke, koje se pokrivaju s dva kamena radi
smanjenja ishlapljivanja. Sadnja se obavlja prije proljetnih kiša. Razvitak kultura zavlisi
— osobito prve godine — o duljini trajanja sušne periode. Biljke zasađene ove
godine dobro su se primile.


Poput Šubićevca pošumljen je i otok, na kome se nalazi kupalište, te susjedni
otok, pošumljen privatnom inicijativom. Zapadna je strana kupališnog otoka obrasla
vrstama Tamarix i Pistacia.


Iz Šibenika priređena je i mala ekskurzija motornim čamcem do slapova Krke.
Lijeva i desna obala Prokljanskog jezera obrasla je dosta dobro niskim izdancima iz
panjeva, pa bi se taj dio dao pošumiti resurekcionim sijekom i zabranom paše. Okolica
Skradina pošumljena je alepskim i crnim borom i čempresom. Od prirode dolazi ondje
Juniperus phoenicea. U blizini Skradina nalazi se lijepa čempresova sastojina, ali zaražena
s Buprestis cupressi, koji je u zadnjih deset godina napao gotovo sve ondješnje
sastojine čempresa. Stablo, koje on izbuši, životari još neko vrijeme, dok ga ne prelomi
vjetar. Tako propadaju mnoge čempresove kulture, premda bi mogle ondje dobro
da uspijevaju. Sjeverozapadni obronak Prokljanskog jezera pokriva kultura alepskog
bora, podignuta 1911- godine. Slapovi Krke (Skradinski lug), koji spadaju među najljepše
dijelove naše domovine, također su zašumljeni. Pred 10 godina podignuta je na
podnožju slapova električna centrala — talijanskim kaprtalom. Danas se nalazi u rukama
Francuza.


Nakon dvodnevnog boravka u Šibeniku otplovili smo parobrodom u Split. Putem
smo i-nali prilike, da se nagledamo golih padina Mosora i Blokova.
U Splitu su nas dočekala gg. ing. Begović, šef šumske uprave, ing. Kauč i Ivan
Dračić. Drugi dan razgledavali smo šumski vrt i Marjan.


S osobitim zanimanjem ušli smo u šumski vrt. Red je u njemu upravo uzoran,
te nam može da služi kao lijep primjer, kako treba da bude uređen takav šumski objekt.
Površina mu iznosi´ 4.000 m2. Ograđen je žičanom ogradom i živicom od ružmarina.


325