DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Prednja se izlaganja ne smeju smatrati zaključenima. Jedina svrha ovog članka bila je, da se iznese, da je i u smrekovoj prašumi znatnih nadmorskih visina ustanovljena binomska raspodela broja stabala i da rezultati, do kojih se došlo u bukovoj prašumi, dobivaju time šire značenje. Zadatak je daljnjih ispitivanja, da se utvrdi nadmorska visina, u kojoj se kod smrekove prašume počinje pojavljivati binomska distribucija, zatim prelazni oblici, visina prelaznih zona, odnosi fizičkih starosti i naposletku način pomlađenja i obnove ovakvih binomskih tipova. Résumé. En connexion avec son étude, parue ici-meme l´année derniere, sur la structure binomiale des peuplements de hetre du caractere de foret-vierge, situés dans les hautes positions de quelques massifs de la Croatie occidentale, l´auteur fait rapport d´un semblable phénomene dans une foret-vierge de l´épicéa située dans une haute position du massif »Velika Vitoroga« en Bosnie. Ing. Vj. STREPAČKI (RAJEVOSELO): O RENTABILITE!!! ODVODNJAVANJA BARA U SLAVONSKIM ŠUMAMA (SUR LA LUCRATIV1TÉ DU DESSECHEMENT DES MARAIS DANS LES FORETS DE SLAVONIE) Računanje ovog rentabiliteta bazira se na trogodišnjim podacima Šumske Uprave Rajevoselo. S odvodnjavanjem bara u toj upravi započeo je g. ing. Stjepan Berleković god. 1928. Iste godine došao sam ja na tu upravu i taj rad nastavio. Obojica smo se držali principa, da troškove oko odvodnjavanja podmirimo prodajom odvodnjenih bara za poljsko gospodarenje. Kašnje ću istaknuti, koji su nas razlozi na to ponukali. Ukupna površina Šumske Uprave Rajevoselo iznosi 10540 kat. jutara.. Od te površine otpada na bare 1080 jutara — dakle cea 10%-. Do danas je od tih bara odvodnjeno 132 jutra. God. 1928. odvodnjeno je 34´5 jutra sa ukupnim troškom od 3.577´50 Din. Od te je površine javnom dražbom prodano 17 jutara i postignuto 2.010 Din. Ostalih 7´5 jutara ostavljeno je za deputatno zemljište. Prosječno je prodano jedno jutro za 118´24 Din. Ako uzmemo istu vrijednost i za 7´5 jutara deputatnog zemljišta, što iznosi 886"80 Din, to je ukupni prihod 2.896´80 Din (p,), a ukupni izdatak 3.577´50 Din (ti). God. 1929. odvodnjeno je 37´5 jutara s ukupnim troškom od 10.507*85 Din. Od toga je javnom dražbom prodano 30 jutara i postignuto 12.624 Din. Ostalih 7*5 jutara ostavljeno je za deputatno zemljište. Iste godine prodane su dražbom bare odvodnjene u g. 1928. za 2.842 Din, a i od njih je ostavljeno 7*5 jutara za deputatno zemljište. Prosječno je prodano jedno jutro za 328´85 Din. Ako uzmemo istu vrijednost i za 15 jutara deputatnog 308 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 7 <-- 7 --> PDF |
zemljišta, što iznosi 4.936´90 Din, to je ukupni prihod 20.401´90 Din (p2), a ukupni izdatak 10.507´85 Din (h). Qod. 1930. odvodnjeno je 70 jutara sa troškom od 29.219´40 Din. Za tih 70 jutara dobiveno je na dražbi 10.181 Din. Iste godine prodane su dražbom bare odvodnjene u god. 1928. za 4.510 Din i u god. 1929. za 16.251 Din, a od njih je ostalo 15 jutara deputatnog zemljišta. Prosječno je prodano jedno jutro za 264´46 Din. Ako uzmemo istu vrijednost i za 15 jutara deputatnog zemljišta, što iznosi 3.966´90 Din, a izdacima dodamo i 2.500 Din potrošenih za čišćenje starih kanala, to je ukupni prihod 34.908´90 Din (p»), a ukupni izdatak 31.719´40 Din (h). Vrijednost svih troškova (t) oko odvodnjavanja koncem god. 1930. uz 8%-tni kamatnjak O ) iznosi: t = tt (l-ori)* -j-Ć2 (107lf -f- *, (l-on) t = 3.577-50 (1-08). -f 10.507-85 (108)» + 31.71940 .08 t = 51.019-93 Din. Vrijednost svih prihoda (p) od odvodnjenih bara koncem god. 1930. uz 8%-tni kamatnjak (.) iznosi: p = pt {io nj3 + p2 {l-o nf -4-pt (l-o n) p = 2.896-80 (1-08). 4_ 20.401-90 (1-08)2 + 34.908-90 1-08 p = 65.147-52 Din. Uzevši u obzir, da te bare nisu prije kanalizacije odbacivale nikakav prihod, to je čisti prihod 14.127´59 Din. Ako pretpostavimo, da će se bare nakon tri godine obrađivanja pošumiti, te ako uzmemo za bare odvodjene u god. 1929. i 1930. onaj prihod, koji su odbacile u godini 1930. (ma da se iz napred izloženog vidi, da je utržak svake godine veći, jer se zemljište sve lakše obrađuje), to dobijemo: Vrijednost svih troškova nakon tri godine (.): .= ., + T2 4-Tz + (.. + .2 + Tt)-0-20-i-0n T = 3.577-50 (l-08)s _j_ 10.507-85 (1-08)« + 29.219-40 (1-08)« + -f 43 304-75 0 20 1-08 T == 63.905-34 Din. T, = troškovi odvodnjenja g. 1928. Tt = „ „g- 1929. Ts = „ » g. 1930. (Ti + T2 + T») . 0´20 . .08 označuje troškove uzdržavanja kanala. Uzeto je, da se 3-će godine potroši 20% od sume potrošene za izvedbu kanala. Vrijednost svih prihoda nakon tri godine (P): P — p -\- p2-i-on 4- Ps -(i-on)* P = 65.147-52 -f- 18.234-45 1-08 -4- 10.181 (108)2 P = 96.715-85 Din. Pi = prihodi zemljišta odvodnjenog godine 1929. u g. 1930. .. = prihodi zemljišta odvodnjenog godine 1930. u g. 1930. Pod P2 je sadržano i 7´5 jutara deputatnog zemljišta sa vrijednošću od 26.88 Din. 309 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Cisti je dakle prihod nakon tri godine 32.810*93 Din, t. j . da su sve bare bile odvodjene u jednoj godini, prihod bi nakon tri godine bio okruglo 30.000 Din. Kako sam naprijed spomenuo, taj bi prihod bio i veći od izračunatog, jer je za zemljište odvodnjeno u g. 1929. i g. 1930. uzeta cijena iz godine 1930., makar ona svake godine raste, te jer je za 7*5 jutara deputatnog zem ljišta uzeta prosječna cijena iz g. 1930., gdje ima udjela i slaba cijena zemljišta, koje se prvi puta obraduje. Kod bara odvodnjenih u god. 1930. nalazio se odvodni recipijent u udaljenosti od 2700 metara od samih bara (kod ostalih bliže). U većini slučajeva neće biti veća udaljenost odvodnih recipijenata (u ovoj upravi i manja). Kapital od 30.000 Din bacat će svakih 5 godina uz 8%-tni kamatnjak okruglo 14.000 Din kamata. Ti kamati bit će dostatni za uzdržavanje kanala. Nije naime potrebno, da se kanali čiste svake treće godine, već je sasvim dostatno, ako se čiste svakih pet, a i više godina. Prve tri godine nisu strane kanala još obraštene, pa voda jače odronjava zemlju, dok kašnje to djelovanje biva slabije. Iz naprijed izloženog jasno se vidi, da je odvodnjavanje bara rentabilno. Pretpostavimo, da se zemljište odmah nakon odvodnje pošumi. Promotrimo razliku u gojidbenim troškovima i vrsti drveća odvodnjenih i neodvodjenih bara. Prema podacima kontrolnih knjiga o uzgojnim radnjama ove uprave može se vidjeti, da su pojedine bare bile pošumljavane i popunjavane po nekoliko puta. Jedino je jačeg uspjeha bilo kod radova sa amer, jasenom (Fraxinus americana), no i to u barama, koje su periodički poplavljene i koje nisu duboke. U odvodnjenim barama uspijeva i hrast lužnjak (Quercus pedunculata). Predaleko bi me odvelo, da pokažem računski, da razlika u gojidbenim troškovima i vrsti drveća povisuje prihodnu vrijednost zemljišta za onoliku sumu, koliko se utroši na kanalizaciju bara, a nije to ni potrebno, jer je i sa financijalnog gledišta i sa gledišta nauke o uzgoju šuma bolje, da se zemljište prethodno poore. Sa financijalnog je gledišta to opravdano naprijed navedenim računom. Sa šumsko-uzgojnog je gledišta i za biljke i za sjeme bolje, da dođu u obrađeno zemljište, a ne u šaš i korov (gdjegdje i do 2 m visine). Osim toga se sirovi humus i treset, koji se u barama nalazi, razrahli i pospješi njegovo rastvaranje, što djeluje i na bolji napredak biljaka. Kod bara razlikuju se dvije vrste. Prvu ću nazvati barama sa kišnom vodom, a drugu barama sa kišnom i poplavnom vodom. Pod barama sa kišnom vodom mislim bare na tako visokim gredama, u kojima bude vode samo za jakih kiša, a pod barama sa kišnom i poplavnom vodom mislim one, u koje voda dođe i za vrijeme poplava. U većini slučajeva postaju prve nakon kanalizacije jednake suhom zemljištu. U manje slučajeva budu one poplavljivane i nakon kanalizacije. I u ovom slučaju voda tek malo škodi, jer ona obično dolazi za vrijeme mirovanja vegetacije. Jedino jačeg upliva imaju štete od leda, no imao sam prilike vidjeti, da drveće od toga ipak ne stradava u tolikoj mjeri kao u zatvorenim barama. Dok na gredama, odakle voda otiđe odmah nakon minuća poplave, imamo prekrasne hrastike, to su bare, iz kojih voda ne može nakon poplave otići, prazne. O tom se mogao svatko uvjeriti, tko je posjetio »slavonske hrastike«. 310 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Čuvanje je šuma u onim srezovima, gdje ima bara, koje su i po kilometar duge, vrlo oteščano. Nakon minuća poplave kao i nakon jakih kiša ostaje u barama voda katkad preko cijelog ljeta, te čuvar sreza mora, ako želi prijeći s jedne grede na drugu, obilaziti po koji kilometar, dok je širina bare tek možda kojih 40 m. Kad se bare odvodne, postaje odmah nafeon minuća poplave i bara prolaznom. Sve prednosti odvodnjavanja još će se i pojačati dovršenjem savskog nasipa, koji je sada ugradnji. Sve sam ovo izložio s razloga, što sam opazio, da se u šumarskim krugovima i te kako velika važnost polaže na pošumljenje golijeti i živih pijesaka, dok se o slavonskim barama vodi vrlo malo računa, premda je njihovo odvodnjavanje od velike koristi. (Ne mislim ovime, da pobijam nužnost i korist pošumljenja golijeti i živih pijesaka, jer u to valjda nitko ne sumnja.) Što više u starijim osnovama uvrštene su bare u »neplodno tlo« i ako su one I. bonitetni razred za jasen, a možda i za hrast lužnjak. Jedan mi je čuvar sreza pripovijedao, da kad je jednom zgodom rekao šumaru N. N., da bi se ova bara (koja je sada odvodnjena) mogla odvodniti, pa bi se onda mogla pošumiti, da mu je on odgovorio: »Slušajte! Nemojte to više nikad nikome kazati, da vam se svijet ne smije! Tko je još kopao kanale u šumskim barama!?« Zakonom o šumama od 21. XII. 1929. predviđeno je pošumljavanje krša i golijeti kao i živih pijesaka, a o barama ni spomena. Nadam se, da će mjerodavni faktori učiniti svoju dužnost, da se iskoriste i ovi narodni »mrtvi kapitali«.* Résumé. Dans quelques forets situées tout pres de la Save et appartenant a une de nos grandes Communautés de biens (celle de Brod—Vinkovci en Slavonie), on desseche depuis 1928 les marais de grandes étendues dans l´intention d´établir sur leurs places des jeunes peuplements de chene et de frene, apres quelques années de cultivation en forme de terres arables. Les résultats obtenus jusqu´ici sont, du coté technique de meme que du coté financier, tres satisfaisants. * Držim, da je pri ovom odvodnjavanju uzet u obzir samo tehnički i ekonomski, a ne i biološki momenat. Moglo bi se desiti, da kanali ozbiljno naškode sadanjim sastojinama, kroz koje prolaze, pa da postradaju i one sastojine, koje se nalaze okolo odvodnjenih bara (bliže do njih). Ovakovo odvodnjavanje djeluje u pravilu odveć radikalno na sniženje podzemnog vodostaja okolo odvodnjenih bara i samih kanala, pa će vjerojatno dovesti do naglih fizioloških promjena, a ove bi mogle da donesu više štete, nego što je korist, koju u prvih par godina donosi davanje odvodnjenog zemljišta u zakup. Bilo bi možda bolje, da se bare odvodnjuju tako, da bude već unaprijed isključena mogućnost eventualnog stradanja okolnih sastojina radi naglog sniženja vodostaja, a to bi se dalo postići poznatom sadnjom biljaka u nasipe između paralelnih »mrtvih« jaraka (bez odvodnih recipijenata). Dobar dio nadzemne vode koncentrisali bi u sebe jarci, a ostalo bi (putem transpiracije) učinile s vremenom same biljke, dot. stabalca i stabla mlade sastojine, izrasle na površini bivše bare. Urednik. 311 |