DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1931 str. 24 <-- 24 --> PDF |
piščevoj »Jasno je, da će u jednoj te istoj sastojini biti mnogo veći broj debljino-visinskih stepena, no što bi bio, kad se obrazuju samo debljinski stepeni.« Dakle opet kontradikcija, iz koje jednostavno nema izlaza. Vidjeli smo, koji prigovori terete naprijed spomenuto okupljanje čistih debljinskih stepena bez predstavnika oko stepena, koji su dobili predstavnike. Isti ti prigovori moraju naravski da terete i eventualno okupljanje debljino-visinskih stepena u nove grupe. I pisac je u grdnoj zabludi, kad misli, da pri kubisanju ovakovih grupa po njegovoj formuli II, dotično u sumi svih tako za grupe izračunanih drvnih masa ima isto toliko izjednačivanja kao i kod kubisanja sastojine na osnovi sadržinske krivulje — ili čak i u boljoj mjeri. Istina — i po njemu je, kao što sam to rekao već u prvom članku (str. 494), moguće djelomično izjednačivanje drvnih masa ili zapravo (s obzirom na jednadžbu II) obličnih brojeva između pojedinih primjernih stabala u grupi (stepenu). Isto tako izjednačuju se donekle jedni s drugima, kao što sam to također spomenuo na istom mjestu, razni pojedinačni iznosi računa po formuli II — i to u sumi svih tih iznosa. U prednjem članku spominje pisac te dvije mogućnosti izjednačivanja kao prv o i četvrt o izjednačivanje . No to su ujedno, naglašujem ponovno, jedine dvije mogućnosti izjednačivanja po njegovom načinu, jer drugih vrsti izjednačivanja nema kod toga načina. Izjednačivanje, što ga pisac spominje kao drugo izjednačivanje , ne postoji u stvari nikako, jer se pri upotrebi piščeve formule II za izračunavanje drvne mase cijele jedne grupe iz drvne mase jednog ili više primjernih stabala radi (kako to i pisac izričito spominje na više mjesta i u prvom i u drugom članku) zapravo jedino o tome, da primjerna stabla »oliče« tek srednji oblični broj cijele grupe i ništa drugo. Ako to stoji, kao što i stoji, onda za rezultat kubisanja po formuli II može izjednačivanje da bude od značenja tek u toliko, u koliko se ono odnosi isključivo na oblični broj (/). Naprotiv u pogledu drugih dvaju faktora srednje drvne mase (g i ti) ne traži se ovdje uopće nikakovo izjednačivanje. jer su ta dva faktora d a d e n a već u iznosima G i H napomenute formule, t. j . u iznosima utvrđenim ve ć prij e izbora obličnih primjernih stabala i sa točnošću mnogo većom od one, koja se može očekivati od djelomičnog izjednačenja podataka dobivenih izmjerom nekolicine primjernih stabala. Ako dakle — najprije uz supoziciju samo jednog primjernog stabla u svakoj grupi, kako to na dotičnom mjestu čini i pisac — iz formule M=GH^nr=GH^L = GHf II, gh gh ispada međusobnom eliminacijom produkat gh, jer u jednakom iznosu dolazi i u brojniku i u nazivniku prednjeg razlomka, onda je to »izjednačivanje« za sam rezultat kubisanja po prednjoj formuli apsolutno bez ikakova značenja i ne popravlja ni najmanje samu oblično-brojevnu diferenciju između izabranog primjernog stabla i pravog srednjeg stabla dotične .grupe. Tu se uostalom ne može ni govoriti o kakovom izjednači vanju , jer je pojam izjednačivanja vezan isključivo uz pojam sum e ,d o t. diferencije, a nikako uz pojam kvocijenta. 374 |