DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1931 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Pa i kubni decimetri mogu uostalom, kako su to pokazali Kopezky i Kârolyi, da se grafički nanose i očitavaju — sve i kod maksimaln o mogući h stablimičnih drvnih masa. Samo se pojedine drvne mase ne mogu više u tom slučaju da nanose direktno u cijeli m iznosima, već tek u diferencijama između dva po dva susjedna stepena, što uostalom ne mijenja na stvari ništa. I glede važnosti ukupnih brojeva stabala (u pojedinim skupinama) za izjednačivanje pogrešaka nazvano po piscu »četvrtim« izjednači van j em ima pisac skroz nedostatnu i krivu predodžbu. Evo zašto. Neka je u svakoj skupini, kao što to i pisac sam često pretpostavlja, izabrano po jedno primjerno stablo i neka su njihovi oblični brojevi radi pogrešna njihova izbora pogrešni za ± 4.> i 4*> + Afx . Te pogreške neće doduše biti jednake međusobno, ali one u smislu teorije najmanjih kvadrata spadaju u red ekvivalentnih (homogenih) pogrešaka i kad bismo ih zbrajali same za sebe, onda bi se one po Oaussovom zakonu morale da ukidaju to jače, što ih više ima, t. j . što više ima samih debljinskih skupina. ´ Ukupne drvne mase pojedinih tih skupina po prednjoj formuli III bit će naravski također pogrešne, a iznosit će: Mt ± AMi = ff, #, C/i ± AA ) = ffl z, ff, (./i ± AA ) ´ M* ± &. = G2 #2 (/, ± 4. ) = 9* . #s (. ±..) \ .´... (8) Mx ± AMe=GtHe(f. ± ./.) = ...... (,/:,. ± A/x) , a same pogreške tih ukupnih drvnih masa bit će ± Aih = ± 9i z, H, Afl ± AMs = ±.,.2.2./. .... (9) ± AMS = ± 9xZxHxAfr . Te ukupne sadržinsk e pogreške u skupinama zavise dakle ne samo od samih oblično-brojevnih pogrešaka ( Af ), već i od brojeva stabala u skupinama (z), od prosječnih skupinskih temeljnica (g) dot. debljina i od prosječnih skupinskih visina (H). A kako su produkti gzfiunutar pojedinih skupina vrlo nejednaki, to oni i vrlo nejednako utječu na pretvorbu 4/-pogrešaka u 4v- pogreške. Ove posljednje dobivaju na taj način karakter heterogeni h pogrešaka, među kojima do ukidanja može da dođe u mnogo slabijoj mjeri, nego unutar sistema onih prvih (homogenih) pogrešaka. Za jednak stepen ukidanja trebalo bi da produkti gzH, što ih iskazuju razne skupine, budu međusobno jednaki, što je — pored nastojanja oko što kraćeg i jednostavnijeg izražaja — bilo razlogom, da sam u prošlogodišnjem članku stavio kao uslov za dovoljno izjednačenje pogrešaka jednakos t u brojevima stabala, u prosječnoj visini i u »prosječnom obličnom broju« (zabunom mjesto »u prosječnoj debljini«, kako to prema prednjem treba zaista da bude). No jednakost u produktima gz H može zapravo da se postigne i onda, ako pojedini unutra zastupani faktori — uzeti sami za sebe — i nijesu me 376 |