DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1931 str. 28     <-- 28 -->        PDF

O v i m p i š č e v i m putem ne da se dakle broj Z nikako zamije-


GH


niti iznosom ~~(j~i pa se prema tome ne da tim putem nikako doći do formule
(10) do piščeve formule II. U ovu bi svrhu bila potrebna sasvim druga
argumentacija od piščeve —\sve i onda, kad se ne bi moglo prigovoriti
nijednoj od prednjih pet pretpostavaka, kojih ispunjenje traži predodžba
sastojinske drvne mase u formi trapeza. No ni od tih pretpostavaka ne
odgovara nijedna zbiljnom stanju u konkretnim sastojinama, pa je dakle
izvod piščeve formule II na osnovi trapeza predočenog u slici 2 moguć
doduše, ali bespredmetan. On bi čak, kao neosnovan na činjenicama, bio
također produkat čiste proizvoljnosti.


Još su više bespredmetna, a većinom i neispravna piščeva razmatranja
u vezi sa slikama 3 i 4. Prvo, nikako ne stoji, da je zona, koja je
predočena na si. 3, na krajevima uža nego u sredini, jer bro j točaka nije
ni od kakova zamašaja za širinu zone, već razmješta j tih točaka, nepravilno
porazbacanih (prema raznolikosti obličnih brojeva) u koordinatnoj
ravnini. A ni linija M N nije pravac, kako to mjestimice veli i sam
pisac, već je to sploštena (naravski vrlo sploštena) krivulja i ona prema
rezultatima dosadanjih opažanja ima smjer negda konkavan, a negda (čini
se) i konveksan prema apscisnoj osi — barem djelomice. Stoga su u principu
neispravna sva piščeva razmatranja, koja se osnivaju na identifikaciji
linije MN s pravcem.


Pisac također zaista pretjeruje, kad širinu zone, unutar koje se giblju
drvne mase stabala kao funkcije produkata gh (si. 2), prikazuje s onako
velikom razlikom prema širini zone, unutar koje se giblju drvne mase kao
funkcije debljina (si. 1). Da se tu radi o pretjerivanju, pokazuje priloženi
grafikon 2, u kojem su drvne mase deblovine (do vrha) prikazane najprije


kao funkcije prsnih promjera (dijelovi B i C), a zatim kao funkcije produkata
gh (dijelovi A i D). Duži dijelovi A i B konstruisani su na osnovi
podataka u Speidelovoj knjizi »Beiträge zu den Wuchsgesetzen des Hochwaldes
« (Tübingen 1893, strana 20), te predstavljaju drvne mase dvadesetorice
primjernih stabala debelih od 6´9 do 19*3 cm, a kraći dijelovi C i D
osnivaju se na Gehrhardtovim podacima u »Allgemeine Forst- und Jagdzeitutig
« od 1927. god. (strana 252), te predstavljaju drvne mase desetorice


378