DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1931 str. 33 <-- 33 --> PDF |
dama navodeći sve važnije autore i karakteristike raznih metoda proredivanja ističući glavne tipove proredivanja: nisku, visoku, p r e b o r n u i p r o g a 1 n u proredu. 0 izvadanju proreda daje pisac direktive iako tačno ističe, da je veoma težak posao sastaviti valjan naputak za taj posao. To je utoliko teže, što su sastoji ne razne strukture i na raznim bonitetima. Zbog toga se mogu dati samo direktive u glavnim potezima a stručnjak treba da detalje odredi vodeći računa o sastojini i o staništu odnosno o dobrim i lošim stranama proredivanja u danom slučaju. U drugom odjelu obrađene su niske ili sitne šume (š u m e p a n j ač e). Pisac iznosi dobre i loše strane niskih šuma, razloge, da se taj način gospodarenja podržava, vrste drveća koje dolaze u niskim šumama, metodu osnivanja niskih šuma, njihov turnus, karakteristike s obzirom na vrijeme i način sječe. Kao glavne vrste niskih šuma iznosi: regularne niske šume, niske šume s pričuvcima i preborne niske šume, dajući i sve momente, koji su od važnosti za podmlađivanje i njegovanje niskih šuma. Kod njege niskih šuma ističe: popunjavanje, čišćenje, trebljenje. proredivanje i zabranu paše. Da bude i ovaj odjel potpun, navodi pisac sve važnije vrste niskih šuma s obzirom na vrst drveća: niske hrastove šume guljače, niske šume pitomog kestena, niske bagremove šume, niske vrbove šume za proizvodnju šiba i niske šume sa čulanjem (šubarci). U trećem odjelu iznesene su uzgojne karakteristike srednjih šuma: vrste srednjih šuma s obzirom na nadstojne strukove, njihove dobre i loše strane, odnoô prema staništu, osnivanje srednjih šuma i gospodarenje u njima. U četvrto m odje l u nalazimo izmjenjivanje sastojinskih i uzgojnih oblika šume: pretvaranje srednjih šuma u visoke, niskih u visoke, visokih u srednje, niskih u srednje, visokih u niske, srednjih u niske. Osim toga tu pisac raspravlja i među sobno pretvaranje glavnih gospodarskih oblika visokih šuma: pretvaranje jednolikih visokih šuma u preborne odnosno prebornih u jednolike visoke šume. Peto poglavlje je posvećeno važnosti šumskih tipova za uzgajanje šuma. S obzirom na činjenicu, da je tipologij a u šumskom gospodarstvu još u razvitku, upozorava pisac na glavne razloge, koji su doveli do stvaranja tnova uopće navodeći autore, koji su na tom području radili odnosno koji taj dio šumarske nauke danas obrađuju. Imajući pred očima Cajanderovo mišljenje, kako je prijeka potreba, da se stvori univerzalan i internacionalan sistem klasifikacije sastojina, autor upozorava na dosadanie rezultate, koji nisu u svakom pogledu besprijekorni, jer dok u jednom vegetacionom području određeni tip, okarakterisan sa izvjesnom florom, daje dobre sastojine, dotle taj isti tip u drugom vegetacionom području daje sastojine daleko slabije i t. d. Imajući pred očima, da stručno djelo »Uzgajanje šuma« ima da posluži i za spremanje mladih šumarskih generacija i za šumarske stručnjake u praksi, treba da ono obuhvati materiju iz uzgajanja šuma s v u, u čitavom njezinom opsegu i sistematski, a pored toga da uouti čitaoca i na dalnje samostalno razmišljanje i na stručnu literaturu. S ovog gledišta Uzgajanje šuma prof. Petračića zadovoljava potpuno iz ovih razloga: U prvo m dijel u (izdanom 1925. godine) nalazimo raspravljanje uslova za egzistenciju šuma uopće, vrste drveća, koje čine sastojine i karakteristike sastojina. Ovaj, mogli bismo reći, opći dio, pretpostavivši poznavanje nauke o staništu, daje sigurnu osnovic u za rad na podizanju šuma. U drugo m dijelu , koji bismo mogli nazvati i specijalnim dijelom, daje pisac uzgojne ili gospodarske oblike šuma sa svim karakteristikama s obzirom na vrst drveća, 431 |