DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1931 str. 38     <-- 38 -->        PDF

2.) Jugoslovensko šumarsko udruženje broji danas oko 920 članova. Od toga su
oko 520 članova državni šumarski službenici, dok su oko 400 članova privatni šumari,
posjednici, profesori, industrijalci i studenti.


Od vajkada je vrlo živa saradnia privatnih šumara u Udruženju. Privatni
šumari imadu velikih, upravo historičkih zasluga za osnivanje i razvoj Udruženja.


Iz broja članova se vidi, da J. Š. U. nikako nije profesionalno udruženje državnih
službenika. Kada bi se na njega ipak primjenio član 76 Zakona o činovnicima koji je
stvaran samo za udruženja državnih službenika, izgubilo bi društvo nepregledno mnogo-
Alineja II. člana 76 Zakona o činovnicima naime kaže: »U profesionalna udruženja državnih
službenika mogu se udruživati i biti primani za članove samo službenici iste
struke i istog službeničkog reda«. Kada bi se na ovo Udruženje primjenio taj član, morale
bi se povući dvije konsekvence. Ili bi svi članovi, koji su u službi izvan resora
Ministarstva šuma morali istupiti, ili bi morali istupiti svi oni članovi, koji jesu u državnoj
službi u resoru Ministarstva. Oba ta slučaja bi bila katastrofalna po struku i
Udruženje. Što bi se desilo? Nestao bi kontakt. Oslabljen bi bio interes po opći napredak
sveukupne struke. Da li bi J. Š. U. onda moglo održavati toliko poučne ekskurzije
i zborove bez sudjelovanja državnih stručnjaka?


Predstavimo slučaj, da istupe svi privatni šumari. Što bi bilo onda u onim krajevima,
gdje ima malo državnih šumara, a svi su gotovo privatnici. Takav je slučaj u
Dravskoj banovini. Privatni šumari tih krajeva morali bi osnovati posebno udruženje.
Nestalo bi kontakta sa državnim šumarima, sa ostalim krajevima, nestalo bi interesa,
nestalo bi onog velikog i historijskog fakta, koji je stvoren po struku time, što su pred
10 godina sva ranija plemenska društva pretopljena u jedno veliko jedinstveno Jugoslovensko
šumarsko udruženje.


Naprosto ne možemo da zamislimo budućnost struke na bazi ovakovog rasparčavanja.
Napose ne u daljoj budućnosti kada će struka imait da rešava sve teže i teže
probleme, jer će nestati starih šuma. Tu će trebati da sarađuju intenzivno svi zajedno
i državni činovnici i privatni šumari i uopće svi, koji na napretku struke imaju interesa.
Dapače društvo će u daljnoj budućnosti morati oduševiti za propagandu šumarske misli
i učitelje i popove i načelnike općina i svu inteligenciju i t. d. Sve i svakoga, samo da
se što više podigne razumijevanje naroda za šume. I ovakovi borci za štne trebati će
biti članovi. Trebati će sadašnji krug članova proširiti i na njih.


J. Š. U. uviđajući na pr. potrebe propagande šumarstva medu seljačkim šumoposjednicima
u Dravskoj banovini, posvetilo je napose skupštine kroz posljednje dvije
godine nekim pitanjima te banovine. Stvoren je Pravilnik za Podružnicu J Š. U. u
Ljubljani. Predviđeno je u njemu, da J. Š. U. stvara malene »Krožke«, malene cercle
među sitnim seljačkim šumoposjednicima. Da i oni budu makar indirektno članovi J.
Š. U-, da znadu gdje će naći uputu i savjet, da se pouče u pitanjima šumarstva i gazdovanja
sa svojim šumama. Dakle J. Š. U. predviđa da čak i seljaci budu članovi. Da li
je ono dakle profesionalno udruženje državnih službenika?
3.) Povucimo paralelu između J. Š. U. i ostalih stručnih društava. Na pr. Društvo
inžinjera i arhitekata je udruženje, u kome su većina članova privatnici. Dovoljna je
klasifikacija, da član bude inžinjer pa da bude primljen u članstvo. To nikako nije
profesionalno društvo drž. službenika. Jednako Društvo agronoma, kemičara i slična
udruženja, u kojima ali, premda nisu društva državnih službenika, zauzimaju drž. službenici
vidno mjesto. Jugoslovensko šumarsko udruženje odgovara po svojoj konstituciji
ovim društvima, a nikako ne profesionalnim društvima državnih službenika, kakova
su na pr- učiteljska društva, društva srednješkolskih nastavnika, visokoškolskih nastavnika,
željezničara i t. d., u kojima su sv i članovi državni službenici.


436