DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1931 str. 8     <-- 8 -->        PDF

dine vrste odlučne visinske razlike od nekoliko metara. Uporedbom ukupnog
zbroja površina, koje u pojedinim zonama zauzimlje dotična vrst,
dolazimo do rezultata, koji nam kazuje, u kojim je visinskim zonama
rasprostranjenje te vrste optimalno, kako njen pridolazak opada i gdje su
visinske granice njenog rasprostranjenja. I ovdje imamo više slučajeva:


1) vrsta pridolazi u svim visinskim zonama u jednakoj
množini, što znači, da se čitavo područje nalazi unutar granica vertikalnog
rasprostranjenja dotične vrste;


2) pridolazak vrste sa većom nadmorskom visinom opada, a u najvišim
zonama potpuno iščezava, što znači, da u dotičnom području postoji
jedna gornja granica rasprostranjenja vrste ;


3) u najnižim zonama vrsta ne pridolazi, već njezin pridolazak raste
sa većom nadmorskom visinom, što znači, da u tom području postoji
donja granica rasprostranjenja te vrste ;


4) vrsta pridolazi samo u jednoj srednjoj zoni, dok smanjivanjem,
kao i povećavanjem nadmorske visine iščezava; u ovom slučaju imamo
u tom području gornjuidonjugranic u prirodnog rasprostranjenja.


Gdje nemamo podataka gospodarskih planova, istraživanja će biti
teža. U tom ćemo slučaju u planinskim krajevima odabrati jedan ili prema
potrebi više izrazitih brdskih sklopova, pa počam iz nizine prema najvećem
vrhu svakih 200 metara snimiti jednu primjernu plohu, te uz to
za svaku primjernu plohu aneroidom ustanoviti nadmorsku visinu. U
sastojinama, koje leže u ravnicama, snimiti ćemo na svim uzdignutim
mjestima, kao i u svim izrazitim udolicama što više primjernih ploda.


Rezultati ovih primjernih ploha razjasnit će nam pridolazak vrsta
u vertikalnom smjeru. Dakako da ovako položene — jedne te iste primjerne
plohe mogu služiti i za studij pridolaska uopće svih vrsta drveta
u dotičnom području, ali se ipak zbog velike raznolikosti u biološkim
zahtjevima opisi i razmatranja, te konačni zaključci moraju provesti za
svaku vrst posebno.


Samim ustanovljenjem horizontalnog i vertikalnog rasprostranjenja
određene vrste drveta nije još dendrogeografska zadaća riješena, jer još
valja naći uzroke, koji će nam razjasniti, zašto je dotična vrsta zauzela
baš ta izvjesna staništa, a tim će se ujedno posve utvrditi i opravdati na
terenu ustanovljene granične linije prirodnog rasprostranjenja u horizontalnom
i vertikalnom smjeru.


Od utjecajnih edafskihfaktora dolaze u obzir: kvalitet, kvantitet,
vlaga, položaj i ekspozicija tla; od klimatski h su faktora odlučni:
svjetlost, vjetar, temperatura i oborine.


Pridolazak i rast pojedine vrste uvjetovan je o odnosu, koji postoji
između rezultante djelovanja svih tih faktora i bioloških zahtjeva dotične
vrste. Prekorači li ma koji od tih za dotičnu vrst odlučnih faktora izvjesne
određene granice djelovanja, to ta vrst najprije zaostaje u rastu, a djeluje
li to nepovoljno stanje konstantno, to je tijekom kraćeg ili duljeg niza
godina posve nestaje iz tog područja.


Konačno moramo uzeti u obzir i biotske faktore, koji se očituju:
1) u međusobnom utjecaju vrsta, 2} u utjecaju životinja, 3) u utjecaju
čovjeka.


Nepovoljan utjecaj u sva ova tri slučaja može da bude zapreka
prirodnom rasprostranjenju vrste, te da ju čak iz nekih predjela posvema
isključi. Međutim ova zapreka nije neotkloniva, jer se nepovoljan utjecaj


406