DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 39 <-- 39 --> PDF |
SAOPĆENJA CARINSKA 1 PROMETNA POLITIKA 1 DUMPIIU NA DRVNOM TRŽIŠTU . Na eksport odnosno na cijenu drvnih pro´izvocla ...\´.´|. \\. razne iakse, proizvodne troLkovc, konjunkturu i stanîc na svjetskom tr/iŠtu vanredno mnogo carinske i Željezničke pristojbe, dotično podvozni troškovi. [Razmjer između tržne cijene i podvoznih pristojba bio je u predratno doba upravo neznatan. Tako mi je poznata jedna stavka, kod koje je na cijenu robe išao tek dvanaesti dio drvnoi^ produkta (kod željezničkih švelera 143 : l)2iOi()´). Poratne prilike poremetile su znatno taj razmjer, ločne je svote kraj sveder fluktnirajućih cijena teško ustanoviti, jer se k toj varijaciji cijena moraju pridodali i mmogobrojne polakšioe d^ivane od strane želj. uprava. Spomenute polakšice daju se putem temporarnih polakšica u mjesnim i saveznim tarifama, a valja tomu pribroj´iti i carinske povlastice državnili vlasti. Sve ove komponentu znatno uplivaju na visinu tog razmjerja Postojii ali jedan prilično ispravan kalkil, koji veli, da su podvozni troškovi iza rata porasli 8 do 10 puta prema predratnim iedmicn´im cijeiiarua. nasuprot tomu da je porasla cijena samog drvnog produkta samo do peterostruke visine! Dvostruki dakle taj nerazmjer upliva na izvozne prilike, a i na samu m.ogućnost prođe, ako se pri tom i ne uvažaju ostah momenti, nastali s konkuiencionalnih odnošaja, prilika međunarodne naravi itd. Potonji sn pak momenti višeputa od još veće važnosti za unovčenje drvnih podukata. Razumije se samo po sebi, da kod vrednije vrsti robe taj nerazmjer dalje skače. S obzirom na konkurenciju mora državna vlast, odnosno Željezračka uprava da posiže za najraznijim rekvizitima, kako bi omogučila prođu domaćilr artikala. Razuc polakšice administrativne naravi olakšavaju tek položaj, dotično proizvodnju i kalkulaciju cijena na licu mjesta proizvodnje. Kod plasiranja robe nedostaj´u ti inomeuti; valja poscći za dalnjim sredstvima, koja višeputa nisu sasvim solidne naravi, Qlede drvnog uglja vrijedi na pr. u Jugoslaviji još poseban oprez. Kod tog posla valja producentima računati sa konkurencijom, koja je dorasla u svakom pravcu našim proizvodima. Mislim ovdje slovačku i rumunjsku konkurenolju. koja je zaštićenu ]mrogim klauzulama trgovačkih ugovora, te ima na di&poziciju brojne savezne tarife pristupne tamošnjim eksporterima i u prekomorskom prometu (via Gdyuia itd.). Kako se iz raznih dogovora domaćih industrijalaca razabirc. došlo je već do kontingcntiranja proizvodnje, da se stane na kraj rapidno nazadujućem prometu odu. eksportu. Savezno s tim ne će biti s gorega, ako se promotri situaciju drvnog tržišta u Cehoslovačkoj i u Austriji. Prva Je u oštroj utakmici sa poljskim tržištem, koje uživa vanredne povlastice njemačko-poljskog saveznog tarifa (Dio il. svezak 2.), potonia se natječe sa P´oliskoni i Čchoslovačkom specijalno u Švicarskoj i Francuskoj. Ne radi se ovdje o konkurenciji našim artiklima; ondje je govor lih o nekom drvu (rezano drvo razntih klasa i dimenzija), ali je interesantno, kako se ondje rješava teška depresija na drvnom tržištu. U posebnim receptima za svladavanje tih neprilika pojavila se prva njemačka Reichsbahn, koja koncem ]930. dozvoljava oO´/´^-tni popust od normalnih cijena za drvo, koje dolazi iz krajeva nastradalih od oluje. To je t. zv. ;AVindbruchholz´-. Iza nje dolazi u veljači 1^>31. Čchoslovačka. koie polakšica iznosi službeno 2^^´u. dok je faktično ista nešto manja. Pred koji mjesec (VU, 1931.) slijedi isti primjer Anstrija, kojoj m^nogo neprilike čini strana konkurencija na tom polju. Radi se ovdje dijelom o izrađenom drvu, dijelom o gorivom, koje se mora kolima dovesti do otpreme — tovarenja. Najveći kvantum tog drva iskazuje Čehoslovačka, oko milijun kub. m., dok u Austriji i Njemačkoj nije označena količina. Otprema te robe vezana je doduše na îegitiînacija šumarskih vlasti, ali bit će da je kod tog posla glavno koiikureucija i mogućnost ntak 5.>. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 40 <-- 40 --> PDF |
mjce na stranom tržištu, odnosno sa prodnktima stranih proveniencija u pojedinim krajevima države. Nadalj´e radi se ovdje ;i o nekim carinskim mjerama poimence Francuske, koja u julu 1-93I. daje prihvaćati poseban zakon o povišenju carine na drvo. Isti je zakon primljen s osobitom brzinom i u parlamentu i u senatu, te se po toj brzini vidi tendencija, da se zapriječi uvoz nekih proveniencija na francusko tržište. Nije isključeno, da se kod tog-a -mish´o ruski import, .. postoje znaci, da se radi i o drugim državama. Ovim se mjerama može nasuprot stati samo polakšicatna na tarifnom polju, dok su razno prenwjc i carinske restitucije previše poj^ibeljan rekvizit, zabranjen po trccovačkim ugovorima. Tako sile iz\´anredne prilike na mjere prije sasvim isključene, a na tom ´^olju mora državna vkist sudjelovati paralelno sa prometnim poduzećima. U tom po.4:ledu ]iisu jednake sve države. Djelovanje na pr. Cehoslovaćke prometne politike ima na sebi nešto posebno privlaoiva za sve susjede, a 1 za dalje ležeće države. Velika gipkost s te strane pokazuje dobru školu, koju su imali praski tariferi u Beču, te koju su znali upotpuniti diljem miiîuHh ^"odina na raznim konferencijama. Tako izdaje uprava C. S. D. (ČeškosIo^´enske Statny Drahy) u junu 1931. polakšicu za uzvoz drvnog uglja, koje glasi sa postaja Rumene, Medzilaborce i mnogih drugih u Slovačkoj ležećih mjesta do svih prelaza, koji iz Cehoslovačke idu prema NjeiTiačkoi, Austriji i Madžarskoj, zatim za otpremu tog uglja u .Švicarsku, na Trst, Fiunnu Rovigno (d´îstria). Prije su te relacije kretale sasvim drugiim pravcem. Glavni .. uvjet kod tih otprema obveza, da stranka, koja rabi te stavke, ima za vrijeme trajanja te polakšice izvesti bar ..... tona drvnog uglja u naznačenim pravcima. Potonja je ali klauzula vise formalne naravi, jer je taj promet već dulje vremena dobro orgafflziran. Ova polakšica involvira izrazitu konkurenciju jugoslavenskim proveniencijama. Već vis-a-vis prometu sa Švicarskom naše su relacije blize za kojih četiristo (1400 prema lOOO) kilometara, dok u jadranskiim relacijama iznosi taj razmjer upravo polovicu (90-0 :451)´). Prema tome mogu praški recepti biti uzorom drugima, da svoje savezne tarife, na koje se oslanjaju te i takove polakšice, dovedu u sklad sa postojećim potrebama. Sveze između Cehoslovačke i sovjetskih republika poznate su u trgovačkom svijetu kao dosta opsežne. Za čudo je, da se kod tih transakcija jako malo naglašuje običajna garancija, koju druge države i gradovi (Beč itd.) daju eksporterima u Rusiju. Prema tome razne manipulacije glede cijene robe, dobavnih i plaćevnih uvjeta, te jlokova, kamatnjaka itd., vi kojima su se Rusi na štetu raznih konkurenata pokazali majstori, kao da se ne upotrebljuju na praške eksportere sa strane sovjetskih trgovačkih zastupstva. Prometu između Cehoslovačke i Rusije s obzirom na generalne propise služi momentano tarif, koji pod naslovom ^>čehosl,ovačko-sovjetski« važi od 15, V. 1930. Tim tarifom regulira se promet iz Cehoslovačke preko Poljske i Njemačke, a prvo izdanje tog tarifa datira još od g. 19-28. Rusija kao znatni dobavljač čehoslovačkih produkata željezne Iridustrije traži od Prahe, kako je posve razumljivo, i neke protučinitbe, koje se sastoje u preuziimanju ruskih agrarnih proizvoda. U tu se svrhu u popunjavanju gore spouicnutog tarifa izdavaju u Prahi znatîie polakšice, .koje nam otvaraju vidik u manipulacije sasvim posebnih vrsti. Tako dozvoljava jedna polakšiica uvoz ruskih hrastovih popruga sa izravnim tovarnim listovima iz Rusije do Kralupa (C. S. D.) prema poz. D-19b. čehoslov. robne klasifikacije. Ovaj postupak kolidira također sa našim interesima. Poznata je i sa viŠe strana pertraktiirana već naša pasivna bilanca u prometu sa Cehoslovačkom. Nema izgleda, da će se taj razmjer znatno promijeinti ni novim trgovačkim ugovorom, koji uvađa znjtna kontingentiranja u prometu sa tom državom. 554 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Sama poiakšica, o kojoj je gore govor, a vrijedi od ^iraiiicc ruske (Njc^a^rjcloju-- Stolpce), već je dosta opsežna na teritoriiu Cehoslovačkc (relacija Petrovice u Bohaminu— Kralnp 4()´8 kilometara!). Za promet doticao provoz kroz F-^oljsku mjerodaviie su donekle ustanove poljsko-sovjetskih saveznih tarifa (Dio 1., Dio 11. svezak A. i .>!0 ÎÎ. svezak .. od 1. VIL 19´3].) Pitanje je Tnedutinu da li do ;^^ranice Poijske (Stoipce!) ne vrijede stavovi sovjetskoi^ unesnoi: tarifa. Onde uživaju vladine pošiljke, a jaio takove mogn se deklanirati iipitni transporti, posebne povlasti, kao recimo kod nas t ZV, režijske pošiljke. Potonje odredbe prilično su nepoznate zapadnim kruKovima. U tim se prtanjima doduše ..... trude njemačke željeznice, imenito Relchsbalm-Direction Breslau, ali pravo stanje u oi^d^du tarifa unntar Rusije ne da se evidentirati tako, kao što je to slučaj sa tarifima zapadnih krajeva. Toliko je si^airno, da kod tih transporta dolazi u obzir dosta dug put do Urala. Ako postavimo neki pregled giede tog puta, onda dobivamo slijedeću sliku: Kralup —^Petrovice u Bohuminu 408 km (kao gore) Petrovice u Bohuminu—Sczakowa ... > Sczakowa —Warszawa G]ov^´na 309 » Warszawa Glowna —Warsza\^.l Wschoduia . 7> Warsza^wa Wschodnia —Sicdlce—^IBrzešć Centralny 243 >. Brzešć Centralny —Baranowice ZiX) >´ Baranowice — Stolpce—Negorjeloje 82 -´ Negorjeloje —Moskva 797 >/ Moskva —Batraki Batraki —Ufa 646 >> Ukupno ´Kralup—Ufa 3852 km Cijeli je račmi po tom dosta kompliciran, a povisuje tu zbrku i okolnost, da se stavovima ima priračunati velik broj raznih manipulacija, tako pretovar sa tračnica 1.524 na trančice 1.435. Zatim su ovdje dalnje manipulacije i režija, koja se ne da beskrajno reducirati metodama, koje praktiriciraju navodno sovjeti sa prisilnim radom odriosno radnicima. Može se po tom predmnijevati sa mnogo ssigurnosti, da sovjeti u tom slučaju samo mijenjaju uaslov, t. j . troškove prebacuju na promet, samo da dobiju devize, ne računajuč, da se tim postupkom jedna škulja brtvi drugom. Posao dakle sa tim transportima više je nego onerozan, jer sav utržak progutaju kirija i manipulativni troškovi. U ovom slučaju može se pod izvjesno go^^oniti o uumpingu, protiv kojega ne može reuzirati nikoji trgovački kalkil. Kada smo već kod guverncmentalnog rješavanja problema drvne trgoviiie, moram spomenuti ^i jesenas (1931!) u život privedeui sindikat za eksport drva iz Poljske. Ovo je neko posebno sapinjanje privatne trgovine i konkurencije, a spojeno je sa zvaničnim evidentiranjem trgovaca tom robom. Prenua propisima, koji imaiu regulirati taj promet, uživaju članovi tog sindikata carinske povlastice, koje nisu pristupačne drvotršcima izvan sindikata, odnosno koje onemogućuju svaki eksport neorganiziraiiim izvoznicima. Insp. Josip Gornîeîc. UU |