DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 40     <-- 40 -->        PDF

mjce na stranom tržištu, odnosno sa prodnktima stranih proveniencija u pojedinim krajevima
države. Nadalj´e radi se ovdje ;i o nekim carinskim mjerama poimence Francuske,
koja u julu 1-93I. daje prihvaćati poseban zakon o povišenju carine na drvo.
Isti je zakon primljen s osobitom brzinom i u parlamentu i u senatu, te se po toj brzini
vidi tendencija, da se zapriječi uvoz nekih proveniencija na francusko tržište. Nije
isključeno, da se kod tog-a -mish´o ruski import, .. postoje znaci, da se radi i o drugim
državama. Ovim se mjerama može nasuprot stati samo polakšicatna na tarifnom polju,
dok su razno prenwjc i carinske restitucije previše poj^ibeljan rekvizit, zabranjen po
trccovačkim ugovorima.


Tako sile iz\´anredne prilike na mjere prije sasvim isključene, a na tom ´^olju
mora državna vkist sudjelovati paralelno sa prometnim poduzećima. U tom po.4:ledu
]iisu jednake sve države. Djelovanje na pr. Cehoslovaćke prometne politike ima na
sebi nešto posebno privlaoiva za sve susjede, a 1 za dalje ležeće države. Velika gipkost
s te strane pokazuje dobru školu, koju su imali praski tariferi u Beču, te koju su znali
upotpuniti diljem miiîuHh ^"odina na raznim konferencijama.


Tako izdaje uprava C. S. D. (ČeškosIo^´enske Statny Drahy) u junu 1931. polakšicu
za uzvoz drvnog uglja, koje glasi sa postaja Rumene, Medzilaborce i mnogih
drugih u Slovačkoj ležećih mjesta do svih prelaza, koji iz Cehoslovačke idu prema
NjeiTiačkoi, Austriji i Madžarskoj, zatim za otpremu tog uglja u .Švicarsku, na Trst,
Fiunnu Rovigno (d´îstria). Prije su te relacije kretale sasvim drugiim pravcem. Glavni
.. uvjet kod tih otprema obveza, da stranka, koja rabi te stavke, ima za vrijeme trajanja
te polakšice izvesti bar ..... tona drvnog uglja u naznačenim pravcima. Potonja
je ali klauzula vise formalne naravi, jer je taj promet već dulje vremena dobro orgafflziran.


Ova polakšica involvira izrazitu konkurenciju jugoslavenskim proveniencijama.
Već vis-a-vis prometu sa Švicarskom naše su relacije blize za kojih četiristo (1400
prema lOOO) kilometara, dok u jadranskiim relacijama iznosi taj razmjer upravo polovicu
(90-0 :451)´). Prema tome mogu praški recepti biti uzorom drugima, da svoje savezne
tarife, na koje se oslanjaju te i takove polakšice, dovedu u sklad sa postojećim
potrebama.


Sveze između Cehoslovačke i sovjetskih republika poznate su u trgovačkom
svijetu kao dosta opsežne. Za čudo je, da se kod tih transakcija jako malo naglašuje
običajna garancija, koju druge države i gradovi (Beč itd.) daju eksporterima u Rusiju.
Prema tome razne manipulacije glede cijene robe, dobavnih i plaćevnih uvjeta, te
jlokova, kamatnjaka itd., vi kojima su se Rusi na štetu raznih konkurenata pokazali
majstori, kao da se ne upotrebljuju na praške eksportere sa strane sovjetskih trgovačkih
zastupstva. Prometu između Cehoslovačke i Rusije s obzirom na generalne
propise služi momentano tarif, koji pod naslovom ^>čehosl,ovačko-sovjetski« važi od
15, V. 1930. Tim tarifom regulira se promet iz Cehoslovačke preko Poljske i Njemačke,
a prvo izdanje tog tarifa datira još od g. 19-28.


Rusija kao znatni dobavljač čehoslovačkih produkata željezne Iridustrije traži
od Prahe, kako je posve razumljivo, i neke protučinitbe, koje se sastoje u preuziimanju
ruskih agrarnih proizvoda. U tu se svrhu u popunjavanju gore spouicnutog tarifa izdavaju
u Prahi znatîie polakšice, .koje nam otvaraju vidik u manipulacije sasvim posebnih
vrsti. Tako dozvoljava jedna polakšiica uvoz ruskih hrastovih popruga sa izravnim
tovarnim listovima iz Rusije do Kralupa (C. S. D.) prema poz. D-19b. čehoslov.
robne klasifikacije.


Ovaj postupak kolidira također sa našim interesima. Poznata je i sa viŠe strana
pertraktiirana već naša pasivna bilanca u prometu sa Cehoslovačkom. Nema izgleda,
da će se taj razmjer znatno promijeinti ni novim trgovačkim ugovorom, koji uvađa
znjtna kontingentiranja u prometu sa tom državom.


554