DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 61 <-- 61 --> PDF |
TOlîy [hipu y .)...1.;1.;.^1,1. .1>,\1... olU´M.ll],! (´...... ...1.< . >.´ > i l.lîiilOM (....,!, Mi.l (pi4{;i M,u ,1 !>i´]ui\ curiLJiojiJiuiia. T.iun ii . ii (,ii i|iii .-. \ .» ipi´i* u´ ci.cinfn.i inini ji- i .. UuiiJtvOt.H (.. uKiTapv n ..... U´ Vi i [..., ,4, . (jiviiii]!» .1.´. ui ciii.u.iidi ii,i´´\ lu ...´ ilo.ip 1,(1 1,´nr, i\liti [...... ,1 h> i!(jo ´imuL . ij´y!i!ii;ii T|i(M-ioi. iLi ´iMM .. . Udpa i;ii u .1?.1.1;.... V^} ^*´. j\u_\i(. .... .Ipnbt Mhni)( r< . i MMIMMI j pilili ^\ .]..)..1.. JI y ..^.... Hîi Upiioj L*( uir nni.UMpji.iu Cl´ i.rjajiiiM ( II ihu.^iuiM,) u\ .]}^^.(´ .\.)1... To .1´-.... rp.iha .....1<1[)(...\ UM M,i \ M.ipii\oi\ K(i],i jr 1 p iw ´U^IMD UMI 1.1 ii´i^´ nip ..]);|<1. jo ...<|, ii:i .. ........ -î.i i;|M´Mi ´l\\p,ii,,i rii lai^.Lpn lu .. ],)iii u 1 ´.|.. .. u m .,.\1´) .*..,| ( i´ ...... rii.THi, /IvPU.t^´JiîllUcl Jîp.iUl .... lu 1,1 Ui y ...)!]1, jcp ji l,l!l,ic \r,l,\!;iEOM y i;-l.l>rll;l 0. OKîlX my.MuKHX ........., uojii ou MUI US UU 111 DJM ... ,... ´´........... ´loiir jiajiJiaue C6 ynoTpedji.uiM itpyr.i Crcort.ihi"—1.).. Minjnuaiu.i ......! JI i[i,A]niuu ...^.. ....^-." ..... ...... y 1.)..(.. iLirpoisr.o ..!.1!\ ...´.>1´uiuMKiix ]1.,\.1 il iiyii i.,i .... ......... y ...}.. Clmujii lioturit ()(....() ...... ..\.>, uu .´ ]Tp]i roj uupai,u,ii iruj,(Mi> ...... . 0 .......... .^^.... ....... 11.])0... -.. ........ y .. KUM uuiro ....... IU-HULMU .. .4,800 (loo .^ ........ .... ....... y:!(MUiii[ ..... ujiniau 0 ( 5(10.ooii ......! ....... \ ....^.. .........., ira 6\i 10 ...... nhii na lunoy. .. ..... crjj.iiir i, t 1 ,aMiic7ini(j ........ ..... .... ii .. (......: .... .!.....,.1. liupM.ifiiry .[1|.1,\ .... na ju c-p^nnnMO .. ....... .[.",.... ...... .... ........ |;..,.> (...´»uu ODU M-´- .. . IJ ];.1... Cf ....-^..^´ ... ....., ...1\ ....... ii i1yi:iu\ ..... ....., TU .^* ..{(., TU m uu .´ :>[.... nyrpsr ..-........... ............ ...... .... ..... ............ y ..^.... (´[HHIJK .. ........ .. ...... ... KOiNUiafKce oiapux inyMn. Kuju I´UL (O ...... ´´.. ............ o .....(-.(;. na TpaiiciTopTHc ........... [1. CBcra ojiora ....... .. je ]..:.... upjrupcia ..... .....][....1., a .. Je .... y ....... Tîpcm ..!.:.. ..<´.. ....... Oiîa .....! ....-.. .... ji´ ..^^...... y ....... .. ........ ..... ...... ........... ... lamiuo^i ...... y ..... ..... "u na ........... ......... .. ..... ...... ..... u IUK-UJICKU ....^ (1......>..... ....-.... y ....... ..... ....... ....... ..... ...... (. i........... ........, noiie^aiaiTtf^ ...... uoi.puniuu . ............,«´ «....... rayi\u^, a .-. .... . .......... ........ ........., . ....1.1>..... ...........-... ..... y BPP>II .. .............. ............ ........ .[´(-..., TUMU ....... irauuieliu, ...... ......... .. ..........,. ........... ...... y ].)........, .[..1..... ... Hticiojeiiirx .... y .0..1 ..... ....... oaupaira .... u ..... . (... ip.it^hoM ....., ....... ............... .[... .. ......., ......^^... . ......., yuai[])oben->i´ ......... ii .1.:........, .^.......... .............. .........^ ........ .!.... .).)0......1.. .....11...1.. ......., ....... u ........... .....<1 .... uiT(i iiETriniimuijer ....... iiCKopKBihaiiaTLa .. ....-. . ....^ u ^^......... ..... i .[.´1)... ......>. ....... ..... Ing, Mihovil Pećina (Skopije): POŠUMLJAVANJE GOLET! JUŽNE SRBIJE.^ Vardarska Banovina prostire se na površini od 38.879 knr´ sa 1, (>5..348 stanovmika. Prema opisu šuma za Južnu Srbiju po g. dn Petroviću oko 50% ove površine otpada na šuinsko tlo. Kako se iz ovo8:a vidi šumska privreda igra i igraće i u buduće u tijesnoj vezi sa stočarstvom skoro glavnu ulogu u privrednom životu Vardarske banovine. =´ Predavanje, održano na glavnom godišnjem zboru Jugoslovenskog šumarskog udruženja, na dne 12. oktobra 1931. u Skoplju. 575 |
ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Zadatak je Banske Uprave, da zatečene šume i šikare uzdrži i podigne, čuvajući ih oa neracionalne sječe i paše, a goljeti osposobi vještačkim pošumljavanjem za šumfeku proizvodnju. Prvi dio zadatka vrši se stavljanjem pod zabranu šikara i šumaraka^pd sječa i paše na vrijeme od 10 godina. Pripominjem, da ima mnog:o slučajeva, gdje ovo sama sela vrše dragovoljno. Gdje se ukaže za potrebno, vrsi to upravna vlast prvoga stepena. Od strane Banske Usprave izdani su propisi za sječu i promet drva. Odredbama, koje su prilagođene ovdašnjim prilikama, sprečava se prekomjerna sječa, a uslijed pojačanog broja osoblja osnivanjem Banske Uprave, omogućena je kontrola nad sječom u šumama sviju kategorija vlasništva, izuzev državmh šuma, koje za tu svrhu imaju svoje osoblje. Drugi dio zadataka vrši se vještačkim pošumljavanjem. Dok je prvi dio skopčan sa malo žrtava, obzirom na veliku "povrsTnTTTlrîari broT^čanstva, dotle vještačko pošumljavanje iziskuje mnogo materijalnih žrtava. Površina goleti na teritoriji Vardarske Banovine iznosi oko 300.000 hektara. Rad na ovoj površini potreban je iz ekonomskih, socijalnih, higijenskih i opće kulturnih razloga. Izvedbu ovih radova sa nužnim predradnjama kanim prikazati u slijedećim redcima. Od presudnog značaja za svako uspješno pošumljavanje su klimatološki ii ..^^ Icški faktori. Ukratko ću da spomenem da je podneblje VardarsloT Banovine u tom pogîeSiTvrlo koiTipiikovano, uslijed susretala više klimatskih struja i to: Istočne (stepske) klime, egejsko-istočne klime (mediteranske), koja se dijeli na ustočni i zapadtii pojas. Uslijed djelovanja ove klime Vardarska Banovina ima tri puta manje vodenog taloga nego klima Južnog Jadrana, kao i toplije ljeto i hladniju zimu. Izuzev Kosova ima prosečno u Vardarskoj Banovini oko 450—500 mm vodenog taloga, kojii je vrlo loše podijeljen, jer u -mjesecima junu, julu i avgustu skoro izostaje, a maksimum oborina dolazi u mjesecu junu, julu i augustu, kad su stvarTio i najpotrebnije. Ove godine poljoprivredni tako i šumarski rad, jer je podioba oborina takova, da maksimum oborina dolazi u mjesecu junu julu i auugustu, kad su stvarno i najpotrebnije. Ove godine u Vardarskoj Banovini bilo je Oblasti bez i jednog mm oborina kroz ova tri mjeseca. Temperatura u sjeni dosizala je do 42*^ C. Uslijed ovakvih uslova otešćano je pošum- Ijavaiije specijalno na južniTn, jugo-istočnim i jugo-zapadnim ekspozicijama, uslijed jace Insolacîje i manje vlage, a tu nepogodu pojačavaju joŠ i ljetni topli vetrovi, koji duvaju s juga. Sa.dniice sa glatkom i svjetlom korom kao Jasen, koje dobro odoljevaju suši, stradaju dosta osjetljivo uslnedrinaoi-acije-preko dana i ižžarivanja zemljišta preko ^PJri- Puca >i Ijušti im se kora na južnoj strani. No srećom ove ozljede dosta brzo prerastaju i sadnice ne ugibaju. Geološke formacije na kojiima se razvio supstrat za pošumljavanje, u glavnom su eruptivnog i sedimentarnog porekla. Na ovom supstratu razvio se onaj sloj zemljine kore, kojii nas interesira, jer se ti njemu ukorjenjuju biljke. Objekti, na kojima je vršeno pošumljavanje jesu rastvorbe raznih sihkata, u manjoj mjeri krećnjak, a na nižim mjestima nalaze se jezerski sedimenti (pjeskuše i pjeskovite gline). Ova zemljišta su obično slabo rastresita i porozna, vodeni kapacitet je malen i uslijed toga su ta zemljišta dosta aridna. Zemljišta, na kojima je rađeno, imadu gornji sloj 30—4o cm. lako obradiv ali vrlo siromašan, dočim dublje dolazi scementirani pijesak do tvrdoće krede. Potonji sloj teško propušta korjen biljke. To se jasno očituje kod sadnica bagrema, koje imaju jaku i duboko puštaju žilu srčanlcu, ako zato imaju mogućnosti. Na ovom zemijištu ne može žila srčanica da prodire u dubinu, te se formira korjen tanjurastog obHka, a sadnica tjera male postrane izbojke, vršni jzbojak skoro izostaje pa se sadnica formira kao zakržljali grm. Dosadašnji positivni radovi počev od oslobođenja do godine 1929. vrlo su maleni i neznatni. Uslijed malog broja stručnog osoblja pri Direkciji Suma nije se imao 676 |
ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 63 <-- 63 --> PDF |
1.. brniuti 0 orgaiîizaciji ovih radova na terenu. Šefovi Šumsk´ili Uprava bili su ve ćinom članovi suda za OR-ranicavanje državnih šuma, pa su radove većinom provodili čuvari šuma bez dovoljne stručne spreme. Radi ovakvih priMka, sve što ^. rađeno na pošumljavanju, većinom je propalo. Banska Uprava pristupajući poslu oko pošumljavanja saslušala je sve šumarske stručnjake, koji su na tom poslu radili, te pregledom svih dosadašnjih radova, kori steć´ donekle stečena iskustva, odlučila se je za one elemente, koji mogu osigurati ux srednje povoljne prilike ipovoljan .uspjeh. Ti su elementi: 1 Dobra obradba tla; 2. Tehnika sadenja; 3. Jake i dobro razvijene sadnice; 4. Njega kultura okopavanjem, čišćenjem od korova tokom mjeseca maja i juna. Uvjet svakog uspješnog pošumljavanja jesu dobri„ rasadnici, koji -daju jake, zdrave i lijepo razvijene sadnice u količini, koja je potrebna za režijski rad i privatnu inicijativu, a najbolje uspjevaju na teritoriji ove banovine. Banska Uprava zatekla je . rasadnika sa površinom od I3,6l hektara. U ovim rasadnicima uzgajane su sadnice bagrema, gledičijc, duda, jasena, javora (acer negundo), bora i to pinus laricio, silvestris, peuce, îeukodermis i halepenziis, i nešto parkovskog drveća. Formiranjem banskih uprava osnivani su novi rasadnici sa površinom, koja će dati dovoljan broj jakih i zdravih sadnica. Od novih rasadnika najveći je onaj na zemljištu Higijenskog Zavoda u Skoplju sa površiinom od 10 hektara. Ovdje su provedene instalacije za natapanje pomoću električne pumpe. Sagrađen je trap, koji služi za trapljenje sadnica, stratifikaciju sjemena, smještaje alata, a ljeti služi za sklonište radnicima, koji su zaposleni u rasadniku. Jedna se polovica rasadnika navodnjava a druga polovica se uzgaja na suho- Ovaj rasadnik služi kao rezervoar za potrebe u sadnicama čitave banovine u koliko ostali sreski rasadnici nemogu potražnju podmiriti. Rasadnik je obrađen bez osnivanja gredica. Zemlja je duboko preorana i usitnjena, te je poljoprivrednom sijalicom zasijana čitava površina sa razmak_om redova od 30 cm sa gustoćom .)|, koja po prilici daje 40 dobro razvijenih isadnica po 1 m^. Prednost ovakve sjetve za bagrem li gledičiju sastoji se u tom, što posao pojeftinjuje, što ne umanjuje produktivnu površinu rasadnika i pojeftinjuje njegu i uzgoj sadnica. Površina, koja se navodnjava razdijeljena, je jarcima, kojima se vrši navodnjavanje u tabule veličine 3—40O0 m^. Sadnice, koje se uzgajaju na sulio, nalaze se na suvislom kompleksu, te se godišnje dva put okopavaju li čiste od korova. Svrha uzgoja sadnica na suho jeste, da se sadnica već u sjemeništu priuči na nedaće i oskudicu u vlagi. koje je na staništu čekaju. Najbolje razvijene sadnice sa suhih kultura dolaze na najteže terene. Slabo razvijene sadnice ne izdaju se već se rasaduju. da tokom godine formairaju dobru krošnju i dobar korjen. Školovane sadnice pokazale su odličan uspjeh kcd pošumljavanja. Uslijed toga kani Banska Uprava u buduće pošumijavati bar u vlastitoj režiji sa školovanim sadnicima. Svi rasadnici imaju jedan dio površine rezervisan za školovanje sadnica. U pojedinim mjestima banovine, gdje se bude vršilo pošumljavanje većega obima, osiiovaće se rasadišta za školovanje sadnica. Rasadnik u Skoplju daje oko 4,000.000 sadnica. Ostali rasadtiici obraduju se po zasadama nauke uzgoja šuma sa gredicama spuštenim ih uzdignutim prema tome, kako je za natapanje zgodnije. Ukupna površina sviju rasadnika iznosi 29 hektara, a produktivna površina 24,0 hektara. Rasadnici su u sjedištu šumarskih referenata, a iinamo 21 rasadmik. Kapacitet ovih rasadnika za jesensku i proljetnu kampanju radu iznosi oko 7,5...0. raznih sadnica. Pri vađenju sadnica vrši se odmah izbor sadnica i dijele se .. sadnice sposobne za teren i sadnice: nesposobne za teren. Nesposobne sadnice ..? |
ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 64 <-- 64 --> PDF |
rasađuju se, pa se iduće .^odiîîe izdaju za radove na pošumljavanju. Sadnice u -rasadištu ne natapaju se, već se godišnje prema potrebi okopavaju jednom ili dva puta. Bianska Uprava izdala je posebna uputstva za uz^oj i njegu sadnica u a^asadnicima. kojih se imaju pridržavati šumarski referenti. Po ovim upustvima produciramo manje sadnica po m-, nego li je to prije bilo, ali zato dobivamo daleko jace, zdravije i razvdjcnije sadnice, koje su sposobnije da kud i kamo bolje izdrže probu, koju na njih stavljaju klimatski i pedološki uslovi. Na 1 m" dobiva se do 40 sadnica lišćara a 124} četinjara. ´["roškovi obrade i uzgoja iznašaju po m- oko 2.— din. Sjeme za rasadnikq nabavljeno je od tvrtke ^-´Fruktus^v iz Ljubljane, a djelomično sabrano je na ipodručju banovine. Čitava količina sjemena za rasadnike u 1932. god. biće prikupljena u vlastitoj režiji sa teritorija ove banovine. Kako sam napomenuo zatečenih radova na pošumljavanju bilo je dosta, ali uspjeha vrlo malo. Sadnja biljka vršena je u početku sadnjom u jame, docnije od godiiie 1Ç>27. u šančeve. Metodu sadnje u šančcve u ovim krajevima primijenio je pok. Aleksanda r Š a d s k i. Ovi šančevi nisu odgovorili zahtjevu, koji je na njih stavljen, bilo iz nerazumijevanja on´h, koji su ih pnmijenjivaU, bilo što nisu mogli dobro iskoristiti mikrorelijef tla. Na žalost manjka nam i pismeni rad ovog vrednog stručnjaka, pa nam nije jasno, šta je on stvarno htio polučiti sa oviim šančcvima. Po mome mišljenju mane sadnje u šanČeve na području ove banovine jesu slijedeće: 1. Što aie mogu iskoristiti relijeî tla, ako se kopaju po izohipsama Ako se iie kopaju po izohipsama koristeći reMjef tla dobivaju stanoviti pad, te voda u njima ottče u smjeru pada, pa sadnice na nižem dijelu imaju previše a îui višem dijelu premalo vode (vlage). Kod iole jačeg pada djeluje voda erozivno i nastaje zamuljivanje: 2. Što se gubi korisna vis´ina sloja zemlje najhranivijeg i najsposobnijeg za razvoj korjena, jer su Šančevi duboki 40—50 cm a na dnu se kopa jama, gdje dolazi korjen sadnice u zdravicu nepodesnu za dobro ukorjenjenje; 3. Što korov sa šančeva preraste sadnice, koje ostaju kao u tunelu bez dovoljnog pristupa svjetla i zraka pa su sklerotične, a kad sunce korov sprži izlažu se sadnice naglo nepriučene insolacili, pa uslijed toga stradaju. . tomu izložene su sadnice u šančevima napadu raznih parazita, koji živu na korovu, a u prvom redu vašima. Oni režiseri radova oko pošumljavanja, koji su shvatih šančeve kao obradu zemljišta, a ne kao zaklon od insolacije, pa su iskopanu zemlju povraćali u šančeve i onda sadili u jame iskopane u nasutim šančevima, isiiali su uspjeha. Ovako je radio g. ing. Mihajlo Marković u Gradckom i g. ing. Đ. Vujačić u Štipu, pa su imai*i dobre uspjehe. Znači da dobra obradba više vrijedi nego ostale prednosti, koje su se pripisivale sadnji u šančevima. Banska Uprava kod svojih radova napustila je uobičajile šančeve, ipak) je uvela sadnju u jame smatrajući, da su jame isprekidani šančevi i niima se dadu potpuno iskoristiti bolji dijelovi terena. Veličitui jama ovisila je 0 pedološkom kvalitetu pošumljavanog zemljišta i ekspoziciji, a kretale su se od 60 cm dubine i 70 cm širine pa na manje do 3i)´/35 cm. Što je zemljište aridnije i kod južnih jugo-istočnih i jugo-zapadnih ekspozicija kopale su se jame najjačih dimenzija. Jame su pripravljene na shjedcći način: gornji humozni sloi bačen je na jednu, a zdravica na drugu stranu. U jamu je pri sadnji vraćeno zdravice do 25. cm visine. na tu zdravicu je došla sadnica vrhom korjena. Oko korjena stavljen \c humozni sloi zemlje a preostala zdravica došla je na vrh jame. Zdravica je vraćena u jamu zato. du sadnica nade n prvo vrijeme prikladan razrahljen materijal, -da bi se mogla povoljno ukorjeniti i pripraviti da izdrži borbu za opstanak. U protivnom, kako sam već napred spomenuo, ne može sadnica n početku da i>robiia srčanicom scemcutirani sloi. pak pogiba ili, ako ustraje, dobn´u nežeijcm oblik. 578 |
ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Po ] hektaru sadilo se 2.500 sadnica iia boljim terenima, a na lošim 1.2fKi sudnica. Kod potouKh je bila jača obradba zemljišta i jače sadnice, da bi se iispieh što bolje osigurao, Svedeno na novčani efekat jednaki sn troškovi po liektaru uspjelih kultura, gdjo je sađeno na 2 metra razmaka i onde, gdje je sadeno na 3 metra razmaka. Troškovi po sadnici kretali su se od 0;^1 din. do 3.— dinara. Najmanji su troškovi bili u području šumskih uprava Vranje i Lcskovac na području predratne Srbije, jrdjc su prilike za rad daleko povollnije. Banska Uprava radila je na 61 objektu sa ukupnom površinom od 258 hektara a posađeno je 625.(2186 sadnica sa ukupnim troškom od 8a4.000.— dinara iK .....™ dinara .po hektaru. Najviše je zasađeno bagrema oko 50%, zatim amerikanskog i crnog jasena, crnog bora, gledičije, belok^ duda, javora (acer nei-undo), alepskosr bora, ..~ like, pitomog kestena i oraha. Kulture su uspjele od 50´—100^% a najbolje bagrem te crni i amerikanski Jasen, pak glediičija i bijeli dud, zatim crni bor, javor, a najslabije alepski bon Ogledna polja na pošumljenim površinama pokazala su, da je bagrem i amerikanski jasen imao prosječan uspjeh sa m% a ostale vrste sadnica manje, alepski bor najslabiji uspjeh. Razlog neuspjehu ležao je u tom, što nije bilo dovoljno iskustva u rukovanju alepskim borom. Tokom pregleda kultura opazilo se je, da su uspjeli oni primerci, koji su kao jednogodišnje sadnice zasađene, a imale su postrane izbojke. U većem broju uspjeli su oni primjerci, koji su imali manji transport, naime, koji su zasađeni na objektima u blizini rasadnika. Ostale sadnice alepskog bora dvogodišnje, pikirane i nepiikirane nisu pokazale uspjeha. Može se zaključiti, da se alepskim borom može pošumljavati samo kao jednogodišnjim neplkiranim sadnicama, koje su u rasadniku na rijetko uzgojene pa ionaju postrane izbojko. Ne podnosi daleki transport, vrlo je osjetljiv na vađenje i prenos. Za ova naša opažanja našli smo potvrdu kod profesora F1 a h a u 11 a, pa će se na temelju gornjeg zapažanja provesti pošumljavanje sa alepskim borom u jesenskoj kampanji rada, i to specijalno u donjem Povardarju. gdje imade´ uslova za uspjeh. Na svakoj pošumljenoj površini osnovana su ogledna polja do veličine od 0.5 hektara, koja su nam služila za oglede, u pogledu izbora, vrsti, starosti, njege I uzgoja sadnica. Na rezultate nakon registracije oglednih polja´ u pogledu izbora vrsti sadnica, načina uzgoja i njege kultura, osvrnuti ču se posebno u kojem od narednih brojeva Šumarskog lista. Nakon provedenih pošumljavanja ograđene su zašumljene površine bodljikavom žicom za zaštitu protiv ošteta stoke i ljudi. Ograde izvađala je Banska Uprava u vlastitoj režiji a negdje i opštine, kojim/a su pošumljeni objekti predani na čuvanje. Kulture se njeguju kroz dvije godine time, što su na teškim terenima prasene (okopavane) i čišćene od korova dva puta i to prvi puta u prvoj polovici maja, a drugi puta početkom juna, a na lakšim terenima po jedan put i to koncem mjeseca maja. Prašenje lima svrhu, da se razruše sitni kapilari, koji se obrazuju poslije kiše na skorenoj površini zemlje. Kako je poznato, ovi kapilari čim su finiji, to jače sišu vlagu iz zemlje, koja je preko potrebna sadnici. Okopavanjem sačuva se vlaga u zemlji, koju sadnica postepeno koristi i održava se u vrijeme, kada nema oborina. Ogledi su pokazali veliku razliku između prašenih i neprašenih sadnica. Prašene su sadnice jače, krepče, i zdravije, te se veći postotak i održao nego neprašenih, premda su imale ostale uvjete potpuno iste. Čišćenje od korova vrši se tamo, gdje isti bujno uspjeva, a čišćenje je potrebno radi toga, što korov preraste, zasjenjujc i uguši sadnicu, oduzima joj hranu i vlagu, a u mjesecu julu sunce osuši korov pa sadnica bude naglo izložena jakoj insolaciii 579 |