DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 63 <-- 63 --> PDF |
1.. brniuti 0 orgaiîizaciji ovih radova na terenu. Šefovi Šumsk´ili Uprava bili su ve ćinom članovi suda za OR-ranicavanje državnih šuma, pa su radove većinom provodili čuvari šuma bez dovoljne stručne spreme. Radi ovakvih priMka, sve što ^. rađeno na pošumljavanju, većinom je propalo. Banska Uprava pristupajući poslu oko pošumljavanja saslušala je sve šumarske stručnjake, koji su na tom poslu radili, te pregledom svih dosadašnjih radova, kori steć´ donekle stečena iskustva, odlučila se je za one elemente, koji mogu osigurati ux srednje povoljne prilike ipovoljan .uspjeh. Ti su elementi: 1 Dobra obradba tla; 2. Tehnika sadenja; 3. Jake i dobro razvijene sadnice; 4. Njega kultura okopavanjem, čišćenjem od korova tokom mjeseca maja i juna. Uvjet svakog uspješnog pošumljavanja jesu dobri„ rasadnici, koji -daju jake, zdrave i lijepo razvijene sadnice u količini, koja je potrebna za režijski rad i privatnu inicijativu, a najbolje uspjevaju na teritoriji ove banovine. Banska Uprava zatekla je . rasadnika sa površinom od I3,6l hektara. U ovim rasadnicima uzgajane su sadnice bagrema, gledičijc, duda, jasena, javora (acer negundo), bora i to pinus laricio, silvestris, peuce, îeukodermis i halepenziis, i nešto parkovskog drveća. Formiranjem banskih uprava osnivani su novi rasadnici sa površinom, koja će dati dovoljan broj jakih i zdravih sadnica. Od novih rasadnika najveći je onaj na zemljištu Higijenskog Zavoda u Skoplju sa površiinom od 10 hektara. Ovdje su provedene instalacije za natapanje pomoću električne pumpe. Sagrađen je trap, koji služi za trapljenje sadnica, stratifikaciju sjemena, smještaje alata, a ljeti služi za sklonište radnicima, koji su zaposleni u rasadniku. Jedna se polovica rasadnika navodnjava a druga polovica se uzgaja na suho- Ovaj rasadnik služi kao rezervoar za potrebe u sadnicama čitave banovine u koliko ostali sreski rasadnici nemogu potražnju podmiriti. Rasadnik je obrađen bez osnivanja gredica. Zemlja je duboko preorana i usitnjena, te je poljoprivrednom sijalicom zasijana čitava površina sa razmak_om redova od 30 cm sa gustoćom .)|, koja po prilici daje 40 dobro razvijenih isadnica po 1 m^. Prednost ovakve sjetve za bagrem li gledičiju sastoji se u tom, što posao pojeftinjuje, što ne umanjuje produktivnu površinu rasadnika i pojeftinjuje njegu i uzgoj sadnica. Površina, koja se navodnjava razdijeljena, je jarcima, kojima se vrši navodnjavanje u tabule veličine 3—40O0 m^. Sadnice, koje se uzgajaju na sulio, nalaze se na suvislom kompleksu, te se godišnje dva put okopavaju li čiste od korova. Svrha uzgoja sadnica na suho jeste, da se sadnica već u sjemeništu priuči na nedaće i oskudicu u vlagi. koje je na staništu čekaju. Najbolje razvijene sadnice sa suhih kultura dolaze na najteže terene. Slabo razvijene sadnice ne izdaju se već se rasaduju. da tokom godine formairaju dobru krošnju i dobar korjen. Školovane sadnice pokazale su odličan uspjeh kcd pošumljavanja. Uslijed toga kani Banska Uprava u buduće pošumijavati bar u vlastitoj režiji sa školovanim sadnicima. Svi rasadnici imaju jedan dio površine rezervisan za školovanje sadnica. U pojedinim mjestima banovine, gdje se bude vršilo pošumljavanje većega obima, osiiovaće se rasadišta za školovanje sadnica. Rasadnik u Skoplju daje oko 4,000.000 sadnica. Ostali rasadtiici obraduju se po zasadama nauke uzgoja šuma sa gredicama spuštenim ih uzdignutim prema tome, kako je za natapanje zgodnije. Ukupna površina sviju rasadnika iznosi 29 hektara, a produktivna površina 24,0 hektara. Rasadnici su u sjedištu šumarskih referenata, a iinamo 21 rasadmik. Kapacitet ovih rasadnika za jesensku i proljetnu kampanju radu iznosi oko 7,5...0. raznih sadnica. Pri vađenju sadnica vrši se odmah izbor sadnica i dijele se .. sadnice sposobne za teren i sadnice: nesposobne za teren. Nesposobne sadnice ..? |