DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 64 <-- 64 --> PDF |
rasađuju se, pa se iduće .^odiîîe izdaju za radove na pošumljavanju. Sadnice u -rasadištu ne natapaju se, već se godišnje prema potrebi okopavaju jednom ili dva puta. Bianska Uprava izdala je posebna uputstva za uz^oj i njegu sadnica u a^asadnicima. kojih se imaju pridržavati šumarski referenti. Po ovim upustvima produciramo manje sadnica po m-, nego li je to prije bilo, ali zato dobivamo daleko jace, zdravije i razvdjcnije sadnice, koje su sposobnije da kud i kamo bolje izdrže probu, koju na njih stavljaju klimatski i pedološki uslovi. Na 1 m" dobiva se do 40 sadnica lišćara a 124} četinjara. ´["roškovi obrade i uzgoja iznašaju po m- oko 2.— din. Sjeme za rasadnikq nabavljeno je od tvrtke ^-´Fruktus^v iz Ljubljane, a djelomično sabrano je na ipodručju banovine. Čitava količina sjemena za rasadnike u 1932. god. biće prikupljena u vlastitoj režiji sa teritorija ove banovine. Kako sam napomenuo zatečenih radova na pošumljavanju bilo je dosta, ali uspjeha vrlo malo. Sadnja biljka vršena je u početku sadnjom u jame, docnije od godiiie 1Ç>27. u šančeve. Metodu sadnje u šančcve u ovim krajevima primijenio je pok. Aleksanda r Š a d s k i. Ovi šančevi nisu odgovorili zahtjevu, koji je na njih stavljen, bilo iz nerazumijevanja on´h, koji su ih pnmijenjivaU, bilo što nisu mogli dobro iskoristiti mikrorelijef tla. Na žalost manjka nam i pismeni rad ovog vrednog stručnjaka, pa nam nije jasno, šta je on stvarno htio polučiti sa oviim šančcvima. Po mome mišljenju mane sadnje u šanČeve na području ove banovine jesu slijedeće: 1. Što aie mogu iskoristiti relijeî tla, ako se kopaju po izohipsama Ako se iie kopaju po izohipsama koristeći reMjef tla dobivaju stanoviti pad, te voda u njima ottče u smjeru pada, pa sadnice na nižem dijelu imaju previše a îui višem dijelu premalo vode (vlage). Kod iole jačeg pada djeluje voda erozivno i nastaje zamuljivanje: 2. Što se gubi korisna vis´ina sloja zemlje najhranivijeg i najsposobnijeg za razvoj korjena, jer su Šančevi duboki 40—50 cm a na dnu se kopa jama, gdje dolazi korjen sadnice u zdravicu nepodesnu za dobro ukorjenjenje; 3. Što korov sa šančeva preraste sadnice, koje ostaju kao u tunelu bez dovoljnog pristupa svjetla i zraka pa su sklerotične, a kad sunce korov sprži izlažu se sadnice naglo nepriučene insolacili, pa uslijed toga stradaju. . tomu izložene su sadnice u šančevima napadu raznih parazita, koji živu na korovu, a u prvom redu vašima. Oni režiseri radova oko pošumljavanja, koji su shvatih šančeve kao obradu zemljišta, a ne kao zaklon od insolacije, pa su iskopanu zemlju povraćali u šančeve i onda sadili u jame iskopane u nasutim šančevima, isiiali su uspjeha. Ovako je radio g. ing. Mihajlo Marković u Gradckom i g. ing. Đ. Vujačić u Štipu, pa su imai*i dobre uspjehe. Znači da dobra obradba više vrijedi nego ostale prednosti, koje su se pripisivale sadnji u šančevima. Banska Uprava kod svojih radova napustila je uobičajile šančeve, ipak) je uvela sadnju u jame smatrajući, da su jame isprekidani šančevi i niima se dadu potpuno iskoristiti bolji dijelovi terena. Veličitui jama ovisila je 0 pedološkom kvalitetu pošumljavanog zemljišta i ekspoziciji, a kretale su se od 60 cm dubine i 70 cm širine pa na manje do 3i)´/35 cm. Što je zemljište aridnije i kod južnih jugo-istočnih i jugo-zapadnih ekspozicija kopale su se jame najjačih dimenzija. Jame su pripravljene na shjedcći način: gornji humozni sloi bačen je na jednu, a zdravica na drugu stranu. U jamu je pri sadnji vraćeno zdravice do 25. cm visine. na tu zdravicu je došla sadnica vrhom korjena. Oko korjena stavljen \c humozni sloi zemlje a preostala zdravica došla je na vrh jame. Zdravica je vraćena u jamu zato. du sadnica nade n prvo vrijeme prikladan razrahljen materijal, -da bi se mogla povoljno ukorjeniti i pripraviti da izdrži borbu za opstanak. U protivnom, kako sam već napred spomenuo, ne može sadnica n početku da i>robiia srčanicom scemcutirani sloi. pak pogiba ili, ako ustraje, dobn´u nežeijcm oblik. 578 |