DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Po ] hektaru sadilo se 2.500 sadnica iia boljim terenima, a na lošim 1.2fKi sudnica. Kod potouKh je bila jača obradba zemljišta i jače sadnice, da bi se iispieh što bolje osigurao, Svedeno na novčani efekat jednaki sn troškovi po liektaru uspjelih kultura, gdjo je sađeno na 2 metra razmaka i onde, gdje je sadeno na 3 metra razmaka. Troškovi po sadnici kretali su se od 0;^1 din. do 3.— dinara. Najmanji su troškovi bili u području šumskih uprava Vranje i Lcskovac na području predratne Srbije, jrdjc su prilike za rad daleko povollnije. Banska Uprava radila je na 61 objektu sa ukupnom površinom od 258 hektara a posađeno je 625.(2186 sadnica sa ukupnim troškom od 8a4.000.— dinara iK .....™ dinara .po hektaru. Najviše je zasađeno bagrema oko 50%, zatim amerikanskog i crnog jasena, crnog bora, gledičije, belok^ duda, javora (acer nei-undo), alepskosr bora, ..~ like, pitomog kestena i oraha. Kulture su uspjele od 50´—100^% a najbolje bagrem te crni i amerikanski Jasen, pak glediičija i bijeli dud, zatim crni bor, javor, a najslabije alepski bon Ogledna polja na pošumljenim površinama pokazala su, da je bagrem i amerikanski jasen imao prosječan uspjeh sa m% a ostale vrste sadnica manje, alepski bor najslabiji uspjeh. Razlog neuspjehu ležao je u tom, što nije bilo dovoljno iskustva u rukovanju alepskim borom. Tokom pregleda kultura opazilo se je, da su uspjeli oni primerci, koji su kao jednogodišnje sadnice zasađene, a imale su postrane izbojke. U većem broju uspjeli su oni primjerci, koji su imali manji transport, naime, koji su zasađeni na objektima u blizini rasadnika. Ostale sadnice alepskog bora dvogodišnje, pikirane i nepiikirane nisu pokazale uspjeha. Može se zaključiti, da se alepskim borom može pošumljavati samo kao jednogodišnjim neplkiranim sadnicama, koje su u rasadniku na rijetko uzgojene pa ionaju postrane izbojko. Ne podnosi daleki transport, vrlo je osjetljiv na vađenje i prenos. Za ova naša opažanja našli smo potvrdu kod profesora F1 a h a u 11 a, pa će se na temelju gornjeg zapažanja provesti pošumljavanje sa alepskim borom u jesenskoj kampanji rada, i to specijalno u donjem Povardarju. gdje imade´ uslova za uspjeh. Na svakoj pošumljenoj površini osnovana su ogledna polja do veličine od 0.5 hektara, koja su nam služila za oglede, u pogledu izbora, vrsti, starosti, njege I uzgoja sadnica. Na rezultate nakon registracije oglednih polja´ u pogledu izbora vrsti sadnica, načina uzgoja i njege kultura, osvrnuti ču se posebno u kojem od narednih brojeva Šumarskog lista. Nakon provedenih pošumljavanja ograđene su zašumljene površine bodljikavom žicom za zaštitu protiv ošteta stoke i ljudi. Ograde izvađala je Banska Uprava u vlastitoj režiji a negdje i opštine, kojim/a su pošumljeni objekti predani na čuvanje. Kulture se njeguju kroz dvije godine time, što su na teškim terenima prasene (okopavane) i čišćene od korova dva puta i to prvi puta u prvoj polovici maja, a drugi puta početkom juna, a na lakšim terenima po jedan put i to koncem mjeseca maja. Prašenje lima svrhu, da se razruše sitni kapilari, koji se obrazuju poslije kiše na skorenoj površini zemlje. Kako je poznato, ovi kapilari čim su finiji, to jače sišu vlagu iz zemlje, koja je preko potrebna sadnici. Okopavanjem sačuva se vlaga u zemlji, koju sadnica postepeno koristi i održava se u vrijeme, kada nema oborina. Ogledi su pokazali veliku razliku između prašenih i neprašenih sadnica. Prašene su sadnice jače, krepče, i zdravije, te se veći postotak i održao nego neprašenih, premda su imale ostale uvjete potpuno iste. Čišćenje od korova vrši se tamo, gdje isti bujno uspjeva, a čišćenje je potrebno radi toga, što korov preraste, zasjenjujc i uguši sadnicu, oduzima joj hranu i vlagu, a u mjesecu julu sunce osuši korov pa sadnica bude naglo izložena jakoj insolaciii 579 |