DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 21 <-- 21 --> PDF |
ERIK THORELL (STOCKHOLM): METODA I VAŽNIJI REZULTATI STATISTIČKE PROCJENE ŠUMA U ŠVEDSKOJ.* (L´ESTIMATION STATISTIQUE DES FORETS EN SUEDE, SA MÉTHODE ET QUELQUES DE SES RÉSULTATS.) Zadnjih je godina provedeno važno istraživanje u jednom od najvrednijih područja šuma sjeverne Evrope. Šume Švedske generalno su inventarisane. Kod toga su dobiveni podaci kako o rasprostiranju i bonitetu šumskih tla tako i o konstituciji drvnih zaliha, te o prirastu. Taj interesantan rad završen je sada za čitavu zemlju. Švedska zna, koliko, u kakovom stanju i opsegu se nalazi najvažnije njeno bogatstvo — njene šume. Za švedske šume počeli su se zadnjih godina živo interesovati i stručnjaci izvan granica zemlje. Želja mi je stoga, da ovdje u kratkom prikazu iznesem rad velikog inventarisanja švedskih šuma. Slično inventarisanje poduzimlje se sada i u Norveškoj. Finska je takav rad za svoje šume već završila. Osim toga i Udružene Američke Države rade na tome, da za sebe provedu takovo inventarisanje otprilike po istim metodama, po kojima je to provedeno u Švedskoj. U Švedskoj su se bavili već odavna stručnjaci pitanjem, koliko šuma posjeduje zemlja i kolike su drvne zalihe i prirasti. Kako su međutim dosada manjkali temelji za odgovor na to pitanje, dobivali su pojedinci veoma različne rezultate. U godini 1907. predlaže jedan švedski šumar, da se za inventarisanje velikih švedskih šumskih kompleksa upotrijebi stara švedska metoda primjernih pruga ili tako zvanih linija , koja metoda daje uz malene troškove dosta dobre rezultate. Metoda je raspravljena u detalje, a i matematski diskutovana. Švedska je razdijeljena s obzirom na opću upravu u 25 upravnih jedinica t. zv. lena. Godine 1911. iskušana je metoda linija pokusnim taksiranjem jedne ovakove čitave lene u srednjoj Švedskoj (Värmland). Metoda se pri tome pokazala obzirom na zahtjeve tačnosti posve primjerenom. Ona je naime takova, da se rezultati mogu podvrći kalkulacijama po računu vjerojatnosti i tako ispitati s obzirom na tačnost. Zapravo je to prvi put, kako su kod većih inventarisanja primijenjene kalkulacije po računu vjerojatnosti. Poslije pokusnog taksiranja Värmlanda sastavljen je projekat za taksaciju čitave zemlje. Projekat nije mogao biti odmah izveden radi ratnih i poratnih godina, koje su nadošle. Godine 1923. započelo se generalnim inventarisanjem. Upotrijebljena je pri tome metoda od god. 1911., ali usavršena po zasebnim stručnjacima. Isprvice obavljala je sve radove zemaljske taksacije uprava državnih šuma (Domänstyreisen). Godine 1924. povjeren je sav taj golemi posao oko taksiranja šuma u državi kraljevim ukazom zasebno formiranoj komisiji. Komisija je direktno podvrgnuta ministarstvu poljoprivrede. Pred * Iz autorovog originala na njemačkom jeziku preveo je ovaj članak g. Dr. Nik. Neidhardt. Uredništvo. 645 |