DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 21 <-- 21 --> PDF |
ERIK THORELL (STOCKHOLM): METODA I VAŽNIJI REZULTATI STATISTIČKE PROCJENE ŠUMA U ŠVEDSKOJ.* (L´ESTIMATION STATISTIQUE DES FORETS EN SUEDE, SA MÉTHODE ET QUELQUES DE SES RÉSULTATS.) Zadnjih je godina provedeno važno istraživanje u jednom od najvrednijih područja šuma sjeverne Evrope. Šume Švedske generalno su inventarisane. Kod toga su dobiveni podaci kako o rasprostiranju i bonitetu šumskih tla tako i o konstituciji drvnih zaliha, te o prirastu. Taj interesantan rad završen je sada za čitavu zemlju. Švedska zna, koliko, u kakovom stanju i opsegu se nalazi najvažnije njeno bogatstvo — njene šume. Za švedske šume počeli su se zadnjih godina živo interesovati i stručnjaci izvan granica zemlje. Želja mi je stoga, da ovdje u kratkom prikazu iznesem rad velikog inventarisanja švedskih šuma. Slično inventarisanje poduzimlje se sada i u Norveškoj. Finska je takav rad za svoje šume već završila. Osim toga i Udružene Američke Države rade na tome, da za sebe provedu takovo inventarisanje otprilike po istim metodama, po kojima je to provedeno u Švedskoj. U Švedskoj su se bavili već odavna stručnjaci pitanjem, koliko šuma posjeduje zemlja i kolike su drvne zalihe i prirasti. Kako su međutim dosada manjkali temelji za odgovor na to pitanje, dobivali su pojedinci veoma različne rezultate. U godini 1907. predlaže jedan švedski šumar, da se za inventarisanje velikih švedskih šumskih kompleksa upotrijebi stara švedska metoda primjernih pruga ili tako zvanih linija , koja metoda daje uz malene troškove dosta dobre rezultate. Metoda je raspravljena u detalje, a i matematski diskutovana. Švedska je razdijeljena s obzirom na opću upravu u 25 upravnih jedinica t. zv. lena. Godine 1911. iskušana je metoda linija pokusnim taksiranjem jedne ovakove čitave lene u srednjoj Švedskoj (Värmland). Metoda se pri tome pokazala obzirom na zahtjeve tačnosti posve primjerenom. Ona je naime takova, da se rezultati mogu podvrći kalkulacijama po računu vjerojatnosti i tako ispitati s obzirom na tačnost. Zapravo je to prvi put, kako su kod većih inventarisanja primijenjene kalkulacije po računu vjerojatnosti. Poslije pokusnog taksiranja Värmlanda sastavljen je projekat za taksaciju čitave zemlje. Projekat nije mogao biti odmah izveden radi ratnih i poratnih godina, koje su nadošle. Godine 1923. započelo se generalnim inventarisanjem. Upotrijebljena je pri tome metoda od god. 1911., ali usavršena po zasebnim stručnjacima. Isprvice obavljala je sve radove zemaljske taksacije uprava državnih šuma (Domänstyreisen). Godine 1924. povjeren je sav taj golemi posao oko taksiranja šuma u državi kraljevim ukazom zasebno formiranoj komisiji. Komisija je direktno podvrgnuta ministarstvu poljoprivrede. Pred * Iz autorovog originala na njemačkom jeziku preveo je ovaj članak g. Dr. Nik. Neidhardt. Uredništvo. 645 |
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Slika 1. Prikaz mreže linija statističke procjene šuma cijele Švedske. Godine, kada je taksacija provadana n pojedinim dijelovima zemlje. Smjer linija i njihovo međusobno odstojanje. ~ 204) km == 10-0 km . ti-0 km 54) km 2-5 km 21) km . 1-0 km 646 |
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 23 <-- 23 --> PDF |
sjednik je komisije prof. H. H e s s c 1 m a n, predstojnik zavoda za šumarska istraživanja. Tajnik, a ujedno i jedan od članova komisije jeste šef ureda kr. drž. direkcije penzija Dr. phil. J. Ö s 11 i n d. Ostali članovi jesu prof. To r Jons o n, rektor visoke škole za šumarstvo u Stockholmu i W. E k m a n, direktor jednog velikog šumskog posjeda, pilana i tvornica celuloze. Nekoliko odlučnih, umnih i dalekovidnih muževa šumarstva, drvne industrije i industrije papira preuzelo je inicijativu. Postojala je bojazan, da se u švedskim šumama više siječe, nego što prirašćujc. Uništavanje šuma od insekata i šumskih požara u Švedskoj od neznatne je važnosti. Svrha je taksiranja bila, da se u prvom redu ustanovi, kolike količine drveta produciraju godišnje produktivna šumska tla Švedske. Želja je bila, da se gospodarenje u šumama na temelju poznatih brojaka produkcije i na temelju statistike siječa tako udesi, da budu količine siječa u harmoniji sa prirastom. Nadalje se željelo istražiti, šta sve treba poduzeti,^ da se poveća prirast. Šume su najvažniji izvori bogatstva u Švedskoj. Šumski produkti eksportuju se iz zemlje u vrijednosti od oko polovice vrijednosti čitavog izvoza. Odlučeno je, da se ustanove šumska bogatstva čitave države, dakle ne samo državnih šuma, već i svih ostalih opće-narodnih šuma, šuma dioničkih društava, te privatnih veleposjednika kao i maloposjednika. Šume su prema najnovijim podacima razdijeljene na razne vrsti vlasništva ovako: Državne šume 20T% Opće šume (općinske, crkvene i slično) . . 3´8% Šume dioničkih društava 27*0% Šume veleposjednika 3´4% Seljačke šume 457% Svega . . 100´0% Novčana sredstva, koja su za taksaciju cijele zemlje bila potrebna, odobravao je svake godine parlamenat. Članovi parlamenta pokazivali su svi, bez obzira političkih stranaka, veliko razumijevanje za izvođenje toga za nacijonalnu ekonomiju toliko važnog posla. Pučanstvo Švedske bilo je svuda također na stvari veoma interesovano. Sa napetošću očekivali su se rezultati za područja, koja su pojedine godine istražena. Čitava površina Švedske gotovo je dva puta veća od površine Jugoslavije, tako da 41 milijun ha čini čvrsto tlo, 4 milijuna ha čine jezera, dakle ukupno 45 milijuna hektara. Jasno je, da se na tako velikom području, kakovo je površina cijele švedske, ne može izmjeriti svako stablo ili zabilježiti svaka pojedina malenkost šumskoga tla. To bi bilo skopčano sa odviše dugim vremenomstajalo bi odviše novca. Stoga je upotrijebljena metoda reprezentativnih tzv. »Stichproba«. Postavljene su primjerne pruge u tolikom broju, da su prema matematičkoj kalkulaciji dovoljne, da dadu potpunu umanjenu sliku čitave države. Ove primjerne pruge bijahu široke deset metara i razmjerno veoma dugačke. Tekle su međusobno paralelno. Udaljenost, odnosno međusobni razmak tih paralelnih linija varirao je već prema tome, kolika je šumovitost pojedine lene. Svaka lena taksirana je za sebe. Linije su se protezale od državne granice do državne granice ili od obale mora do obale mora, odnosno od granice lene do granice lene. Međusobna udalje 647 |
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 24 <-- 24 --> PDF |
nost linija iskalkulisana je na temelju sigurnosti podataka, koji su dobiveni pokusnom taksacijom godine 1911. Iznosila je u sjevernoj Švedskoj između 10 do 20 km, u srednjoj i južnoj Švedskoj 1 do 5 km. U srednjem i južnom dijelu zemlje protezale su se linije od istoka prema zapadu, dok su na sjeveru zemlje tekle od jugo-zapada prema sjevero-istoku. Na taj su način linije prolazile u glavnom okomito na topografske glavne smjerove terena, t. j . okomito na gorske lance, rijeke i doline. Tako naime postoji najbolja i najveća vjerojatnost, da će linije obuhvatiti stvarno razne vrsti tla u njihovim ispravnim proporcijama i u omjeru, u kojemu se ta tla duž države stvarno rasprostiru. Primjerne pruge, t. j . linije, polagane su na terenu pomoću busole. Najprije su bile urisane na dobrim topografskim kartama. Po tim vojničkim kartama sa urisanim linijama bila je laka orijentacija u pojedinim tačkama na terenu. Karte su upotrijebljene u Spenovoj koničnoj projekciji sa ispravnim kutevima, većim dijelom u mjerilu 1 : 100.000. Meridijani su na kartama urisani kao pravci. Taksacione linije određivane su ponajprije na kartama. Izračunane su koordinate i smjerovi s obzirom na meredijane. Usuk papira proračunan je također i uzet u obzir. Linije su razdijeljene na dijelove, sekcije, od po 2 km. Svaka taksaciona linija dobila je redom svoj redni broj polazeći brojenjem od juga prema sjeveru. Sekcije na linijama numerisane su redom od zapada prema istoku (W prema O ili S W prema NO). Svi spomenuti obračuni, kao i dioba linija u sekcije na kartama, provađani su pod vodstvom predstojnika geodetskog odsjeka državnog instituta za kartiranje kod vojnog generalnog štaba Dr. phil. K. D. P. R o s é n - a. U dijelovima zemlje, u kojima zbog pridolaska željeznih rudača nije bilo moguće upotrebljavati na terenu busolne instrumente, upotrebljavani su sunčani kompasi. Svakom prilikom kontrolisao je taksator, koji je na terenu vodio taksacioni odsjek, da li položaj iskolčavane linije na terenu odgovara stvarno onome na karti. U slučaju otklona ispravljan je taj otklon pomicanjem na terenu u smjeru okomitom na busolni smjer. Veličine takovih otklona unašane su brojčano u formulare opisa sastojina, a i urisane su u karte. Tab. 1. Razne vrsti kulturnog tla u državi. krrr´ % od čitave površine Produktivno šumsko tlo 231.848 56*5% Oranice, vrtovi, gradilišta 51.837 12"6% Impedimenta : čretišna 58.704 14´3% kamenita 11.201 27% tereni iznad granice vegetacije crnogoričnih šuma 56.991 13*9% Svega: 410581 100´0% Po taksacionim linijama prolazili su taksacioni odsjeci državom, odnosno lenama. Svaki odsjek brojio je obično 10 do 12 ljudi i bio je predvođen nadšumarom. Odsjeci su po linijama istraživali teren, kojim su prolazili. Zbrojene linije, koje su prošli svi odsjeci, daju više od 1 i % puta dužinu zemaljskog ekvatora. Pri tome nisu uračunate dužine, koje su sa 648 |
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 25 <-- 25 --> PDF |
motornim čamcima prolažene između raznih otoka i otočića, ili dužine linija na prostranim poljoprivrednim tlima, gdje se putovalo autobusima. Katkada su za orijentaciju upotrebljavani i aeroplani. Posebni nosači prtljage transportovali su šatore, hranu i pribor za kuhinju. Živjelo se, osobito u šumama sjevera, kao životom u divljim krajevima. Dnevno je odsjek proradio 7 do 9 km pruge, pomakao se za toliko naprijed, te je udario nov logor ili se u naseljenim krajevima ukonačio po seljačkim kućama. Tab. 2. Šumska produktivna tla. Mogućnost produkcije. Zapravo šumska tla 95´8% Pašnjaci sa šumom 4*2% Šumska produktivna tla, ukupno: 100´0%: Od toga je potrebno isušiti 8*3% bez šume je 7*8% Prosječni godišnji prirast čitavog šumskog produktivnog tla po hektaru 3´2 m2. Srednji je obrast obraslog šumskog tla 0"67 (pun obrast ..). Odsjeci su na terenu radili tako, da je najprije prolazio jedan vođa sa busolom. Pomoću busole davao je smjer odsjeku u pravcu preko brda i dolina, preko kamena i čreta, rijeka i jezera. On je nosio sa sobom jedno uže 100 metara dugačko. Kako mu je davala busola smjer, tako je uže za sobom polagao na terenu. Iza vođe kompasa dolazila su dva mladića, koji su mjerili dužinu pruge 20 met. dugačkom horizontalno napetom čeličnom vrpcom. Daljnja dva čovjeka klupirala su sva stabla na pruzi, t. j . sva stabla, koja su se nalazila na prostoru 5 m lijevo i 5 m desno od užeta, odnosno od sredine primjerne pruge. Širinu pruge određivali su 5 m du gačkim letvama lijevo i desno od užeta. Klupirala su se sva stabla, ali sa izvjesnim ograničenjem u slabijim debljinskim razredima. Podatke klupiranja bilježio je jedan stručnjak u manual klupiranja. Taj je stručnjak ujedno predstojnik taksacionog odsjeka. Izvjestan, unaprijed određen procenat stabala svake vrsti drveta uzimao se za primjerna stabla. To je vršeno bez subjektivnog izbora t. j . tako, da je na pr. u sjevernoj Švedskoj bilo primjerno stablo: za debljmski razred 0— 4.9 cm svako 50-to stablo 5 9.9 „ n 50-to t 10-14.9 „ » 100-to „ 15-19 9 „ . 100„ 20-24.9 , „ 50V 25—29.9 „ -..- 30-34 9 „ n 20„ 35—39.9 „ . 10* 40 44 9 „ A 5n 45 cm i višc .) 5„ Primjerna stabla nisu samo klupirana po t. zv. »kluparima«, već su zasebno kasnije mjerena po jednom stručnjaku i njegovom pomoćniku. 649 |
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Ova dvojica kao zadnji prolaze prugom iza čitavog ostalog odsjeka. Vođa odsjeka označi im ceduljicom, pričvršćenom na stablu, da je stablo primjerno. Pomoću te visitkarte nalaze mjerači primjernih stabala ta stabla pa na njima ustanovljuju: visinu, oblik, prirast u debljinu i visinu, starost, eventualne štete na stablu. Podatke unose u zasebne blankete. Na bazi ovih izmjera ustanovljena je kasnije drvna masa primjernih stabala i njihov prirast. Tab. 3. Glavni tipovi sastojina produktivnih šumskih površina. Tla, za kojase ekonomski isplati provesti odvodnjivanje. Borove sastojine 20´5% Smrekove sastojine 17"8% Mješovite sastojine bora i smreke 21*9% Mješovite sastojine bora, smreke i listača 33"6% Sastojine listača 5´5% Vrištine 07% Šumsko produktivno tlo, ukupno 100*0% Od sveukupne površine č r e t i š t a moguće je isušiti 21 % eventualna mocućnost isušivanja 30´1% za isušivanje nije sposobno 42´5% Ukupno čretišta 100´0% Vođa odsjeka bilježio je u svoj manual i podatke o vrsti tla, preko kojega je pruga prolazila, tako: visoko gorje, poljoprivredno tlo, šuma, čretište, voda, goli kamen i t. d. Nadalje je pravio i bilješke o vrstama tla, tipovima sastojina i stanju šumskog gospodarenja u sastojinama, preko kojih se prolazilo. Preko širokih rijeka i jezera ustanovljivane su dužine ili indirektnom izmjerom ili tako, da su te dužine očitavane sa topografskih karata. Za vrijeme, dok je dio partije bio zaposlen ovakovirn radom, ostali nisu mirovali, već su gradili splav, pomoću koje je onda odsjek prešao rijeku, dotično jezero. Gdje su linije prolazile pokraj točaka, koje se na kartama dadu ustanoviti, kontrolisane su izmjerene dužine pomoću karte. Pri tome je upotrebljavano celuloidno mjerilo, koje je tako izrađeno, da se može uzeti u obzir usuk papira same karte. Eventualna odstupanja dužina na terenu od dužina na kartama bilježena su u zasebne stupce u blanketama opisa sastojina. Pri tome je odstupanje označavano predznakom plus, ako je dužina na karti bila veća od dužine na terenu, a u protivnom slučaju predznakom minus. Dužine se korigiraju samo onda, kada postoji potpuna sigurnost odstupanja od karte. Kako je rečeno, dva do tri nosača prtljage transportovala su logor od jednog mjesta na drugo. Oni su mogli prolaziti putcvima, čamcima i slično. Odsjek rada probijao se međutim po linijama kroz teren. Za vrijeme čitavog ljetnog rada na terenu kontrolisao je rad svih odsjeka zaseban kontrolni stručnjak. Ispitivao je rad svakog odsjeka, da li je dovoljno tačan i ispravan. Poput grabežljivca doleti kontrolni stručnjak najednoč do kojeg odsjeka, koji ne sluti zlo. Kontrola se izradi tako, da se pod vodstvom kontrolnog organa ponovno izmjeri dio linije, koji je 650 |
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 27 <-- 27 --> PDF |
odsjek upravo prošao. Upoređivanjcm rezultata dobiva se slika tačnosti rada. Svake godine taksirane su ovako tri do četiri lene. Radilo je 8 do 10 odsjeka. Odsjeci su prevalili kroz svako ljeto dužinu linija od preko 7.400 km. Tab. 4. Broj stabala sa najmanje 10 cm dotično 20 cm prsnog promjera. Debljinski razredi sa korom Broj u milij. komada bor smreka Od to g a breza ostale vrsti suma 10—45 cm 10.318 36.0% 43.8% 16.2% -1.0% 100.0% 20—45 cm 2.134 50,0% 39.0% 7 -5 % 3.5% 100.0% Broj po hektaru: Debljinski razred sa korom Pravo šum. tlo Pašnjaci sa šnmom Ukupno šum. produk tlo Impedimenta bez visokog gorja 10—45 .. 20 — 45 „ 434 1)1 195 40 - 424 89 09 7 Jedan put nedeljno slao je voda odsjeka sav sakupljeni materijal centralnom uredu državne taksacije u Stockholm. Tu su podaci najprije kontrolisani. Kada su u jesen terenski radovi završeni, započeo je intenzivan rad u uredu oko obrađivanja i sređivanja podataka. Materijal je bio vrlo opsežan, goleme količine brojaka. »Kontrola« je bila prva i zadnja riječ kod državne taksacije i tog velikog rada. Kod obrađivanja materijala bilo je stalno i preko ljeta uposleno oko 20 osoba, što muških što ženskih. Naravno i najmoderniji uredski strojevi su upotrijebljeni. Na taj način napredovao je brzo ne samo terenski rad, već i računsko razrađivanje materijala. Za vrijeme od 31 mjeseca radilo je na terenu 8 do 10 odsjeka god. 1923. do 1929. Preko 52.000 km prošli i procjenili su odsjeci. Preko 180.000 primjernih stabala je izmjereno. Terenske izmjere završene su u god. 1929. Te je naime godine provedena ponovna taksacija Värmlanda, gdje je 20 godina prije toga prvi puta provedeno pokusno taksiranje metodom linija. Sve lene Švedske obuhvataju zajedno površinu od 41 milijuna hektara. Sva je ta površina dakle procijenjena jedinstvenom metodom, koja je proizašla iz pokusa 1911. godine. Fab. 5. Broj crnogoričnih stabala preko 10 cm prsnog promjera i procentualna raspodjela na debljinske razrede. Broj Vrst Prsni p r o m j e r sa kor o . u cm u Suma drva milij. 10—14.9 15-19.9 -´0 -24.9 25-29.9 30-34.9 35—39.9.40-41.9* 45 - Bor 3729 44.4% 27.0% 15.8V» 8.0% 3-2% 1-1% 0.3% 0-2" „ loov« Smreka 4532 64.7% 26.9% 11.8% 4.4% 1.4% 0.5% 0.2% 0.1" ° 100% 651 |
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Po završetku terenskih radova u pojedinim lenama sve su brže i brže obračunavani svi rezultati. Za svaku pojedinu godinu rada sakupljeni su rezultati u raporte. Tako je posljednji, četvrti raport predan kralju godine 1929, samo tri mjeseca iza kako je završen rad na terenu. Iz tih iscrpivih prikaza iznosim ovdje u tabelama samo ono, što se može smatrati najvažnijim. Rezultati taksacije izračunani su prvotno za svaku pojedinu lenu zasebno. Kako međutim razdioba podataka po tim švedskim upravnim područjima neće po svoj prilici toliko interesovati JugoslovenskH stručnu javnost, iznosim ovdje u tabelama najvažnije rezultate sabrane za područje cijele Švedske. Tab. 6. Drvne zalihe bez kore u debljinskim razredima(za listače samo 5—45 cm) i 10—45 cm. 0—45 cm Ukupna drvna zaliha: Debl|inski razred sa korom Zaliha bez kore u milij. kub. met. Bor Od toga uSmreka procentima Breza Ostale vrsti Suma 0—45 cm 1.417,5 40,6 41,6 13,5 4,3 100.0 10-4 5 „ 1.236,3 42,7 41,7 11.5 4,1 100.0 Drvna zaliha po hektaru: m3 bez kore Debljinski razred sa Sum. produkImpedimenta Šumsko tlo u Pašnjaci tivno tlo (bez visokog korom užem smislu sa šumom ukupno gorja 0—45 cm 60,6 26. 59,1 6,1 10-45 , 53,1 23,3 51,8 4,4 Šumsko produktivno tlo zauzimlje u Švedskoj 23 milijuna ha. Upoređeno sa sveukupnom površinom kraljevine Jugoslavije, iznosilo bi to oko 92% od te površine, a gotovo dvostruko više nego što iznosi površina cijele Orčke. Pod šumskim produktivnim tlom razumijeva se kako uže šumsko tlo tako i pašnjaci, koji su pod šumom. Tlo iznad granice vegetacije ne uračunava se, kao niti tlo, koje je doduše pod šumom, ali tako slabo produktivno, da nije u stanju ni uz najracionalnije gospodarenje dati više od jednog kubnog metra prirasta godišnje. Šumsko produktivno tlo zauzimlje 56´5% sveukupne površine Švedske. Oranice, gradilišta i vrtovi zauzimlju 12*6% površine; čretišta 14´3%; tlo iznad granice crnogoričnih šuma 13´9%; ostala kamenita tla i impedimenti 27%. Zapravo od šumskog tla 96% sačinjavaju šume, a 4% pašnjaci (na kojima ima šume, ali je paša glavni proizvod). Osim toga producira 8% od čitave šumske produktivne površine doduše jedan m3 po ha u godini, ali je od potrebe, da se na tim površinama provedu melioracije odvodnjivanjem, kako bi se dobio pun kapacitet produkcije. Konačno je od čitave šumske produktivne površine 8% golo. 652 |
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Tab. 7. Drvne zalihe crnogoričnog drveća bez kore i procentualna razdioba na debljinske razrede. Zalihe bez Promjer u prsnoj visini sa korom Vrsta kore u Suma 0—4,9 5— 10-15— 20— 25-30-35 40 45 milij. m* drveća Procenata Bor 573,2 1,5 6,3 13,4 19,3 21,6 18,0 10,8 5,2 2,2 1,5 100.0 Sreka 595,9 2,9 10,6 20,0 23,7 19,9 12,1 6,0 2,7 1,1 1,0 100.0 Prosječna godišnja najveća moguća produkcija šumskog tla varira od 27 m3 po ha u sjevernoj do 4 ms po ha u južnoj Švedskoj. Za čitavu zemlju prosječno iznosi 3,2 m*. Međutim, zapravo je efektivno po današnjim sastojinama iskorišteno samo dvije trećine mogućnosti produkcije. Osim toga su gole površine u južnoj Švedskoj vrlo velike. U čitavoj zemlji golo tlo zauzimlje .8 milijona hektara t. j . 7´2% od čitave površine Jugoslavije ili gotovo isto toliko, koliko iznosi površina čitavog Würtenberga. Revno se radi oko toga, da se gola šumska tla što prije pošume. Država mnogo doprinosi sa svoje strane, da se provede pošumljenje svih apsolutnih šumskih tla u državi. Izrađen je plan za rad u budućnosti kroz 15 godina. Radovi na bazi toga plana već su djelomično započeti. Pošumljavanja se imadu izvesti sa troškom od cea jedne milijarde Dinara (63 milijona švedskih kruna). Velik dio tih troškova nositi će država Na temelju taksacije čitave države izrađeni su i drugi planovi, koji su od važnosti za pojedina područja šumarstva. Može se reći, da švedsko šumarstvo ima dobre izglede za budućnost u predmetu svojih šuma. Već se odavna tvrdi, da se šumski kapitali svijeta odviše naglo koriste i eksploatišu. Bilo bi dobro, kada bi sve zemlje provele tačno statističku taksaciju svojih šuma slično, kako su to dosada provele Norveška, Finska i Švedska. Tab. 8. Razdioba čitave drvne zalihe na pojedine vrsti kulture. Pravo šumsko tlo 94´9% Pašnjaci sa šumom l´8% Impedimenta (bez visokog gorja) 3´3% Ukupno 100*0% Švedska ima 10.348 milijona stabala sa najmanje 10 cm prsnog promjera (sa korom). Na jedinici površine t. j . hektaru raste prosječno 424 stabala, od toga 89 sa najmanje 20 cm prsnog promjera. Sumarna drvna zaliha Švedske iznosi 1417 milij. m3 bez kore. Dakle prosječno po hektaru šumske produktivne površine 59T m3. Drvna je zaliha sastavljena sa 40% iz bora, 42% iz smreke, te 18% iz listača i ostalih vrsta. Želimo li uračunati i koru, treba da povećamo brojke bez kore za otprilike 20%. Godišnji prirast bez kore iznosi 477 milj. m3. Od prirasta jeste 38% borovine, 42% smrekovine, te 20% ostalih vrsta. Prosječan je prirast po hektaru šum. produktivnog tla 2 m3. Najveći je prirast u nekim dobro gospodarenim revirima srednje Švedske t. j . prosječno 3´4 m3. Procenat 653 |
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 30 <-- 30 --> PDF |
prirasta čitave drvne zalihe crnogorice jeste 3´25%; a ostalih vrsta drveća i bjelogorice 3*9%. Uračuna li se i kora, to iznosi drvna zaliha 1.700 milijona m3, a godišnji prirast 57 milj. m3. Pripominje se ovim brojkama, da je taksacija čitave države pokazala, da je drvna zaliha Švedske za cea 400 milj. m3 veća od brojaka, što su se prije procjenjivale i kalkulisale. Isto je tako prirast kroz zadnjih 10 godina bio znatno veći (za 24 milij. m3), nego što se to prije mislilo. Stoga se može reći, da je raniji povoljan položaj zemlje s obzirom na šumarstvo još pojačan rezultatima šumarske statistike. Ali taksacija je pokazala, da švedske šume mogu još mnogo više producirati. SI. 2. Slikovit prikaz procenata raznih vrsti tla za cijelu Švedsku. 12 3 4 5 6 1 -= područja iznad šum. veget. ; 2 = razni inpedimenti; 3 --- čretišna tla: 4 — šume prema dob. razr.; 5 = po´joprivredno zemljište; 6 = vodene površine. Šumsko gospodarenje u mnogim krajevima još je vrlo nazadno. Međutim radi se svim silama na tome, da se svuda uvede što bolje i racijonalnije gospodarenje. Kako je lena Värmland dva^ puta taksirana, dobiveni su rezultati, koji su se mogli dobro uporediti. Šumsko gospodarenje znatno je napredovalo u toj leni radom kroz 20 godina. Stanje sastojina bilo je kod druge taksacije znatno bolje nego kod prve procjene. Ustanovljen je veći prirast i veće drvne zalihe. Tab. 9. Godišnji prirast po debljinskim razredima 0—45 cm (za Ustale 5—45 cm) i 10—45 cm. Sumarni prirast bez kore po ha. Godišnji prirast: Debljinski razred sa koroni Prirast bez kore sumarno u hiljadama m3 Bor Od tog aSmreka procenat a Breza Ostale vrsti Suma 0 — 45 cm 47.652 38,0 40.6 154 6,0 100 0 10—45 ., 36.262 40,7 41.5 12,5 6,3 100.0 Godišnji prirast po ha nf bez kore: Debljinski razred sa korom Prava šuma Pašnjaci sa šumom čitavo šum. produktivno tlo Impedimenta (bez alpskih regija) 0 — 45 cm 2 0L 1,35 1.99 0,18 654 |
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Primjerne pruge iznosile su svojom površinom prosječno kod taksacije 0´14% čitave površine države. Matematičke kalkulacije po računu vjerojatnosti pokazale su, da su usprkos razmjerno tako malene površine dobiveni rezultati dosta tačni. Kao krajna pogreška izračunana je + 2%. Dakle najviše za ± 2% mogu da variraju količine šumskih površina, drvnih masa i prirasta od ispravnih veličina, koje bi se dobile, kada bi se čitava država posve pokrila sa samim linijama deset metara širokim. Tab. 10. Procenti prirasta za pojedine vrsti drveta, za čitavo crnogoričnodrvo, te za crnogorično i lisnato drvo sa najmanje 10 cm prsnog promjera. Procenti prirasta: za sve vrsti drveća 3´36% za četinjače 3´25% Za stabla, koja imaju najmanje 10 cm u prsnoj visini: ernogorica 2´8.% listače 3´33% Rezultati, koji su ovdje navedeni, tek su neznatan dio mnoštva onih podataka, koji su dobiveni taksacijom čitave zemlje. Podaci su dobiveni i razlučeno za područja slivova pojedinih većih rijeka, za područja nadmorskih visina i slično. Podaci za pojedine slivove rijeka vrlo su važni za industriju drveta, koja je obično skoncentrisana na ušćima tih rijeka. Industrija dobiva dragocjene podatke o raspodjeli i konstituciji sirovina u svome području. Potpun prikaz švedske državne taksacije biti će izrađen po državnom taksacionom uredu i štampan u 1931/32. godini. Poslije toga će se sastaviti temeljita statistika potrošnje drveta u državi, da se zna, koliko se drveta vadi godišnje iz šuma. Time bi Švedska tačno poznavala kako prihode, tako i rashode svojih šuma. Tab. 11. Procentualna raspodjela sveukupnog prirasta. Zapravo šumsko tlo 94´0% Pašnjaci sa šumom 27% Impedimenta 3´3% Suma: 100´Ofe Za generalnu inventarizaciju švedskih šuma utrošeno je oko 21,100.00 Dinara (1,400.000 švedskih kruna). Oko jedne trećine te svote otpada na razrađivanje podataka. Po ha iznosi trošak 0´515 Dinara prosječno za čitavu površinu države, a 0´917 Dinara po hektaru šumskog produktivnog tla. Može se reći, da su to maleni troškovi za tako golema istraživanja i tako važne rezultate. Kod terenskog rada bile su plaće:* za nadšumara, glav. vođu terenskih radova 725"— šv. kruna mjesečno » nadšumara, vođu odsjeka 450´— » » » podšumara, vođu odsjeka . . 200´— do 225´-» » » » procjenitelja primjernih stabala 180´— do 200´— » » Jedna švedska kruna odgovara cea 16 dinara. 655 |
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 32 <-- 32 --> PDF |
^fl-Soâr 180+11 Towt| âkcr |anq SI. 3. Slikoviti prikazi površine raznih vrsti tla za tri glavna područja Švedske t. j . za sjeverni, srednji i južni dio zemlje t. zv. Norrland, Svealand i Götaland. » vođu sa busolom 5´50 .» dnevno » klupare 5´50 » » asistenta procjenitelja primjernih stabala 5*50 » » » mladiće preko 18 god., koji mjere dužine 5´— » » » mladiće ispod 18 god., koji mjere dužine 4´50 » » » nosače prtljage 5´50 » » Kod obrađivanja podataka varirala je plaća za muško i žensko osoblje između 150 do 725 šv. kruna na mjesec. Nedavno je izašao kao separatni otisak švedskog statističkog godišnjaka kratak prikaz glavnih rezultata taksacije cijele zemlje. Otisak se može dobiti besplatno na njemačkom ili engleskom ili francuskom ili švedskom jeziku kod Riksskogtaxeringsnämden, Stockholm. 656 |