DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 21     <-- 21 -->        PDF

ERIK THORELL (STOCKHOLM):


METODA I VAŽNIJI REZULTATI STATISTIČKE


PROCJENE ŠUMA U ŠVEDSKOJ.*


(L´ESTIMATION STATISTIQUE DES FORETS EN SUEDE,
SA MÉTHODE ET QUELQUES DE SES RÉSULTATS.)


Zadnjih je godina provedeno važno istraživanje u jednom od najvrednijih
područja šuma sjeverne Evrope. Šume Švedske generalno su
inventarisane. Kod toga su dobiveni podaci kako o rasprostiranju i bonitetu
šumskih tla tako i o konstituciji drvnih zaliha, te o prirastu. Taj interesantan
rad završen je sada za čitavu zemlju. Švedska zna, koliko, u
kakovom stanju i opsegu se nalazi najvažnije njeno bogatstvo — njene
šume. Za švedske šume počeli su se zadnjih godina živo interesovati i
stručnjaci izvan granica zemlje. Želja mi je stoga, da ovdje u kratkom
prikazu iznesem rad velikog inventarisanja švedskih šuma. Slično inventarisanje
poduzimlje se sada i u Norveškoj. Finska je takav rad za svoje
šume već završila. Osim toga i Udružene Američke Države rade na tome,
da za sebe provedu takovo inventarisanje otprilike po istim metodama, po
kojima je to provedeno u Švedskoj.


U Švedskoj su se bavili već odavna stručnjaci pitanjem, koliko šuma
posjeduje zemlja i kolike su drvne zalihe i prirasti. Kako su međutim
dosada manjkali temelji za odgovor na to pitanje, dobivali su pojedinci
veoma različne rezultate. U godini 1907. predlaže jedan švedski šumar, da
se za inventarisanje velikih švedskih šumskih kompleksa upotrijebi stara
švedska metoda primjernih pruga ili tako zvanih linija , koja metoda
daje uz malene troškove dosta dobre rezultate.


Metoda je raspravljena u detalje, a i matematski diskutovana.
Švedska je razdijeljena s obzirom na opću upravu u 25 upravnih jedinica


t. zv. lena. Godine 1911. iskušana je metoda linija pokusnim taksiranjem
jedne ovakove čitave lene u srednjoj Švedskoj (Värmland). Metoda se pri
tome pokazala obzirom na zahtjeve tačnosti posve primjerenom. Ona je
naime takova, da se rezultati mogu podvrći kalkulacijama po računu
vjerojatnosti i tako ispitati s obzirom na tačnost. Zapravo je to prvi put,
kako su kod većih inventarisanja primijenjene kalkulacije po računu
vjerojatnosti. Poslije pokusnog taksiranja Värmlanda sastavljen je projekat
za taksaciju čitave zemlje. Projekat nije mogao biti odmah izveden
radi ratnih i poratnih godina, koje su nadošle.
Godine 1923. započelo se generalnim inventarisanjem. Upotrijebljena
je pri tome metoda od god. 1911., ali usavršena po zasebnim stručnjacima.
Isprvice obavljala je sve radove zemaljske taksacije uprava državnih
šuma (Domänstyreisen). Godine 1924. povjeren je sav taj golemi posao
oko taksiranja šuma u državi kraljevim ukazom zasebno formiranoj komisiji.
Komisija je direktno podvrgnuta ministarstvu poljoprivrede. Pred


* Iz autorovog originala na njemačkom jeziku preveo je ovaj članak g. Dr. Nik.
Neidhardt. Uredništvo.
645




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Slika 1. Prikaz mreže
linija statističke procjene
šuma cijele Švedske. Godine,
kada je taksacija
provadana n pojedinim
dijelovima zemlje. Smjer
linija i njihovo međusobno
odstojanje.


~ 204) km


== 10-0 km


. ti-0 km


54) km


2-5 km


21) km
. 1-0 km
646




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 23     <-- 23 -->        PDF

sjednik je komisije prof. H. H e s s c 1 m a n, predstojnik zavoda za
šumarska istraživanja. Tajnik, a ujedno i jedan od članova komisije jeste
šef ureda kr. drž. direkcije penzija Dr. phil. J. Ö s 11 i n d. Ostali članovi
jesu prof. To r Jons o n, rektor visoke škole za šumarstvo u Stockholmu
i W. E k m a n, direktor jednog velikog šumskog posjeda, pilana i tvornica
celuloze.


Nekoliko odlučnih, umnih i dalekovidnih muževa šumarstva, drvne
industrije i industrije papira preuzelo je inicijativu. Postojala je bojazan,
da se u švedskim šumama više siječe, nego što prirašćujc. Uništavanje
šuma od insekata i šumskih požara u Švedskoj od neznatne je važnosti.
Svrha je taksiranja bila, da se u prvom redu ustanovi, kolike količine
drveta produciraju godišnje produktivna šumska tla Švedske. Želja je
bila, da se gospodarenje u šumama na temelju poznatih brojaka produkcije
i na temelju statistike siječa tako udesi, da budu količine siječa u harmoniji
sa prirastom. Nadalje se željelo istražiti, šta sve treba poduzeti,^ da se
poveća prirast. Šume su najvažniji izvori bogatstva u Švedskoj. Šumski
produkti eksportuju se iz zemlje u vrijednosti od oko polovice vrijednosti
čitavog izvoza.


Odlučeno je, da se ustanove šumska bogatstva čitave države, dakle
ne samo državnih šuma, već i svih ostalih opće-narodnih šuma, šuma
dioničkih društava, te privatnih veleposjednika kao i maloposjednika.
Šume su prema najnovijim podacima razdijeljene na razne vrsti vlasništva
ovako:


Državne šume 20T%
Opće šume (općinske, crkvene i slično) . . 3´8%
Šume dioničkih društava 27*0%
Šume veleposjednika 3´4%
Seljačke šume 457%


Svega . . 100´0%


Novčana sredstva, koja su za taksaciju cijele zemlje bila potrebna,
odobravao je svake godine parlamenat. Članovi parlamenta pokazivali su
svi, bez obzira političkih stranaka, veliko razumijevanje za izvođenje toga
za nacijonalnu ekonomiju toliko važnog posla. Pučanstvo Švedske bilo je
svuda također na stvari veoma interesovano. Sa napetošću očekivali su se
rezultati za područja, koja su pojedine godine istražena.


Čitava površina Švedske gotovo je dva puta veća od površine Jugoslavije,
tako da 41 milijun ha čini čvrsto tlo, 4 milijuna ha čine jezera,
dakle ukupno 45 milijuna hektara.


Jasno je, da se na tako velikom području, kakovo je površina cijele
švedske, ne može izmjeriti svako stablo ili zabilježiti svaka pojedina malenkost
šumskoga tla. To bi bilo skopčano sa odviše dugim vremenomstajalo bi odviše novca. Stoga je upotrijebljena metoda reprezentativnih
tzv. »Stichproba«. Postavljene su primjerne pruge u tolikom broju, da su
prema matematičkoj kalkulaciji dovoljne, da dadu potpunu umanjenu sliku
čitave države. Ove primjerne pruge bijahu široke deset metara i razmjerno
veoma dugačke. Tekle su međusobno paralelno. Udaljenost, odnosno
međusobni razmak tih paralelnih linija varirao je već prema tome, kolika
je šumovitost pojedine lene. Svaka lena taksirana je za sebe. Linije su se
protezale od državne granice do državne granice ili od obale mora do
obale mora, odnosno od granice lene do granice lene. Međusobna udalje


647




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 24     <-- 24 -->        PDF

nost linija iskalkulisana je na temelju sigurnosti podataka, koji su dobiveni
pokusnom taksacijom godine 1911. Iznosila je u sjevernoj Švedskoj između
10 do 20 km, u srednjoj i južnoj Švedskoj 1 do 5 km. U srednjem i južnom
dijelu zemlje protezale su se linije od istoka prema zapadu, dok su na
sjeveru zemlje tekle od jugo-zapada prema sjevero-istoku. Na taj su način
linije prolazile u glavnom okomito na topografske glavne smjerove terena,


t. j . okomito na gorske lance, rijeke i doline. Tako naime postoji najbolja
i najveća vjerojatnost, da će linije obuhvatiti stvarno razne vrsti tla u
njihovim ispravnim proporcijama i u omjeru, u kojemu se ta tla duž države
stvarno rasprostiru. Primjerne pruge, t. j . linije, polagane su na terenu
pomoću busole. Najprije su bile urisane na dobrim topografskim kartama.
Po tim vojničkim kartama sa urisanim linijama bila je laka orijentacija u
pojedinim tačkama na terenu. Karte su upotrijebljene u Spenovoj koničnoj
projekciji sa ispravnim kutevima, većim dijelom u mjerilu 1 : 100.000.
Meridijani su na kartama urisani kao pravci. Taksacione linije određivane
su ponajprije na kartama. Izračunane su koordinate i smjerovi s obzirom
na meredijane. Usuk papira proračunan je također i uzet u obzir. Linije
su razdijeljene na dijelove, sekcije, od po 2 km. Svaka taksaciona linija
dobila je redom svoj redni broj polazeći brojenjem od juga prema sjeveru.
Sekcije na linijama numerisane su redom od zapada prema istoku (W
prema O ili S W prema NO). Svi spomenuti obračuni, kao i dioba linija
u sekcije na kartama, provađani su pod vodstvom predstojnika geodetskog
odsjeka državnog instituta za kartiranje kod vojnog generalnog štaba
Dr. phil. K. D. P. R o s é n - a.
U dijelovima zemlje, u kojima zbog pridolaska željeznih rudača nije
bilo moguće upotrebljavati na terenu busolne instrumente, upotrebljavani
su sunčani kompasi.


Svakom prilikom kontrolisao je taksator, koji je na terenu vodio
taksacioni odsjek, da li položaj iskolčavane linije na terenu odgovara
stvarno onome na karti. U slučaju otklona ispravljan je taj otklon pomicanjem
na terenu u smjeru okomitom na busolni smjer. Veličine takovih
otklona unašane su brojčano u formulare opisa sastojina, a i urisane su
u karte.


Tab. 1. Razne vrsti kulturnog tla u državi.


krrr´ % od čitave površine
Produktivno šumsko tlo 231.848 56*5%
Oranice, vrtovi, gradilišta 51.837 12"6%
Impedimenta :
čretišna 58.704 14´3%
kamenita 11.201 27%
tereni iznad granice vegetacije
crnogoričnih šuma 56.991 13*9%


Svega: 410581 100´0%


Po taksacionim linijama prolazili su taksacioni odsjeci državom,
odnosno lenama. Svaki odsjek brojio je obično 10 do 12 ljudi i bio je predvođen
nadšumarom. Odsjeci su po linijama istraživali teren, kojim su
prolazili. Zbrojene linije, koje su prošli svi odsjeci, daju više od 1 i % puta
dužinu zemaljskog ekvatora. Pri tome nisu uračunate dužine, koje su sa


648




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 25     <-- 25 -->        PDF

motornim čamcima prolažene između raznih otoka i otočića, ili dužine
linija na prostranim poljoprivrednim tlima, gdje se putovalo autobusima.
Katkada su za orijentaciju upotrebljavani i aeroplani. Posebni nosači
prtljage transportovali su šatore, hranu i pribor za kuhinju. Živjelo se,
osobito u šumama sjevera, kao životom u divljim krajevima. Dnevno je
odsjek proradio 7 do 9 km pruge, pomakao se za toliko naprijed, te je
udario nov logor ili se u naseljenim krajevima ukonačio po seljačkim
kućama.


Tab. 2. Šumska produktivna tla. Mogućnost produkcije.


Zapravo šumska tla 95´8%


Pašnjaci sa šumom 4*2%


Šumska produktivna tla, ukupno: 100´0%:
Od toga je potrebno isušiti 8*3%
bez šume je 7*8%


Prosječni godišnji prirast čitavog šumskog produktivnog tla po
hektaru 3´2 m2. Srednji je obrast obraslog šumskog tla 0"67 (pun obrast ..).
Odsjeci su na terenu radili tako, da je najprije prolazio jedan vođa sa
busolom. Pomoću busole davao je smjer odsjeku u pravcu preko brda i
dolina, preko kamena i čreta, rijeka i jezera. On je nosio sa sobom jedno
uže 100 metara dugačko. Kako mu je davala busola smjer, tako je uže za
sobom polagao na terenu. Iza vođe kompasa dolazila su dva mladića, koji
su mjerili dužinu pruge 20 met. dugačkom horizontalno napetom čeličnom
vrpcom. Daljnja dva čovjeka klupirala su sva stabla na pruzi, t. j . sva
stabla, koja su se nalazila na prostoru 5 m lijevo i 5 m desno od užeta,
odnosno od sredine primjerne pruge. Širinu pruge određivali su 5 m du


gačkim letvama lijevo i desno od užeta. Klupirala su se sva stabla, ali sa
izvjesnim ograničenjem u slabijim debljinskim razredima. Podatke klupiranja
bilježio je jedan stručnjak u manual klupiranja. Taj je stručnjak
ujedno predstojnik taksacionog odsjeka. Izvjestan, unaprijed određen procenat
stabala svake vrsti drveta uzimao se za primjerna stabla. To je
vršeno bez subjektivnog izbora t. j . tako, da je na pr. u sjevernoj Švedskoj
bilo primjerno stablo:


za debljmski razred 0— 4.9 cm svako 50-to stablo
5 9.9
„ n 50-to t
10-14.9 „ » 100-to „
15-19 9 „ . 100„
20-24.9 , „ 50V
25—29.9 „ -..-
30-34 9 „ n 20„
35—39.9 „ . 10*
40 44 9 „ A 5n
45 cm i višc .) 5„


Primjerna stabla nisu samo klupirana po t. zv. »kluparima«, već su
zasebno kasnije mjerena po jednom stručnjaku i njegovom pomoćniku.


649




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Ova dvojica kao zadnji prolaze prugom iza čitavog ostalog odsjeka. Vođa
odsjeka označi im ceduljicom, pričvršćenom na stablu, da je stablo primjerno.
Pomoću te visitkarte nalaze mjerači primjernih stabala ta stabla
pa na njima ustanovljuju: visinu, oblik, prirast u debljinu i visinu, starost,
eventualne štete na stablu. Podatke unose u zasebne blankete. Na bazi ovih
izmjera ustanovljena je kasnije drvna masa primjernih stabala i njihov
prirast.


Tab. 3. Glavni tipovi sastojina produktivnih šumskih površina. Tla, za kojase ekonomski isplati provesti odvodnjivanje.


Borove sastojine 20´5%
Smrekove sastojine 17"8%
Mješovite sastojine bora i smreke 21*9%
Mješovite sastojine bora, smreke i listača 33"6%
Sastojine listača 5´5%
Vrištine 07%


Šumsko produktivno tlo, ukupno 100*0%


Od sveukupne površine č r e t i š t a moguće


je isušiti 21 %


eventualna mocućnost isušivanja 30´1%


za isušivanje nije sposobno 42´5%


Ukupno čretišta 100´0%


Vođa odsjeka bilježio je u svoj manual i podatke o vrsti tla, preko
kojega je pruga prolazila, tako: visoko gorje, poljoprivredno tlo, šuma,
čretište, voda, goli kamen i t. d. Nadalje je pravio i bilješke o vrstama tla,
tipovima sastojina i stanju šumskog gospodarenja u sastojinama, preko
kojih se prolazilo. Preko širokih rijeka i jezera ustanovljivane su dužine
ili indirektnom izmjerom ili tako, da su te dužine očitavane sa topografskih
karata. Za vrijeme, dok je dio partije bio zaposlen ovakovirn radom,
ostali nisu mirovali, već su gradili splav, pomoću koje je onda odsjek
prešao rijeku, dotično jezero. Gdje su linije prolazile pokraj točaka, koje
se na kartama dadu ustanoviti, kontrolisane su izmjerene dužine pomoću
karte. Pri tome je upotrebljavano celuloidno mjerilo, koje je tako izrađeno,
da se može uzeti u obzir usuk papira same karte. Eventualna odstupanja
dužina na terenu od dužina na kartama bilježena su u zasebne
stupce u blanketama opisa sastojina. Pri tome je odstupanje označavano
predznakom plus, ako je dužina na karti bila veća od dužine na terenu,
a u protivnom slučaju predznakom minus. Dužine se korigiraju samo
onda, kada postoji potpuna sigurnost odstupanja od karte.


Kako je rečeno, dva do tri nosača prtljage transportovala su logor
od jednog mjesta na drugo. Oni su mogli prolaziti putcvima, čamcima i
slično. Odsjek rada probijao se međutim po linijama kroz teren. Za vrijeme
čitavog ljetnog rada na terenu kontrolisao je rad svih odsjeka zaseban
kontrolni stručnjak. Ispitivao je rad svakog odsjeka, da li je dovoljno
tačan i ispravan. Poput grabežljivca doleti kontrolni stručnjak
najednoč do kojeg odsjeka, koji ne sluti zlo. Kontrola se izradi tako, da
se pod vodstvom kontrolnog organa ponovno izmjeri dio linije, koji je


650




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 27     <-- 27 -->        PDF

odsjek upravo prošao. Upoređivanjcm rezultata dobiva se slika tačnosti
rada. Svake godine taksirane su ovako tri do četiri lene. Radilo je 8 do
10 odsjeka. Odsjeci su prevalili kroz svako ljeto dužinu linija od preko


7.400 km.
Tab. 4. Broj stabala sa najmanje 10 cm dotično 20 cm prsnog promjera.


Debljinski
razredi sa
korom
Broj
u milij.
komada bor smreka
Od to g a
breza ostale
vrsti suma
10—45 cm 10.318 36.0% 43.8% 16.2% -1.0% 100.0%
20—45 cm 2.134 50,0% 39.0% 7 -5 % 3.5% 100.0%


Broj po hektaru:
Debljinski
razred
sa korom
Pravo
šum. tlo
Pašnjaci
sa šnmom
Ukupno
šum. produk
tlo
Impedimenta
bez visokog
gorja
10—45 ..
20 — 45 „
434
1)1
195
40
- 424
89
09
7


Jedan put nedeljno slao je voda odsjeka sav sakupljeni materijal
centralnom uredu državne taksacije u Stockholm. Tu su podaci najprije
kontrolisani. Kada su u jesen terenski radovi završeni, započeo je intenzivan
rad u uredu oko obrađivanja i sređivanja podataka. Materijal je bio
vrlo opsežan, goleme količine brojaka. »Kontrola« je bila prva i zadnja
riječ kod državne taksacije i tog velikog rada. Kod obrađivanja materijala
bilo je stalno i preko ljeta uposleno oko 20 osoba, što muških što
ženskih. Naravno i najmoderniji uredski strojevi su upotrijebljeni. Na taj
način napredovao je brzo ne samo terenski rad, već i računsko razrađivanje
materijala.


Za vrijeme od 31 mjeseca radilo je na terenu 8 do 10 odsjeka god.
1923. do 1929. Preko 52.000 km prošli i procjenili su odsjeci. Preko 180.000
primjernih stabala je izmjereno. Terenske izmjere završene su u god. 1929.
Te je naime godine provedena ponovna taksacija Värmlanda, gdje je 20
godina prije toga prvi puta provedeno pokusno taksiranje metodom linija.
Sve lene Švedske obuhvataju zajedno površinu od 41 milijuna hektara.
Sva je ta površina dakle procijenjena jedinstvenom metodom, koja je
proizašla iz pokusa 1911. godine.


Fab. 5. Broj crnogoričnih stabala preko 10 cm prsnog promjera i procentualna
raspodjela na debljinske razrede.


Broj
Vrst Prsni p r o m j e r sa kor o . u cm


u Suma


drva


milij.


10—14.9 15-19.9 -´0 -24.9 25-29.9 30-34.9 35—39.9.40-41.9* 45 -
Bor 3729 44.4% 27.0% 15.8V» 8.0% 3-2% 1-1% 0.3% 0-2" „ loov«
Smreka 4532 64.7% 26.9% 11.8% 4.4% 1.4% 0.5% 0.2% 0.1" ° 100%


651




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Po završetku terenskih radova u pojedinim lenama sve su brže i
brže obračunavani svi rezultati. Za svaku pojedinu godinu rada sakupljeni
su rezultati u raporte. Tako je posljednji, četvrti raport predan kralju
godine 1929, samo tri mjeseca iza kako je završen rad na terenu. Iz tih
iscrpivih prikaza iznosim ovdje u tabelama samo ono, što se može smatrati
najvažnijim. Rezultati taksacije izračunani su prvotno za svaku pojedinu
lenu zasebno. Kako međutim razdioba podataka po tim švedskim
upravnim područjima neće po svoj prilici toliko interesovati JugoslovenskH
stručnu javnost, iznosim ovdje u tabelama najvažnije rezultate sabrane
za područje cijele Švedske.


Tab. 6. Drvne zalihe bez kore u debljinskim razredima(za listače samo 5—45 cm) i 10—45 cm.
0—45 cm
Ukupna drvna zaliha:
Debl|inski
razred sa
korom
Zaliha bez
kore u milij.
kub. met. Bor
Od toga uSmreka
procentima
Breza Ostale
vrsti
Suma


0—45 cm 1.417,5 40,6 41,6 13,5 4,3 100.0


10-4 5 „ 1.236,3 42,7 41,7 11.5 4,1 100.0


Drvna zaliha po hektaru:


m3 bez kore


Debljinski


razred sa Sum. produkImpedimenta


Šumsko tlo u Pašnjaci


tivno tlo (bez visokog


korom


užem smislu sa šumom


ukupno gorja


0—45 cm 60,6 26. 59,1 6,1


10-45 , 53,1 23,3 51,8 4,4


Šumsko produktivno tlo zauzimlje u Švedskoj 23 milijuna ha. Upoređeno
sa sveukupnom površinom kraljevine Jugoslavije, iznosilo bi to
oko 92% od te površine, a gotovo dvostruko više nego što iznosi površina
cijele Orčke. Pod šumskim produktivnim tlom razumijeva se kako uže
šumsko tlo tako i pašnjaci, koji su pod šumom. Tlo iznad granice vegetacije
ne uračunava se, kao niti tlo, koje je doduše pod šumom, ali tako
slabo produktivno, da nije u stanju ni uz najracionalnije gospodarenje
dati više od jednog kubnog metra prirasta godišnje. Šumsko produktivno
tlo zauzimlje 56´5% sveukupne površine Švedske. Oranice, gradilišta i
vrtovi zauzimlju 12*6% površine; čretišta 14´3%; tlo iznad granice crnogoričnih
šuma 13´9%; ostala kamenita tla i impedimenti 27%. Zapravo
od šumskog tla 96% sačinjavaju šume, a 4% pašnjaci (na kojima ima
šume, ali je paša glavni proizvod). Osim toga producira 8% od čitave
šumske produktivne površine doduše jedan m3 po ha u godini, ali je od
potrebe, da se na tim površinama provedu melioracije odvodnjivanjem,
kako bi se dobio pun kapacitet produkcije. Konačno je od čitave šumske
produktivne površine 8% golo.


652




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Tab. 7. Drvne zalihe crnogoričnog drveća bez kore i procentualna razdioba
na debljinske razrede.


Zalihe bez Promjer u prsnoj visini sa korom


Vrsta


kore u


Suma


0—4,9 5— 10-15— 20— 25-30-35 40 45


milij.
m*


drveća


Procenata


Bor 573,2 1,5 6,3 13,4 19,3 21,6 18,0 10,8 5,2 2,2 1,5 100.0


Sreka 595,9 2,9 10,6 20,0 23,7 19,9 12,1 6,0 2,7 1,1 1,0 100.0


Prosječna godišnja najveća moguća produkcija šumskog tla varira
od 27 m3 po ha u sjevernoj do 4 ms po ha u južnoj Švedskoj. Za čitavu
zemlju prosječno iznosi 3,2 m*. Međutim, zapravo je efektivno po današnjim
sastojinama iskorišteno samo dvije trećine mogućnosti produkcije.
Osim toga su gole površine u južnoj Švedskoj vrlo velike. U čitavoj
zemlji golo tlo zauzimlje .8 milijona hektara t. j . 7´2% od čitave površine
Jugoslavije ili gotovo isto toliko, koliko iznosi površina čitavog
Würtenberga. Revno se radi oko toga, da se gola šumska tla što prije
pošume. Država mnogo doprinosi sa svoje strane, da se provede pošumljenje
svih apsolutnih šumskih tla u državi. Izrađen je plan za rad u budućnosti
kroz 15 godina. Radovi na bazi toga plana već su djelomično
započeti. Pošumljavanja se imadu izvesti sa troškom od cea jedne milijarde
Dinara (63 milijona švedskih kruna). Velik dio tih troškova nositi
će država


Na temelju taksacije čitave države izrađeni su i drugi planovi, koji
su od važnosti za pojedina područja šumarstva. Može se reći, da švedsko
šumarstvo ima dobre izglede za budućnost u predmetu svojih šuma. Već
se odavna tvrdi, da se šumski kapitali svijeta odviše naglo koriste i eksploatišu.
Bilo bi dobro, kada bi sve zemlje provele tačno statističku taksaciju
svojih šuma slično, kako su to dosada provele Norveška, Finska i
Švedska.


Tab. 8. Razdioba čitave drvne zalihe na pojedine vrsti kulture.


Pravo šumsko tlo 94´9%
Pašnjaci sa šumom l´8%
Impedimenta (bez visokog gorja) 3´3%


Ukupno 100*0%


Švedska ima 10.348 milijona stabala sa najmanje 10 cm prsnog promjera
(sa korom). Na jedinici površine t. j . hektaru raste prosječno 424
stabala, od toga 89 sa najmanje 20 cm prsnog promjera. Sumarna drvna
zaliha Švedske iznosi 1417 milij. m3 bez kore. Dakle prosječno po hektaru
šumske produktivne površine 59T m3. Drvna je zaliha sastavljena sa 40%
iz bora, 42% iz smreke, te 18% iz listača i ostalih vrsta. Želimo li uračunati
i koru, treba da povećamo brojke bez kore za otprilike 20%. Godišnji
prirast bez kore iznosi 477 milj. m3. Od prirasta jeste 38% borovine,
42% smrekovine, te 20% ostalih vrsta. Prosječan je prirast po
hektaru šum. produktivnog tla 2 m3. Najveći je prirast u nekim dobro
gospodarenim revirima srednje Švedske t. j . prosječno 3´4 m3. Procenat


653




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 30     <-- 30 -->        PDF

prirasta čitave drvne zalihe crnogorice jeste 3´25%; a ostalih vrsta drveća
i bjelogorice 3*9%.


Uračuna li se i kora, to iznosi drvna zaliha 1.700 milijona m3, a
godišnji prirast 57 milj. m3. Pripominje se ovim brojkama, da je taksacija
čitave države pokazala, da je drvna zaliha Švedske za cea 400 milj. m3
veća od brojaka, što su se prije procjenjivale i kalkulisale. Isto je tako
prirast kroz zadnjih 10 godina bio znatno veći (za 24 milij. m3), nego što
se to prije mislilo. Stoga se može reći, da je raniji povoljan položaj zemlje
s obzirom na šumarstvo još pojačan rezultatima šumarske statistike. Ali
taksacija je pokazala, da švedske šume mogu još mnogo više producirati.


SI. 2. Slikovit prikaz procenata raznih vrsti tla za cijelu Švedsku.


12 3 4 5 6


1 -= područja iznad šum. veget. ; 2 = razni inpedimenti; 3 --- čretišna tla: 4 — šume prema dob. razr.;
5 = po´joprivredno zemljište; 6 = vodene površine.


Šumsko gospodarenje u mnogim krajevima još je vrlo nazadno. Međutim
radi se svim silama na tome, da se svuda uvede što bolje i racijonalnije
gospodarenje. Kako je lena Värmland dva^ puta taksirana, dobiveni su
rezultati, koji su se mogli dobro uporediti. Šumsko gospodarenje znatno
je napredovalo u toj leni radom kroz 20 godina. Stanje sastojina bilo je
kod druge taksacije znatno bolje nego kod prve procjene. Ustanovljen je
veći prirast i veće drvne zalihe.


Tab. 9. Godišnji prirast po debljinskim razredima 0—45 cm (za Ustale
5—45 cm) i 10—45 cm. Sumarni prirast bez kore po ha.
Godišnji prirast:


Debljinski
razred sa
koroni
Prirast bez
kore sumarno
u hiljadama
m3 Bor
Od tog aSmreka
procenat a
Breza Ostale
vrsti
Suma
0 — 45 cm 47.652 38,0 40.6 154 6,0 100 0
10—45 ., 36.262 40,7 41.5 12,5 6,3 100.0


Godišnji prirast po ha nf bez kore:
Debljinski
razred sa
korom
Prava šuma Pašnjaci
sa šumom
čitavo šum.
produktivno
tlo
Impedimenta
(bez alpskih
regija)
0 — 45 cm 2 0L 1,35 1.99 0,18


654




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Primjerne pruge iznosile su svojom površinom prosječno kod taksacije
0´14% čitave površine države. Matematičke kalkulacije po računu
vjerojatnosti pokazale su, da su usprkos razmjerno tako malene površine
dobiveni rezultati dosta tačni. Kao krajna pogreška izračunana je + 2%.
Dakle najviše za ± 2% mogu da variraju količine šumskih površina,
drvnih masa i prirasta od ispravnih veličina, koje bi se dobile, kada bi
se čitava država posve pokrila sa samim linijama deset metara širokim.


Tab. 10. Procenti prirasta za pojedine vrsti drveta, za čitavo crnogoričnodrvo, te za crnogorično i lisnato drvo sa najmanje 10 cm prsnog promjera.


Procenti prirasta:


za sve vrsti drveća 3´36%
za četinjače 3´25%


Za stabla, koja imaju najmanje 10 cm u prsnoj visini:
ernogorica 2´8.%
listače 3´33%


Rezultati, koji su ovdje navedeni, tek su neznatan dio mnoštva onih
podataka, koji su dobiveni taksacijom čitave zemlje. Podaci su dobiveni
i razlučeno za područja slivova pojedinih većih rijeka, za područja nadmorskih
visina i slično. Podaci za pojedine slivove rijeka vrlo su važni
za industriju drveta, koja je obično skoncentrisana na ušćima tih rijeka.
Industrija dobiva dragocjene podatke o raspodjeli i konstituciji sirovina
u svome području.


Potpun prikaz švedske državne taksacije biti će izrađen po državnom
taksacionom uredu i štampan u 1931/32. godini. Poslije toga će se
sastaviti temeljita statistika potrošnje drveta u državi, da se zna, koliko
se drveta vadi godišnje iz šuma. Time bi Švedska tačno poznavala kako
prihode, tako i rashode svojih šuma.


Tab. 11. Procentualna raspodjela sveukupnog prirasta.


Zapravo šumsko tlo 94´0%
Pašnjaci sa šumom 27%
Impedimenta 3´3%


Suma: 100´Ofe


Za generalnu inventarizaciju švedskih šuma utrošeno je oko 21,100.00
Dinara (1,400.000 švedskih kruna). Oko jedne trećine te svote otpada na
razrađivanje podataka. Po ha iznosi trošak 0´515 Dinara prosječno za
čitavu površinu države, a 0´917 Dinara po hektaru šumskog produktivnog
tla. Može se reći, da su to maleni troškovi za tako golema istraživanja i
tako važne rezultate.


Kod terenskog rada bile su plaće:*


za nadšumara, glav. vođu terenskih radova 725"— šv. kruna mjesečno


» nadšumara, vođu odsjeka 450´— » »


» podšumara, vođu odsjeka . . 200´— do 225´-» » »


» procjenitelja primjernih stabala 180´— do 200´— » »


Jedna švedska kruna odgovara cea 16 dinara.


655




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 32     <-- 32 -->        PDF

^fl-Soâr 180+11 Towt| âkcr |anq


SI. 3. Slikoviti prikazi površine raznih vrsti tla za tri glavna područja Švedske t. j .
za sjeverni, srednji i južni dio zemlje t. zv. Norrland, Svealand i Götaland.


» vođu sa busolom 5´50 .» dnevno


» klupare 5´50 »


» asistenta procjenitelja primjernih stabala 5*50 » »


» mladiće preko 18 god., koji mjere dužine 5´— » »


» mladiće ispod 18 god., koji mjere dužine 4´50 » »


» nosače prtljage 5´50 » »


Kod obrađivanja podataka varirala je plaća za muško i žensko
osoblje između 150 do 725 šv. kruna na mjesec.


Nedavno je izašao kao separatni otisak švedskog statističkog godišnjaka
kratak prikaz glavnih rezultata taksacije cijele zemlje. Otisak
se može dobiti besplatno na njemačkom ili engleskom ili francuskom ili
švedskom jeziku kod Riksskogtaxeringsnämden, Stockholm.


656