DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 23 <-- 23 --> PDF |
sjednik je komisije prof. H. H e s s c 1 m a n, predstojnik zavoda za šumarska istraživanja. Tajnik, a ujedno i jedan od članova komisije jeste šef ureda kr. drž. direkcije penzija Dr. phil. J. Ö s 11 i n d. Ostali članovi jesu prof. To r Jons o n, rektor visoke škole za šumarstvo u Stockholmu i W. E k m a n, direktor jednog velikog šumskog posjeda, pilana i tvornica celuloze. Nekoliko odlučnih, umnih i dalekovidnih muževa šumarstva, drvne industrije i industrije papira preuzelo je inicijativu. Postojala je bojazan, da se u švedskim šumama više siječe, nego što prirašćujc. Uništavanje šuma od insekata i šumskih požara u Švedskoj od neznatne je važnosti. Svrha je taksiranja bila, da se u prvom redu ustanovi, kolike količine drveta produciraju godišnje produktivna šumska tla Švedske. Želja je bila, da se gospodarenje u šumama na temelju poznatih brojaka produkcije i na temelju statistike siječa tako udesi, da budu količine siječa u harmoniji sa prirastom. Nadalje se željelo istražiti, šta sve treba poduzeti,^ da se poveća prirast. Šume su najvažniji izvori bogatstva u Švedskoj. Šumski produkti eksportuju se iz zemlje u vrijednosti od oko polovice vrijednosti čitavog izvoza. Odlučeno je, da se ustanove šumska bogatstva čitave države, dakle ne samo državnih šuma, već i svih ostalih opće-narodnih šuma, šuma dioničkih društava, te privatnih veleposjednika kao i maloposjednika. Šume su prema najnovijim podacima razdijeljene na razne vrsti vlasništva ovako: Državne šume 20T% Opće šume (općinske, crkvene i slično) . . 3´8% Šume dioničkih društava 27*0% Šume veleposjednika 3´4% Seljačke šume 457% Svega . . 100´0% Novčana sredstva, koja su za taksaciju cijele zemlje bila potrebna, odobravao je svake godine parlamenat. Članovi parlamenta pokazivali su svi, bez obzira političkih stranaka, veliko razumijevanje za izvođenje toga za nacijonalnu ekonomiju toliko važnog posla. Pučanstvo Švedske bilo je svuda također na stvari veoma interesovano. Sa napetošću očekivali su se rezultati za područja, koja su pojedine godine istražena. Čitava površina Švedske gotovo je dva puta veća od površine Jugoslavije, tako da 41 milijun ha čini čvrsto tlo, 4 milijuna ha čine jezera, dakle ukupno 45 milijuna hektara. Jasno je, da se na tako velikom području, kakovo je površina cijele švedske, ne može izmjeriti svako stablo ili zabilježiti svaka pojedina malenkost šumskoga tla. To bi bilo skopčano sa odviše dugim vremenomstajalo bi odviše novca. Stoga je upotrijebljena metoda reprezentativnih tzv. »Stichproba«. Postavljene su primjerne pruge u tolikom broju, da su prema matematičkoj kalkulaciji dovoljne, da dadu potpunu umanjenu sliku čitave države. Ove primjerne pruge bijahu široke deset metara i razmjerno veoma dugačke. Tekle su međusobno paralelno. Udaljenost, odnosno međusobni razmak tih paralelnih linija varirao je već prema tome, kolika je šumovitost pojedine lene. Svaka lena taksirana je za sebe. Linije su se protezale od državne granice do državne granice ili od obale mora do obale mora, odnosno od granice lene do granice lene. Međusobna udalje 647 |