DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 24 <-- 24 --> PDF |
nost linija iskalkulisana je na temelju sigurnosti podataka, koji su dobiveni pokusnom taksacijom godine 1911. Iznosila je u sjevernoj Švedskoj između 10 do 20 km, u srednjoj i južnoj Švedskoj 1 do 5 km. U srednjem i južnom dijelu zemlje protezale su se linije od istoka prema zapadu, dok su na sjeveru zemlje tekle od jugo-zapada prema sjevero-istoku. Na taj su način linije prolazile u glavnom okomito na topografske glavne smjerove terena, t. j . okomito na gorske lance, rijeke i doline. Tako naime postoji najbolja i najveća vjerojatnost, da će linije obuhvatiti stvarno razne vrsti tla u njihovim ispravnim proporcijama i u omjeru, u kojemu se ta tla duž države stvarno rasprostiru. Primjerne pruge, t. j . linije, polagane su na terenu pomoću busole. Najprije su bile urisane na dobrim topografskim kartama. Po tim vojničkim kartama sa urisanim linijama bila je laka orijentacija u pojedinim tačkama na terenu. Karte su upotrijebljene u Spenovoj koničnoj projekciji sa ispravnim kutevima, većim dijelom u mjerilu 1 : 100.000. Meridijani su na kartama urisani kao pravci. Taksacione linije određivane su ponajprije na kartama. Izračunane su koordinate i smjerovi s obzirom na meredijane. Usuk papira proračunan je također i uzet u obzir. Linije su razdijeljene na dijelove, sekcije, od po 2 km. Svaka taksaciona linija dobila je redom svoj redni broj polazeći brojenjem od juga prema sjeveru. Sekcije na linijama numerisane su redom od zapada prema istoku (W prema O ili S W prema NO). Svi spomenuti obračuni, kao i dioba linija u sekcije na kartama, provađani su pod vodstvom predstojnika geodetskog odsjeka državnog instituta za kartiranje kod vojnog generalnog štaba Dr. phil. K. D. P. R o s é n - a. U dijelovima zemlje, u kojima zbog pridolaska željeznih rudača nije bilo moguće upotrebljavati na terenu busolne instrumente, upotrebljavani su sunčani kompasi. Svakom prilikom kontrolisao je taksator, koji je na terenu vodio taksacioni odsjek, da li položaj iskolčavane linije na terenu odgovara stvarno onome na karti. U slučaju otklona ispravljan je taj otklon pomicanjem na terenu u smjeru okomitom na busolni smjer. Veličine takovih otklona unašane su brojčano u formulare opisa sastojina, a i urisane su u karte. Tab. 1. Razne vrsti kulturnog tla u državi. krrr´ % od čitave površine Produktivno šumsko tlo 231.848 56*5% Oranice, vrtovi, gradilišta 51.837 12"6% Impedimenta : čretišna 58.704 14´3% kamenita 11.201 27% tereni iznad granice vegetacije crnogoričnih šuma 56.991 13*9% Svega: 410581 100´0% Po taksacionim linijama prolazili su taksacioni odsjeci državom, odnosno lenama. Svaki odsjek brojio je obično 10 do 12 ljudi i bio je predvođen nadšumarom. Odsjeci su po linijama istraživali teren, kojim su prolazili. Zbrojene linije, koje su prošli svi odsjeci, daju više od 1 i % puta dužinu zemaljskog ekvatora. Pri tome nisu uračunate dužine, koje su sa 648 |