DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 25 <-- 25 --> PDF |
motornim čamcima prolažene između raznih otoka i otočića, ili dužine linija na prostranim poljoprivrednim tlima, gdje se putovalo autobusima. Katkada su za orijentaciju upotrebljavani i aeroplani. Posebni nosači prtljage transportovali su šatore, hranu i pribor za kuhinju. Živjelo se, osobito u šumama sjevera, kao životom u divljim krajevima. Dnevno je odsjek proradio 7 do 9 km pruge, pomakao se za toliko naprijed, te je udario nov logor ili se u naseljenim krajevima ukonačio po seljačkim kućama. Tab. 2. Šumska produktivna tla. Mogućnost produkcije. Zapravo šumska tla 95´8% Pašnjaci sa šumom 4*2% Šumska produktivna tla, ukupno: 100´0%: Od toga je potrebno isušiti 8*3% bez šume je 7*8% Prosječni godišnji prirast čitavog šumskog produktivnog tla po hektaru 3´2 m2. Srednji je obrast obraslog šumskog tla 0"67 (pun obrast ..). Odsjeci su na terenu radili tako, da je najprije prolazio jedan vođa sa busolom. Pomoću busole davao je smjer odsjeku u pravcu preko brda i dolina, preko kamena i čreta, rijeka i jezera. On je nosio sa sobom jedno uže 100 metara dugačko. Kako mu je davala busola smjer, tako je uže za sobom polagao na terenu. Iza vođe kompasa dolazila su dva mladića, koji su mjerili dužinu pruge 20 met. dugačkom horizontalno napetom čeličnom vrpcom. Daljnja dva čovjeka klupirala su sva stabla na pruzi, t. j . sva stabla, koja su se nalazila na prostoru 5 m lijevo i 5 m desno od užeta, odnosno od sredine primjerne pruge. Širinu pruge određivali su 5 m du gačkim letvama lijevo i desno od užeta. Klupirala su se sva stabla, ali sa izvjesnim ograničenjem u slabijim debljinskim razredima. Podatke klupiranja bilježio je jedan stručnjak u manual klupiranja. Taj je stručnjak ujedno predstojnik taksacionog odsjeka. Izvjestan, unaprijed određen procenat stabala svake vrsti drveta uzimao se za primjerna stabla. To je vršeno bez subjektivnog izbora t. j . tako, da je na pr. u sjevernoj Švedskoj bilo primjerno stablo: za debljmski razred 0— 4.9 cm svako 50-to stablo 5 9.9 „ n 50-to t 10-14.9 „ » 100-to „ 15-19 9 „ . 100„ 20-24.9 , „ 50V 25—29.9 „ -..- 30-34 9 „ n 20„ 35—39.9 „ . 10* 40 44 9 „ A 5n 45 cm i višc .) 5„ Primjerna stabla nisu samo klupirana po t. zv. »kluparima«, već su zasebno kasnije mjerena po jednom stručnjaku i njegovom pomoćniku. 649 |