DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Po završetku terenskih radova u pojedinim lenama sve su brže i brže obračunavani svi rezultati. Za svaku pojedinu godinu rada sakupljeni su rezultati u raporte. Tako je posljednji, četvrti raport predan kralju godine 1929, samo tri mjeseca iza kako je završen rad na terenu. Iz tih iscrpivih prikaza iznosim ovdje u tabelama samo ono, što se može smatrati najvažnijim. Rezultati taksacije izračunani su prvotno za svaku pojedinu lenu zasebno. Kako međutim razdioba podataka po tim švedskim upravnim područjima neće po svoj prilici toliko interesovati JugoslovenskH stručnu javnost, iznosim ovdje u tabelama najvažnije rezultate sabrane za područje cijele Švedske. Tab. 6. Drvne zalihe bez kore u debljinskim razredima(za listače samo 5—45 cm) i 10—45 cm. 0—45 cm Ukupna drvna zaliha: Debl|inski razred sa korom Zaliha bez kore u milij. kub. met. Bor Od toga uSmreka procentima Breza Ostale vrsti Suma 0—45 cm 1.417,5 40,6 41,6 13,5 4,3 100.0 10-4 5 „ 1.236,3 42,7 41,7 11.5 4,1 100.0 Drvna zaliha po hektaru: m3 bez kore Debljinski razred sa Sum. produkImpedimenta Šumsko tlo u Pašnjaci tivno tlo (bez visokog korom užem smislu sa šumom ukupno gorja 0—45 cm 60,6 26. 59,1 6,1 10-45 , 53,1 23,3 51,8 4,4 Šumsko produktivno tlo zauzimlje u Švedskoj 23 milijuna ha. Upoređeno sa sveukupnom površinom kraljevine Jugoslavije, iznosilo bi to oko 92% od te površine, a gotovo dvostruko više nego što iznosi površina cijele Orčke. Pod šumskim produktivnim tlom razumijeva se kako uže šumsko tlo tako i pašnjaci, koji su pod šumom. Tlo iznad granice vegetacije ne uračunava se, kao niti tlo, koje je doduše pod šumom, ali tako slabo produktivno, da nije u stanju ni uz najracionalnije gospodarenje dati više od jednog kubnog metra prirasta godišnje. Šumsko produktivno tlo zauzimlje 56´5% sveukupne površine Švedske. Oranice, gradilišta i vrtovi zauzimlju 12*6% površine; čretišta 14´3%; tlo iznad granice crnogoričnih šuma 13´9%; ostala kamenita tla i impedimenti 27%. Zapravo od šumskog tla 96% sačinjavaju šume, a 4% pašnjaci (na kojima ima šume, ali je paša glavni proizvod). Osim toga producira 8% od čitave šumske produktivne površine doduše jedan m3 po ha u godini, ali je od potrebe, da se na tim površinama provedu melioracije odvodnjivanjem, kako bi se dobio pun kapacitet produkcije. Konačno je od čitave šumske produktivne površine 8% golo. 652 |