DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Tab. 7. Drvne zalihe crnogoričnog drveća bez kore i procentualna razdioba na debljinske razrede. Zalihe bez Promjer u prsnoj visini sa korom Vrsta kore u Suma 0—4,9 5— 10-15— 20— 25-30-35 40 45 milij. m* drveća Procenata Bor 573,2 1,5 6,3 13,4 19,3 21,6 18,0 10,8 5,2 2,2 1,5 100.0 Sreka 595,9 2,9 10,6 20,0 23,7 19,9 12,1 6,0 2,7 1,1 1,0 100.0 Prosječna godišnja najveća moguća produkcija šumskog tla varira od 27 m3 po ha u sjevernoj do 4 ms po ha u južnoj Švedskoj. Za čitavu zemlju prosječno iznosi 3,2 m*. Međutim, zapravo je efektivno po današnjim sastojinama iskorišteno samo dvije trećine mogućnosti produkcije. Osim toga su gole površine u južnoj Švedskoj vrlo velike. U čitavoj zemlji golo tlo zauzimlje .8 milijona hektara t. j . 7´2% od čitave površine Jugoslavije ili gotovo isto toliko, koliko iznosi površina čitavog Würtenberga. Revno se radi oko toga, da se gola šumska tla što prije pošume. Država mnogo doprinosi sa svoje strane, da se provede pošumljenje svih apsolutnih šumskih tla u državi. Izrađen je plan za rad u budućnosti kroz 15 godina. Radovi na bazi toga plana već su djelomično započeti. Pošumljavanja se imadu izvesti sa troškom od cea jedne milijarde Dinara (63 milijona švedskih kruna). Velik dio tih troškova nositi će država Na temelju taksacije čitave države izrađeni su i drugi planovi, koji su od važnosti za pojedina područja šumarstva. Može se reći, da švedsko šumarstvo ima dobre izglede za budućnost u predmetu svojih šuma. Već se odavna tvrdi, da se šumski kapitali svijeta odviše naglo koriste i eksploatišu. Bilo bi dobro, kada bi sve zemlje provele tačno statističku taksaciju svojih šuma slično, kako su to dosada provele Norveška, Finska i Švedska. Tab. 8. Razdioba čitave drvne zalihe na pojedine vrsti kulture. Pravo šumsko tlo 94´9% Pašnjaci sa šumom l´8% Impedimenta (bez visokog gorja) 3´3% Ukupno 100*0% Švedska ima 10.348 milijona stabala sa najmanje 10 cm prsnog promjera (sa korom). Na jedinici površine t. j . hektaru raste prosječno 424 stabala, od toga 89 sa najmanje 20 cm prsnog promjera. Sumarna drvna zaliha Švedske iznosi 1417 milij. m3 bez kore. Dakle prosječno po hektaru šumske produktivne površine 59T m3. Drvna je zaliha sastavljena sa 40% iz bora, 42% iz smreke, te 18% iz listača i ostalih vrsta. Želimo li uračunati i koru, treba da povećamo brojke bez kore za otprilike 20%. Godišnji prirast bez kore iznosi 477 milj. m3. Od prirasta jeste 38% borovine, 42% smrekovine, te 20% ostalih vrsta. Prosječan je prirast po hektaru šum. produktivnog tla 2 m3. Najveći je prirast u nekim dobro gospodarenim revirima srednje Švedske t. j . prosječno 3´4 m3. Procenat 653 |