DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 52     <-- 52 -->        PDF

sastojine. Inače ne može da bude govora o »zapreminskoj pravoj« nH i
se valjčano-srednje stablo, kako to izlazi iz druge moje studije u »Glasniku
« (njemački tekst), može u punoj mjeri da podudara sa kubnosrednjim
stablom — ni u pogledu debljine ni u pogledu visine ni u pogledu
obličnog broja.


Poznato je, da faktičn i oblični brojevi raznih stabala u sastojini
nisu nikako međusobno jednaki i da mogu čak u velikoj mjeri da se razlikuju
međusobno. Razlike između pojedinih debljinskih stepena
u pogledu prosječni h njihovih obličnih brojeva znatno su doduše
manje, ali u pravilu postoje ipak jasno i očito, kako to ističu svi autori,
koji govore o tome predmetu, te kako to dokumentuju i Oehrhardtovi
podaci izmjere iz velikog broja sastojina, koje su služile za sastav tzv.
prirasno-prihodnih tabela. Za 12 takovih (smrekovih) sastojina sa raznih
stojbinskih boniteta donosi Qehrhard t u dodatku svoga djela »Die
theoretische und praktische Bedeutung des arithmetischen Mittelstammes,
Meiningen 1901«, tabelarno složene, sv e podatke izmjere i to za svaki
pojedini 1-centimetrički debljinski stepen glavn e sastojine (dakle bez
sporednog, za proredu određenog dijela sastojine). Među tim podacima
nalaze se i prosječni stepenski oblični brojevi (i), koji počevši od najslabijeg
pa do najječeg debljinskog stepena postepeno, ali konstantno padaju.
U priloženoj tablici donosim za svaku od tih 12 sastojina, kojih se starost
giblje između 39 i 150 godina, prosječni oblični broj najslabijeg, pa onda
opet najjačeg debljinskog stepena. Oni se, kako vidimo, u nekim slučajevima
(kao npr. za sastojinu broj 133) razlikuju vrlo slabo, dok je u drugim
slučajevima (kao npr. za sastojinu broj 42) razlika relativno baš velika
(preko 36%). Otud se vidi, koliko u ovoj sastojini može zaista da bude
govora o »zapreminskoj pravoj«, koju g. Maletić uporno hoće da prikaže
kao činjenicu, o čijoj egzistenciji ne može da bude dvojbe (i to sve nakon
prvobitne protivne tvrdnje na strani 363 Š. L.)


Istina, sadržinska krivulja kao funkcija produkta gh odstupa od
sasvim prave crte (kako to ističe g. Maletić) tek na velikoj distanciji,3
ali je ipak činjenica, da ona odstupa, pa makar i na velikoj distanciji, a kad
odstupa, onda nij e u puno m smislu riječi »prava crta« (pravac), već
tek upribližnom. Is tom činjenicom treba da se računa, kad se radi


o kvalificiranju formula, koje se osnivaju na supoziciji pravca umjesto
sploštene (pa ma i jako sploštenc) krivulje. S v i uostalom dendrometrijski
autori, koji prigodice izvode formule osnovane na supoziciji
f\ = ft = = /« i ocjenjuju valjanost tih formula uz izričitu
rezervu s obzirom na ovu supoziciju, koja faktično nije
ispravna. Samo g. Maletić zatvara pred tom činjenicom oči i postavlja o
formulama, koje se osnivaju na spomenutoj supoziciji, čisto fiktivan sud,
ka o da je ta sunozicHa isnravna (vidi str. 666 i 667 prednjeg članka).
Bit će u naravi jamačno i slučajeva, gdje se o »zapreminskoj pravoj«,
te o sastojinskom srednjem stablu kao istodobnom nosiocu i osebine
srednjeg valjka (gh) i osebine srednje drvne mase (m) dade govoriti možda
i sa još više opravdanosti, nego što je to slučaj u Qehrhardtovoj sastojini
broj 133, no bit će sigurno i dosta slučajeva, naročito u nepravilnim sastoiinama,
gdje o tom može da bude govora još u mnogo manjoj mjeri, nego


3 Razlog je tako slabom odstupanju u tome, što — kako je poznato - - oblični
broj znatno manje utječe na drvnu masu nego debljina i visina svaka zasebno, a još
mnogo manje naravski nego produkt gh.


676