DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 54 <-- 54 --> PDF |
tome npr. drugu rečenicu 3. pasusa na str. 490 od prošle godine, gdje g. Maletić naročito na kraju veli »a to se kod ove metode od predstavnika i traži, t. j . da dadu broj F, s kojim treba GH pomnožiti, pa da se dobije zapremina sastojine«. Vidi nadalje drugi pasus na 667 strani prednjeg članka, gdje veli »i drugi gde se sastojina izračunava ukupno pomoću GH i srednjeg zaprerninskog koeficijenta dobivenog od svih predstavnika«. Vidi također 3. pasus na str. 670. gdje veli »On kao što znamo ne uzima broj stabala u račun već uzima GH i bazira na pretpostavci (6) t. j . da predstavnici svi skupa oličavaju sastojinski koeficijenat F«.) Prema »njegovoj« formuli II izračunava se dakle srednji sastojinski oblični broj iz jednadžbe5 , m ml -4-m„ -j- -j- i», " \0h 9x ..-fh h-2 + ´ + 9« .» gdje, kako rekoh, izrazi m , ". , "»„ dotično fh hi , 9-i hr -f/J´,, označuju drvne mase dotično valjke slobodno izabranih primjernih stabala. I to je jedina i isključiva karakteristika »njegove« formule II. No ni na tu jedinu njenu karakteristiku ne pripada autorsko pravo nikako g. Maletiću, već S p e i d e 1 u, koji u spomenutom svom djelu (str. 95 i 96) navodi dvije formule za izračunavanje srednjeg sastojinskog obličnog broja, a od kojih je prva posve identična sa gornjom formulom za F, te se prema doslovnim Speidelovim riječima osniva na drvnim masama i idealnim valjcima pojedinih primjernih stabala (naravski razno debelih i visokih). On naime tu veli »Die Bestandesformzahl kann berechnet werden: 1) aus den Massen und Idealwalzen der Probestämme nach der Formel«, pak navodi zatim tu formulu u posve istom obliku, kao što ga ima i gornja formula za F, jedino s tom razlikom, da Speidel kružne plohe (gi, g2 ) označuje sa ku k-,..., t. j . sa kraticama riječi »Kreisflächen«. Ali kad je već nabačeno pitanje literarne svojine, zadimo još malo u literaturu. Kao daljnju i gotovo najvažniju karakteristiku »svoje« metode navodi g. Maletić pojam »debljino-visinskih stepena«, pak predviđa na strani 360, 361 i potrebu, da se prvobitni, izmjerom direktno dobiveni debljinovisinski stepeni zaokruže u šir e stepene iste vrsti, a ovi čak u debljinovisinske grupe . U prednjem pak članku, na strani 661, obrazuje g. Maletić debljino-visinske stepene u razmacima od 1 cm za debljine i od 1 m za visine. Niti ovo nije nikakova literarna novost, kojoj bi autorom bio g. Maletić, jer pojam debljino-visinskih grupa precizno razvija i motivira već Gusta v He y e r na strani 33 svoga djela o kubisanju sastojina." U duhu ondašnjeg vremena nazivlje Heyer te grupe »debljino-visinskirn razredima« (Stärke-Höhenklassen) i ističe naročito, da je za njihovo obrazovanje potrebna i z m j e r a i debljine i visine za sva stabla sastojine, a ne tek ocjena visina, za koju Heyer nikako neće da zna. Dalje veli Heyer (str. 52), da se pri kubisanju velikih sastojina mora obrazovanje debljino-visinskih razreda prosto napustiti iz razloga praktične nemogućnosti, da se mjere visine svih stabala u takovim sastojinama. Debljino 5 Vidi formulu pri dnu strane 367 od ove godine. e He y er Gustav : Über die Ermittlung der Masse, des Alters und des Zuwachses der Holzbestände, Dessau 185?. 678 |