DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 57     <-- 57 -->        PDF

ispod točke m12, nešto bliže ili nešto dalje od točke m3, te da li će ona
savijati nešto jače ili nešto slabije. To mi je s obzirom na spomenutu
načeln u tendenciju bilo sasvim irelevantno, pa sam zato i rekao »poprilici
krivulja AB«, dopuštajući time već unaprijed, da ona u pojedinostima
može i da ne odgovara kako treba zbiljnom položaju baš tih za
primjer uzetih četiriju točaka. Ona je imala da prikaže ne detalj , ve ć
princi p ispravnog grafičkog izjednačivanja drvnih masa, a kako


g. Maletić još uvijek iskrivljuje taj princip, to ga moram da razložim preciznije,
nego prošli puta.
Pri grafičkom nanašanju drvnih masa mnogih i razno debelih stabala
— u formi ordinata pripadnih dotičnim debljinama kao apscisama —
pokazuje se uvijek, da se pojedine točke, ako ih za svaku apscisu ima i
samo po jedna, nalaze rasijane po jednoj odugačkoj prugastoj površini,
koja u cjelini pokazuje izvjesnu zakrivljenost, više ili manje sličnu zakrivljenosti
moje krivulje AB. Ispravan princip za provlačenje prosječn e
linije kroz sistem tih dadenih točaka — koji unatoč nepravilnog poređaja
i) o j e d i n i h točaka u njemu pokazuje u cjelini izvjesnu, više ili
manje izraženu zakonitost dot. zakrivljenost — traži: 1. da se ta linija
što bolje prilagodi cijelom sistemu, t. j . da prolazi što bolje kroz njegovu
sredinu i slijedi pri tom što bolje njegovu zakrivljenost pokazujući i
sama slično zakrivljen tok; 2. da početak te linije ne protuslovi prosječnoj,
dotičnim prilikama primjerenoj ordinati za apscisu »nula«, a kad se radi


o mladoj sastojim, treba da izlazi negdje iz pozitivnog dijela ordinarne
osi, nedaleko od samog ishodišta koordinatnog (jer stabalca visoka točno
.. m imaju ipak izvjesnu od nule različitu drvnu masu); 3. da ta linija
pri svemu tome bude pravilna (kontinuitetna) i jedinstvena, a ne isprekidana
dot. sastavljena od raznih, ma pojedince i pravilnih dijelova, koji
se ipak kao cjelina ne pokoravaju jednom te istom zakonu fukcionalnosti.
Opravdanost ovog trećeg zahtjeva očituje se u tome, što samo
ovakova jedinstvena kriva linija može za svaku unutar skrajnjih
dadenih granica zamišljenu apscisu da dade interpolacijom najvjerojatniji
iznos prosječne ordinate.


To su dakle tri osnovna uslova za utvrđivanje prosječne drvne mase
pripadne svakom pojedinom promjeru u dadenoj sastojini i o njima vode
ozbiljna računa svi autori, koji govore o konstrukciji sadržinske krivulje,
osim jedino g. Maletića. Njegova u točki Q prelomljena i od dvaju jednostavnih
pravaca sastavljena linija MN (vidi si. 1 prednjega članka) ne
odgovara tim uslovima, te je jednako protunaravna kao i višestruko isprekidana
linija .-. m-t mUt m12, što sam je u duhu njegovih prijašnjih izlaganja


o izjednačavanju i interpolaciji drvnih masa predočio bio na strani 369.
Za prvi debljinski stepen (..) dovodi ta Maletićeva linija MN u mladim
sastojinama do nesmisla, da prosječna drvna masa toga stepena iznosi
nu — q = ws —

dotično također da drvna masa svih stabalaca visokih točno .. m bude
čak negativna.


Potpuno je neispravna i jednostavno izmišljena Maletićeva tvrdnja,
da linija MN, prelomljena u točki Q, predstavlja Speidelov način konstrukcije
sadržinske krivulje. Speidelova sadržinska krivulja, kako to pokazuje
Speidelova slika na 21. strani spomenutog njegovog djela, odgovara na
dlaku točno svim trima gore spomenutim osnovnim uslovima, dok se to


o Maletićevoj liniji MN ne može nikako da rekne, jer ona radikalno pro681