DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1931 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ispod točke m12, nešto bliže ili nešto dalje od točke m3, te da li će ona savijati nešto jače ili nešto slabije. To mi je s obzirom na spomenutu načeln u tendenciju bilo sasvim irelevantno, pa sam zato i rekao »poprilici krivulja AB«, dopuštajući time već unaprijed, da ona u pojedinostima može i da ne odgovara kako treba zbiljnom položaju baš tih za primjer uzetih četiriju točaka. Ona je imala da prikaže ne detalj , ve ć princi p ispravnog grafičkog izjednačivanja drvnih masa, a kako g. Maletić još uvijek iskrivljuje taj princip, to ga moram da razložim preciznije, nego prošli puta. Pri grafičkom nanašanju drvnih masa mnogih i razno debelih stabala — u formi ordinata pripadnih dotičnim debljinama kao apscisama — pokazuje se uvijek, da se pojedine točke, ako ih za svaku apscisu ima i samo po jedna, nalaze rasijane po jednoj odugačkoj prugastoj površini, koja u cjelini pokazuje izvjesnu zakrivljenost, više ili manje sličnu zakrivljenosti moje krivulje AB. Ispravan princip za provlačenje prosječn e linije kroz sistem tih dadenih točaka — koji unatoč nepravilnog poređaja i) o j e d i n i h točaka u njemu pokazuje u cjelini izvjesnu, više ili manje izraženu zakonitost dot. zakrivljenost — traži: 1. da se ta linija što bolje prilagodi cijelom sistemu, t. j . da prolazi što bolje kroz njegovu sredinu i slijedi pri tom što bolje njegovu zakrivljenost pokazujući i sama slično zakrivljen tok; 2. da početak te linije ne protuslovi prosječnoj, dotičnim prilikama primjerenoj ordinati za apscisu »nula«, a kad se radi o mladoj sastojim, treba da izlazi negdje iz pozitivnog dijela ordinarne osi, nedaleko od samog ishodišta koordinatnog (jer stabalca visoka točno .. m imaju ipak izvjesnu od nule različitu drvnu masu); 3. da ta linija pri svemu tome bude pravilna (kontinuitetna) i jedinstvena, a ne isprekidana dot. sastavljena od raznih, ma pojedince i pravilnih dijelova, koji se ipak kao cjelina ne pokoravaju jednom te istom zakonu fukcionalnosti. Opravdanost ovog trećeg zahtjeva očituje se u tome, što samo ovakova jedinstvena kriva linija može za svaku unutar skrajnjih dadenih granica zamišljenu apscisu da dade interpolacijom najvjerojatniji iznos prosječne ordinate. To su dakle tri osnovna uslova za utvrđivanje prosječne drvne mase pripadne svakom pojedinom promjeru u dadenoj sastojini i o njima vode ozbiljna računa svi autori, koji govore o konstrukciji sadržinske krivulje, osim jedino g. Maletića. Njegova u točki Q prelomljena i od dvaju jednostavnih pravaca sastavljena linija MN (vidi si. 1 prednjega članka) ne odgovara tim uslovima, te je jednako protunaravna kao i višestruko isprekidana linija .-. m-t mUt m12, što sam je u duhu njegovih prijašnjih izlaganja o izjednačavanju i interpolaciji drvnih masa predočio bio na strani 369. Za prvi debljinski stepen (..) dovodi ta Maletićeva linija MN u mladim sastojinama do nesmisla, da prosječna drvna masa toga stepena iznosi nu — q = ws — dotično također da drvna masa svih stabalaca visokih točno .. m bude čak negativna. Potpuno je neispravna i jednostavno izmišljena Maletićeva tvrdnja, da linija MN, prelomljena u točki Q, predstavlja Speidelov način konstrukcije sadržinske krivulje. Speidelova sadržinska krivulja, kako to pokazuje Speidelova slika na 21. strani spomenutog njegovog djela, odgovara na dlaku točno svim trima gore spomenutim osnovnim uslovima, dok se to o Maletićevoj liniji MN ne može nikako da rekne, jer ona radikalno pro681 |